Hrvati obranili Beograd 1440. - zašto Srbija šuti o ovome?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Vaša Visost...

Domaćin
Banovan
Poruka
3.301
Autorska tema...
Potrebne su nekakve teme, nadam se, koje bi pridonijele pomirenju naroda na balkanu, u ovim nesretnim i opasnim vremenima...
Najslavnija godina u povijesti Beograda je 1440.
Te godina hrvatski vitez Ivan Talovac, brat hrvatskog Bana, sa grupom od svega 500 hrvatskih vojnika, potpomognutih grupom običnih plaćenika-streličara, iz Češke i Italije, i lokalnih mađarskih civila, iz samog Beograda, obranili su Beograd od 35 000 turskih vojnika. Pritom je poginulo 17 000 turskih vojnika...
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Belgrade_(1440)

Za Hrvate je to samo jedna od beskonačnih bitaka koje smo vodili protiv Turaka, bitka sa klasičnim ishodom za hrvatsko-turske sukobe, ali obzirom na kontekst hrvatsko-srpskih odnosa, ovo je kamen temeljac na kojem možemo gradit pomirenje....

Pitanje ovo nije samo za povijest. Pitanje je politike. Zašto Srbi skrivaju ovu bitku, i zašto se o tome ne govori u Srbiji...?
Siguran sam da se za nju niti ne zna...
Zamislite ovakve naslove za mlade srpske študente, u udžbenicima:

"Hrvati brane Beograd od Turaka!!!"

"Herojski dan Beograda, kada su Hrvati smlatili ogromnu vojsku, u maniri Termopila!

"!Ivan Talovac, zayhebo je Leonidu u Beogradu !!!"

"Beograd - hrvatski Termopili sa happy endom !!!"



To bi svakako pridonijelo pomirenju, zar ne?

.
 
Poslednja izmena:
Hrvati obranili Beograd 1440.
Autorska
tema...
Neće ti nijedan izdavač štampati ovu naučnu fantastiku. Ovo ti baš, baš ne ide. Možda kao autor da se oprobaš u teorijama zavere? :think:

PS.
Vidimo da je tema ekspresno premiještena na istoriju...
Tako da zaista sam u pravu, kad kažem da se ovo sakriva od srpske javnosti, koliko je najviše u moći...

Znači, ipak si je stavio na Teorije zavere?
 
Vidimo da je tema ekspresno premiještena na istoriju...
Tako da zaista sam u pravu, kad kažem da se ovo sakriva od srpske javnosti, koliko je najviše u moći...



.
tema nije za Politiku.Ako ni ovde na Istoriji korisnici koji poznaju istoriju i desavanja budu rekli da su navodi za teorije zavera, tema ce biti zakljucana
 
Poslednja izmena:
tema nije za Politiku.Ako ni ovde na Istoriji korisnici koji poznaju istoriju i desavanja budu rekli da navodi nemaju veze sa istinom, tema ce biti zakljucana

Da, tako je i došlo do toga, da ovo Srbi ne znaju...
To se kod vas sustavno zataškava, na svim razinama...
Vaše društvo se nije sposobno suočit s tim, da su Hrvati usred Beograda odradili fakin Termopile...
A onda je tema za politiku, jer je pitanje slobode govora, pitanje odnosa Hrvata i Srba, itd...

.
 
Mi smo živeli u zabludi da je klasičan ishod za hrvatsko-turske sukobe
bio onaj na Krbavskom polju.

Onda ćemo te brifirat, da ne živiš u neznanju...

Navedene su samo bitke u Hrvatskoj gdje je točno po sastavima navedeno ako je tko došao pomoć i u kojoj mjeri, ali navedeno je i petljanje Hrvata u bitke na ugarskoj teritoriji. Naveo sam boldano poraze Otomana i normalno njihove pobjede...
Linkovi su za sve navedene bitke jer negdje se na jednom linku spominje više bitaka, pa da ne moram sve stavljat posebno. Ako se tiču Knina ili Klisa razne bitke spomenute su na linkovima za opsade Knina i Klisa...

Prva velika ofanziva ide još 1415. - poraz Otomana
Dakle Otomani su na Hrvatsku svom snagom iznenada krenuli i pokušali je pokorit cijelo stoljeće prije nego Ugare. Dakle prvo idu na Hrvate jer Ugare brane velike rijeke. Odmah idu sve do Zagreba, ništa nisu osvojili, dok su manji odredi prodirali sve do Slovenije, pa možemo logički zaključit da je ovo bila preogromna vojska, brojke nisu poznate pa ne želim licitirat, ali vjerojatno se radilo o carskoj vojsci u najvećem mogućem izdanju...

Pad Bosne 1463. Turci koriste da na brzinu pokušaju presijeć Hrvatsku kod Senja - poraz Otomana

Isto pokušavaju 1467. ali su razbijeni kod Otočca na rijeci Gackoj - poraz Otomana

Isto pokušavaju 1468. kada paša Ezebeg upada sa 20 000 vojnika, ali ne uspijeva porazit Ličane - poraz Otomana

Opet žele 1469. presijeć Hrvatsku kod Senja ogromnom vojskom koja je toliko velika da pomoćnim trupama prodiru do Slovenije - poraz Otomana

Ponovo 1470. upadaju u Liku sa 20 000 vojnika i ponovo ništa nisu osvojili. - poraz Otomana

( Iz zadnjih pet primjera vidimo da su pet puta u osam godina sa ogromnim vojskama od najmanje 20 000 vojnika pokušali presijeć Hrvatsku kod Senja, što im je bio prvi strateški cilj za slamanje tada velike Hrvatske...)

Opsada Jajca 1480. - poraz Otomana

Bitka na Uni 1483. - 7000 Otomana razbila je Hrvatska vojska koji su htjeli razbit sekundarni sistem obrane na Uni - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Una

Bitka za Vrpile 1491. - 11 000 Otomana razbijeno je nakon što su promijenili taktiku pa krenuli pljačkat u dubinu pošto Liku i Senj prema moru nisu uspjeli ovladat - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Vrpile

Bitka na Krbavskom polju 1493. - prodor sa 8000 Otomanskih vojnika i poraz Hrvata koji su bez ikakve taktike pješaštvom išli na konjicu na otvorenom polju da spriječe odvođenje Hrvata u roblje - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Krbava_Field#:~:text= Battle of Krbava Field 1 Background.,See also. 5 References. More

Opsada Jajca 1493. - poraz Otomana

Otomani 18. kolovoza 1494. upadaju u Hrvatsku koristeći pobjedu na Krbavi godinu prije, te istodobno jednom ogromnom vojskom upadaju u Slavoniju, a drugom ogromnom vojskom upadaju preko Une, pustoše, pljačkaju, kolju, odvode u roblje - pobjeda Otomana

Kako nisu uspjeli prepolovit Hrvatsku počinje 1502. Opsada hrvatskog kraljevskog grada Knina koji je simbolično Turcima predstavljao centar hrvatske države, opsada postaje konstantna od 1510. Vidimo u članku kako se ugare tražilo vojnu pomoć, a nisu mogli ništa poslat u pomoć, jedino je papa poslao 50 000 dukata financijske pomoći - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin

Opsada Krupe 1509. - poraz Otomana

Godine 1513. propada ponovo turska opsada Knina, iako je grad prije oharačila kuga i pobila pola stanovništva - poraz Otomana

Bitka kod Dubice 1513. gdje Otomani napadaju sistem obrane na UNi sa 7000 vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Dubica

Godine 1514. Ogromna turska vojska od 10 000 vojnika razbijena je na Kninu - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin

Godine 1515. Turci su razbijeni po prvi puta na strateški važnom Klisu - poraz Otomana

Hrvati kontraudarom razbili Otomane sve do Jajca 1518. - poraz Otomana

Bitka blizu Jajca 1519. pod hrvatskim banom Petrom Berslavićem, brojke nisu poznate ali turski poraz bio je takav da nas nakon ovoga papa Leo X. proziva bedemom kršćanstva - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Petar_Berislavić

Godine 1520. Otomani dvaput razbijeni kod Klisa - dvostruki poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis

Godine 1522. Otomani dvaput razbijeni kod Klisa - dvostrukli poraz Otomana

Opsada Krupe 1522. Otomani razbijeni sa sedam tisuća otomanskih vojnika vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Krupa

Godine 1523. pošto nisu mogli osvojit Knin regionalnim snagama kreće carska vojska direktno iz Carigrada na Knin , čime otomanske trupe kod Knina narastaju na 25 000 vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin

1523. Otomani razbijeni kod Klisa i lijepo piše u članku da napada sultanova carska armija, dakle - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis

Opsada Jajca 1525. i prodor hrvatskih snaga do Jajca kojim je opsada razbijena - poraz Otomana

Napad na Osijek 1526. i njegovo uspješno osvajanje - otomanska pobjeda

Bitka na Mohačkom polju 1526. Od tri vojske sa dvije su upravljali Hrvati, ali hrvatsku vojsku pod knezom Krstom Frankopanom Ugari nisu dočekali nego su sami ušli u bitku što se smatra jednom od večih grešaka koja je dovela do ugarske katastrofe, dok su Hrvati Ivana Zapolje ostali sa transilvanijskim postrojbama. Pričuvnim hrvatskim postrojbama zapovjedao je senjski kapetan Grgur iz plemićke obitelji Orlovića. Iz svega nije jasno jesu li hrvatske posrojbe uopće sudjelovale u bitci - pobjeda Otomana

Godine 1526. Otomani razbijeni kod Klisa, ako je carska armija napadala prije pitamo se kakva je bila ova za koju nema podatak - poraz Otomana

Opsada Jajca - pobjeda Otomana

Godine 1528. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Otomani ogromnom vojskom upali u Liku 1530. i slijedi opsada brinjske tvrđave - poraz Otomana

Godine 1531. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Godine 1532. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Hrvati upali u Ugarsku 1532. i zauzeli Kiseg, slijedi opsada Kisega od strane 140 000 otomanskih vojnika, hrvatski ban Jurišić zaustavio ovime napad na Beč - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Güns

Godine 1534. Otomani razbijeni kod Klisa unatoč višemjesečnoj opsadi i topovskoj konstantnoj kanonadi - poraz Otomana

Godine 1535. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Godine 1536. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Godine 1536. Otomani iste godine započeli još jednom opsadu koja će trajat do pada Klisa 1537. ne znamo ukupne snage završne ofanzive, ali znamo da su samo otomanska pojačanja brojala 8000 vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis

Otomani godine 1536. vrše opsadu Požege i još nekih utvrda i osvajaju ih - pobjeda Otomana

Bitka kod Đakova 1537. jedina ozbiljna intervencija habsburških snaga u Hrvatskoj gdje su sa 24 000 habsburških vojnika brutalno poraženi od samo 8000 otomanskih vojnika i to na način da su imali 20 000 mrtvih habsburših vojnika, pa je bitka ostala zapamćena kao "austrijski Mohač" nakon kojega se Austrijanci više nikada u tom dijelu povijesti nisu oporavili za intervenciju van Austrije, nego su se buksali u Beču i navijali za drage Hrvate...

Otomani 1538. zauzeli Dubicu - pobjeda Otomana

Godine 1540. Hrvati oslobodili Jasenovac - poraz Otomana

Godine 1540. Turci vrše opsadu Zrina u pounju, ne mješati ovo s Novim Zrinom - poraz Otomana

Godine 1543. Otomani provalili u Slavoniju i osvojili Čazmu, Valpovo, Pakrac, Orahovicu, Voćin i Bijelu Stijenu - pobjeda Otomana

24.08.1543. god. - Ban Petar Keglević, Juraj Frankopan-Slunjski, Stjepan Blagajski i Nikola Frankopan-Tržački zajedno s braniteljima Otočca u bitci nedaleko od Otočca potukli su tursku vojsku koja se vraćala iz Kranjske s plijenom - poraz Otomana

Godine 1544. Otomani provalili u Božjakovinu i nanijeli nam poraz kod Konjščine. Usprkos neuspješne opsade Ustilonje osvojili su Moslavinu - pobjeda Otomana

1544. god. - Krajiška vojska pokušala je ljeti 1544. godine u silovitom napadu zauzeti tursku Udbinu, ali bez uspjeha. Tom prilikom dio turske Udbine bio je spaljen, a poginulo je i nekoliko stotina balkanskih Vlaha koji su branili ovo tursko uporište - pobjeda Otomana

Godine 1549. prva bitka kod Slunja - poraz Otomana

Godine 1550. velika turska ofanziva bez ikakvih rezultata - poraz Otomana

Godine 1552. Otomani osvojili Viroviticu i po drugi put osvojili Čazmu, Moslavinu i Kostajnicu - pobjeda Otomana

Bitka kod Đurđevca 1554. - poraz Otomana

Godine 1556. prva bitka kod Sigeta u koju su upali Hrvati, Turci je opsjedaju s 10 000 vojnika i razbijeni su potpuno - poraz Otomana

Opsada Zagreba 1557. i teški turski poraz u spomen na koji top svaki dan puca u Zagrebu i danas točno u podne - poraz Otomana

1559. god. - Htjedoše Turci osvojiti Drežnik, ali ih krajiški podpukovnik Hervart Auersperg među Drežnikom i Bišćem hametom potuče - poraz Otomana

Godine 1559. bitka kod Klane i veliki poraz Turaka - poraz Otomana

Bitka kod Žirovice 1560. - poraz Otomana

Bitka kod Hrastovice 1561. gdje je nekoliko stotina hrvatskih vojnika potuklo nekoliko tisuća Otomanskih vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Hrastovica

Bitka kod Slatine 1562. - poraz Otomana

Bitka kod Obreške 1565. gdje je 4000 hrvatskih vojnika potuklo čak 12 000 Otomanskih vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Obreska

Opsada Krupe 1565. sa 12 000 Otomanskih vojnika protiv preostalih iscrpljenih 28 Hrvata koji se nisu htjeli predati nego su izjahali u smrt - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Krupa

Godine 1566. Bitka kod Šikloša, 3000 Hrvata upalo u Ugarsku i porazilo Otomansku vojsku na putu za Beč kod Šikloša, drsko pogubili zarobljenog Sulejmanovog milljenika Senjak Bega - poraz Otomana

Godine 1566. Druga Bitka na Sigetu, Otomani sa najvećom vojskom ikad od 100 000 - 300 000 vojnika osvojili Siget i ubili sve Hrvate, ali sami imali 30 000 mrtvih, pa sa ranjenima brojka izbačenih iz stroja doseže i do 100 000 izbačenih iz stroja, nakon čega je Sulejman Veličanstveni najveći otomanski vladar ikad krepo od živčanog sloma, a europa obranjena. Povijest je pamti kao "bitku koja je spasila civilizaciju" pošto se nikada Otomani nisu više skupili u tako velikom broju i nikada protiv sebe nisu imali slabije konsolidirane protivnike (jer su Ugari tada iznenada prešli na stranu Otomana...), pa je europa bila potpuno nespremna i na koljenima spremna da se pokori kao Ugari...
https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/battle-saved-civilization-szigetvar-1566.html

Popis bitaka nastavljam u slijedeća dva posta, jer mi je jedna objava premalo, ne stane sve...
 
Nastavak popisa bitaka za "asketu" od prijašnjeg posta, odozgore...

1569. god. - Senjski uskoci pokrenuše vojnu na Perušić, savladaše tursku vojsku od 2800 vojnika, ali utvrdu nisu mogli zauzeti - neriješeno

1574.-1576. god. - Turci su zauzeli područje južno od Slunja što je uzrokovalo veliko iseljavanje stanovništva - pobjeda Otomana

Godine 1575. zabilježeno je 60 otomanskih inkurzija u hrvatski teritorij Sultana Murada III. ništa nisu osvojili - poraz Otomana

Godine 1576. Turci razbijeni pored Gvozdanskog sa 7000 otomanskih vojnika, a onda doživjeli i poraz na Gvozdanskom u neuspjeloj trodnevnoj opsadi - dvostruki poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Gvozdansko

1577. Otomani osvojili Gvozdansko sa 12 000 otomanskih vojnika protiv 300 hrvatskih vojnika koji su se borili do zadnjeg - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Gvozdansko

1578. god. - 9.000 naoružanih Hrvata iz Krajine je otišlo u obranu Bihaća jer je izostala obećana kraljevska pomoć. Potukli su nadmoćnije Turke i tako privremeno zaustavili njihovo napredovanje - poraz Otomana

22.05.1578. god. - Vrhovni kapetan Hrvatske krajine Ivan Fernberger u bici kod Drežnika potukao je tursku vojsku (oko 2000 vojnika) koji su se vraćali s pljačkaškog pohoda u Kranjskoj - poraz Otomana

Druga bitka kod Slunja 1584. Hrvati sa 2000 vojnika nanijeli katastrofalan poraz Otomanskoj vojsci od 9000 vojnika, tako da su Otomani imali 4000 mrtvih - poraz Otomana

Bitka kod Bresta 1592. Otomani sa 8000 vojnika porazili 3000 hrvatskih vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Brest_(1592)

Opsada Bihaća 1592. Otomani ga osvajaju - pobjeda Otomana

Bitka kod Siska 1593. Hrvati sa 4000 vojnika uz pomoć 2000 habsburških vojnika porazili 16 000 Otomanskih vojnika, od čega 8000 Otomana mrtvo
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Sisak

Otomani 1593. ponovo napadaju Sisak i osvajaju ga - pobjeda Otomana

Godine 1594. Hrvati oslobađaju Sisak i Petrinju - poraz Otomana

Godine 1595. Hrvati nakratko gube Petrinju pa je opet oslobađaju - pobjeda i poraz Otomana

Druga bitka kod Bresta 1596. Hrvati sa 6000 vojnika pored siska porazili Otomane sa 8000 vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Brest_(1592)

1603. Otomansko-tatarska vojska sa 16 000 vojnika napada Varaždin, ali ih ban Trakoščanski razbija, te kreće hrvatski kontraudar u Ugarsku gdje ih razbija još jednom kod Kermieda skupa s ugarskim antihrvatskim protestantima, tzv. Bočkajevcima, nakon čega Otomani traže mir i u znak mira koji traže sami Hrvatima vraćaju Čazmu, Moslavinu, Petrinju i Rovišće - dvostruki poraz Otomana


23.09.1623. god. - Otomani su krenuli s 6000 vojnika na Otočac. 23.09.1623. god. stigli su pod Otočac. ali ga nisu napali. Otišli su osvojiti Prozor ali ih je 24.09.1623. god. porazio Vuk Frankopan i Sigismund Gusić koji su došli u pomoć iz Senja - poraz Otomana

Bitka kod Velike Kaniže 1637. Hrvati napali Otomane u Ugarskoj - neriješeno

1642. god. - Kod Otočca su teško poraženi Turci. Hrvate su predvodili Petar Keglević, Juraj Frankopan Slunjski, Stjepan Blagojski i Nikola Frankopan Tržački. To je jedna od presudnih bitaka na području Gacke koje su zaustavile Turke - Poraz Otomana

Treća bitka za Slunj 1649. - poraz Otomana

1651. god. - Senjski kapetan Petar grof Zrinski poduzeo je pohod na tursku Liku kada su porobili Široku kulu - poraz Otomana

1651. Bitka kod Kostajnice - Hrvati sa 2000 vojnika napali Turke i dvaput ih porazili, pobili 250 Turaka - poraz Otomana


1655. god. - Predvođeni grofom Petrom Zrinskim, Hrvati su prodrli do Korenice i vratili se s velikim plijenom. Te godine su dva puta pobijedili Turke. Turci su htjeli osvojiti Perušić ali ga je obranio Petar Zrinski. Iste godine je bilo nekoliko sukoba s Turcima u blizini Otočca. Zapovjednik krajiške posade u Otočcu bio je Andrija Gusić. Hrvati su se uspjeli obraniti - niz otomanskih poraza


1655. god. - Potukao je Petar Zrinski Turke kod Visibabe (Stari Perušić blizu Vrhovina), poznato kao "Bitka kod Perušiča" a nakon toga poharao Korenicu i sve turske posjede - dvostruki poraz Otomana


1657. god. - 1657. god. - Otočani i Senjani su na Gusić polju potukli 6000 Turaka koji su porobili Brezovac, Rudopolje, Vrhovine i Dabar - poraz Otomana


1659. god. - Potukao je Petar Zrinski Turke kod Senja koji su ponovo pokušali razbit i presijeć Hrvatsku kod Senja - poraz Otomana

1661. god. - Razorio je Petar Zrinski veliku tvrđavu (toranj na tri kata) u Širokoj Kuli i opustošio cijelo naselje. Razorio i susjedni Grebenar - poraz Otomana

Veličanstvena bitka kod Jurjevih stijena 1663. Hrvati sa 2500 vojnika smlatili Otomansku vojsku od 10 000 otomanskih vojnika - poraz Otomana

1663. god. - Pokrenut je prvi veliki protuturski rat. Petar Zrinski je provalio u Bosnu do Bihaća i porušio turske utvrde i domogao se bogatog plijena, kad su se Turci ukorijenili u Bosni više smo mi njih pljačkali nego oni nas - poraz Otomana

Bitka za Novi Zrin 1664. - Hrvati sa 3000 vojnika izvukli neriješeno protiv 100 000 Otomanskih vojnika, i tako prisilili Otomane da odustanu od velike ofanzive na Hrvatsku iz pravca Ugarske jer su Otomani imali 10 000 mrtvih vojnika - neriješeno, a zapravo jedan najtežih Otomanskih poraza
https://military.wikia.org/wiki/Siege_of_Novi_Zrin_(1664)

Spaljivanje strateški najvažnijeg mosta u europi, na Dravi gdje su hrvatske postrojbe potukle Otomane kod Osijeka 1664. - poraz Otomana

Godine 1689. Lika oslobođena prodorom hrvatske vojske pod koordinacijom popa Mesića - Otomanski poraz

Bitka za Cetingrad 1790.godine. 4000 hrvatskih i habsburških vojnika razbilo je 2000 Otomanskih vojnika, pri čemu su ih ubili 1000 i oslobodili Cetingrad - poraz Otomana
 
Da, tako je i došlo do toga, da ovo Srbi ne znaju...
To se kod vas sustavno zataškava, na svim razinama...
Vaše društvo se nije sposobno suočit s tim, da su Hrvati usred Beograda odradili fakin Termopile...
A onda je tema za politiku, jer je pitanje slobode govora, pitanje odnosa Hrvata i Srba, itd...

.
500 ljudi iz austrougarske pod koju je spadala i hrvatska sigurno nije odbranila Beograd


Godine 1440. Talovac je bio uspešan vojni oficir kao komandant mađarskih snaga koje su uglavnom činili lokalni Srbi tokom otomanske opsade Beograda. Pored Talovčevih snaga (oko 500 ljudi) iz Hrvatske, garnizon je bio pojačan češkim i italijanskim plaćenicima koji su bili strelci. Lokalno srpsko stanovništvo je takođe pomagalo braniocima Ivan nije odmah bio svestan veličine osmanskih snaga i u početku je imao nameru da ih porazi na otvorenom bojnom polju. Kada je izašao iz zamka i shvatio da su njegove snage znatno nadjačane od Osmanlija, povukao se u grad. Tokom ove bitke Talovčeve snage su prvi put u istoriji upotrebile puške protiv Osmanlija.
 
sakrila bi se kad bi bila obrisana, a ovako je prebačena gde tematski odgovara

Postoje bitke koje su sporne, ali ova nije takva. Zato je žalosno vidjet da neosporna bitka postaje spontano predmet kolektivnog sakrivanja, a realno riječ je o najslavnijoj bitci koja je vođena za Beograd, i najslavnijoj bitci u istoriji Srbije...

Ali one bitke koje jesu osporene najčešće su osporene sa srpske strane, dvije su takve najpoznatije:
Druga bitka na Marici - turski povjesničari uredno broje dvije bitke na Marici, dva potpuno različita događaja, sa različitim sudionicima, različitih godina, ali na istom mjestu. Nemaju razloga lagat. I onda su srpski istoričari, na isti način na koji su spontano sakrili ovu bitku za Beograd, spontanim "zaboravom", dvije bitke na Marici spojili u jednu jedinstvenu bitku. Tako da je to postala jedna bitka u srpskoj istoriji...
Bitka na Pločniku - radilo se o upadu Hrvata iz Bosne u Srbiju, koji su se pridružili Srbima i napali Turke, ili čak sami odradili bitku. Potpuno iznegirano u srpskoj povijesti. Srpska istorija ne zna čak ni godinu ove bitke, ali bitno da su je pripisali Srbima, i promovirali kao takvu. Kako Hrvati imaju puno bitka sa Turcima, nisu nikad pazili šta drugi istoričari rade dok mi spavamo. Ipak, mi znamo gdje smo bili...

Ali ajde, nećemo o tome da ne kvarimo temu o hrvatskom pomirenju, koja bi sutra mogla odjeknut u srpskim meidijima...
To bi sigurno jako promoviralo ovaj forum...

.
 
500 ljudi iz austrougarske pod koju je spadala i hrvatska sigurno nije odbranila Beograd


Godine 1440. Talovac je bio uspešan vojni oficir kao komandant mađarskih snaga koje su uglavnom činili lokalni Srbi tokom otomanske opsade Beograda. Pored Talovčevih snaga (oko 500 ljudi) iz Hrvatske, garnizon je bio pojačan češkim i italijanskim plaćenicima koji su bili strelci. Lokalno srpsko stanovništvo je takođe pomagalo braniocima Ivan nije odmah bio svestan veličine osmanskih snaga i u početku je imao nameru da ih porazi na otvorenom bojnom polju. Kada je izašao iz zamka i shvatio da su njegove snage znatno nadjačane od Osmanlija, povukao se u grad. Tokom ove bitke Talovčeve snage su prvi put u istoriji upotrebile puške protiv Osmanlija.

Nina, Austrougarska nije postojala u godini 1440.
Nije ti poznata povijest...

Podastrijela si prijevod teksta s wikipedije, koji je u tvom izdanju krivo preveden, i netko je ubacio "srpsko stanovništo" umjesto "mađarsko stanovništvo" kako piše u original izdanju. Znači, sad već imamo primjer brzopletog krivotvorenja na djelu...

Evo original teksta, za koji si ti dala lažan prijevod...
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Belgrade_(1440)

Besides Talovac's banderij of around 500 men from Croatia, the garrison was enforced with Czech and Italian mercenary archers. The local Hungarian population also assisted defenders[8] Talovac's forces had significant advantage because some of them used rifles, which was the first usage of the rifles against the Ottomans.[9]


.
 

Ja sam ga na politici pitao dal je hrvatski trol... koji možda ovako perfidno trola Srbe...?
Cijelo vrijeme šalje podatke koji idu u prilog protiv njega...

Evo, ovdje na njegovom linku vidimo da je Ivanov brat, dobri brat Franko, jedan od mnogih Hrvata koji je poginuo u drugoj bitci na Kosovom polju 1448.
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Kosovo_(1448)#:~:text=The Second Battle of Kosovo,at Varna four years earlier.

Hrvati su vodili dvije bitke na Kosovom polju, a u ovoj drugoj bitci Srbin Đurad Branković izdao je kršćane, zbog tajnog dogovara sa Turcima, vojnim napadom u korist Turaka, čime je sabotirao albansku pomoć koja je trebala doć, u pomoć mađarsko-hrvatskoj vojsci (ovaj puta dominantno mađarskoj...), a nakon toga uskratio i svoju pomoć. Tako su se kršćani, sa manjim snagama od dogovorenih, fino izyebali na Kosovom polju 1448. zahvaljujući srpskim tajnim dogovorima sa Turcima...
Druga bitka na Kosovom polju, i srpska izdaja kršćanskih snaga, još je jedna bolna tema koju ne treba otvarati na ovoj temi o pomirenju. Ali zato molim sa srpske strane malo više poštovanja, prema Hrvatima, koji su od Kosova polja do Beograda natopili Srbiju hrvatskom krvlju, da obrane Srbe, dok su Srbi za to vrijeme provodili sporazume sa Turcima...

.
 
Poslednja izmena:
Tako da, bolje je da se koncentriramo na prvi kosovski boj, Cara Lazara, i njegovu kćer Teodoru, koja je udajom za hrvatskog bana postala hrvatska princeza, pošto je Lazar tako vazalnim odnosom, uspostavljenim prema Hrvatskoj, odlučio osigurati vojnu pomoć od Hrvatske, koja je obilato prisitigla na Kosovom polju, gdje je Lazar hrabro položio život za obranu kršćanstva...

Dolazak Hrvata na Kosovo Polje 1389. i susret hrvatskog bana Ivana Paližana, sa srpskim Carom Lazarom...
Obzirom da su hrvatske jedinice prijavile pobjedu nakon bitke, opravdano je dovesti u pitanje ishod same bitke...
1664481785769.png
 
Autorska tema...
Potrebne su nekakve teme, nadam se, koje bi pridonijele pomirenju naroda na balkanu, u ovim nesretnim i opasnim vremenima...
Najslavnija godina u povijesti Beograda je 1440.
Te godina hrvatski vitez Ivan Talovac, brat hrvatskog Bana, sa grupom od svega 500 hrvatskih vojnika, potpomognutih grupom običnih plaćenika-streličara, iz Češke i Italije, i lokalnih mađarskih civila, iz samog Beograda, obranili su Beograd od 35 000 turskih vojnika. Pritom je poginulo 17 000 turskih vojnika...
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Belgrade_(1440)

Za Hrvate je to samo jedna od beskonačnih bitaka koje smo vodili protiv Turaka, bitka sa klasičnim ishodom za hrvatsko-turske sukobe, ali obzirom na kontekst hrvatsko-srpskih odnosa, ovo je kamen temeljac na kojem možemo gradit pomirenje....

Pitanje ovo nije samo za povijest. Pitanje je politike. Zašto Srbi skrivaju ovu bitku, i zašto se o tome ne govori u Srbiji...?
Siguran sam da se za nju niti ne zna...
Zamislite ovakve naslove za mlade srpske študente, u udžbenicima:

"Hrvati brane Beograd od Turaka!!!"

"Herojski dan Beograda, kada su Hrvati smlatili ogromnu vojsku, u maniri Termopila!

"!Ivan Talovac, zayhebo je Leonidu u Beogradu !!!"

"Beograd - hrvatski Termopili sa happy endom !!!"



To bi svakako pridonijelo pomirenju, zar ne?

.
Nisu oni branili Beograd sto ga vole,vec da ne bi turci stigli do Zagreba.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top