Hoće li Indija postati nova Kina?

Rogonos

Primećen član
Poruka
673
Autorska.

Indija, sa svojom velikom i mladom populacijom, ima ogroman potencijal da postane pokretač globalne ekonomije. ali Indija nije postavila za sada kurs za ovo.

Indija je još daleko od uspeha Kine. zemlja sa najvećom populacijom na svetu trenutno doprinosi samo 16 odsto globalnom ekonomskom rastu, dok Kina doprinosi 34 odsto. i taj međunarodni monetarni fond predviđa da će udeo Indije porasti na samo 18 odsto u narednih pet godina.

Indija se bori sa problemima koje je Kina već prevazišla pre nego što je započela svoj uspon 1990-ih. u prve dve decenije ovog milenijuma je stoga dominirala Kina, sve dok nije došla korona i kineski balon nekretnina nije pukao.

istorijski gledano od industrijske revolucije krajem 18. veka nijedna zemlja nije bila u stanju da izgradi moćne industrije i stvori široki prosperitet bez kontinuiranog ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i urbanu infrastrukturu.

mislim da je Indija decenijama odlagala ove investicije ili pokušavala da postigne napredak po nižoj ceni. to ima posledice: indijski rast zavisi prvenstveno od finansijskog i građevinskog sektora. IT sektor, sa svojim brojnim pružaocima usluga, doprinosi sa oko 7 procenata bruto domaćem proizvodu (BDP). ovo je veliki uspeh, nesporno. ali značajna prerađivačka industrija još se nije pojavila, a kamoli izvozna industrija koja bi mogla da obezbedi posao za mnoge milione Indijaca. a da li će se to desiti u bliskoj budućnosti ostaje da se vidi.
 
osim toga, digitalizacija je od male koristi za ogromnu većinu siromašne populacije, koja nema bankovne račune ili internet i zavisna je od žita koje država besplatno distribuira. poslednjih godina, kaže se da je ovo bilo i do polovine stanovništva. koliko ih zapravo ima, nezna se.

oko 45-50 odsto Indijaca radi u poljoprivredi. u Kini je 25 odsto, u Vijetnamu recimo 30 odsto. u obe zemlje oko četvrtine stanovništva radi u industrijskoj proizvodnji, dok u Indiji je ta cifra manja od polovine, 10 procenata.

zašto? pa lepo, i Kina i Vijetnam su rano ulagali u obrazovanje. Indija je, s druge strane, nacija slabo obrazovanih ljudi. otprilike četvrtina Indijaca još uvek ne zna da čita. iako statistika pokazuje da skoro sva deca idu u školu, a oko 15 odsto odraslih čak ima fakultetsku diplomu, nivo obrazovanja je toliko nizak da zemlja više ne želi da učestvuje na PISA testovima zbog lošeg učinka.

obrazovni sistem se smatra mizernim, osim nekoliko vrhunskih univerziteta za IT. sertifikati se takođe mogu lako kupiti. svake godine milioni mladih ljudi izlaze na tržište rada bez mnogo sposobnosti i stoga se ni sa čim ne suočavaju.
 
Могуће поређење са Кином није најбоље. Постоје битне разлике, бројни сегменти који непосредно или посредно утичу на економију. Вриједносни систем који влада у земљи и међу колективитетима, структиура становништва, старосна, рурално-урбана, менталитетске посебности народа који настањује те земље, образовање становништва, такође Кина је кренула са процесима, реформама са којим Индија тек треба кренути.
Из свих тих разлога још подуже времена Индија се неће моћи поредити са Кином, заостајаће у много чему,. Међутим, ако сагледамо ширу слкику, примијетићемо да Индија и поред чињенице да располаже са три пута мањом територијом од Кине, самим тим и доста мањим ресурсима, има огроман потенцијал за јачање и економије и БДП-а. Ту је прије свега огромна млада популација, истина још увијек је велика стопа незапослености, али то ће се временом, са економслким јачањем, мијењати.

Иако каскају за Кином, и јачање економије и јачање БДП опасно јача. Чак имају и јачи раст БДП у поређењу са Кином. Кина је 2013.ходине имала БДП 9.625 млрд.$ а 2023.године 17.758 млрд.$, што је раст за само десет година од 84,5%. Индија је 2013.године имала БДП 1.856 млрд.$, а 2023.године 3.568 млрд.$, што је за десет година раст од 92,3%. Индија је тренутно пета еконимија свијета, одмах иза Америке, Кине, Њемачке и Јапана, претекли су Уједињено Краљевство и Француску. Када је БДП у питању, постоје три модела како се рачуна, задњих година се све више гледа бруто друштвени произвоид заснован на паритету куповне моћи (gdp/ppp) који је објектиувно и најреалнији, и по којем је Индија са 14.537 млрд.$, трећа елконоимија свијета, далеко испред и Њемачке и Француске.

Наравно, због огромне популације као и огромне незапослености БДП по глави становника није (тренутно) ни близу најразвијенијих економских земаља, по томе нису ни међу 100 у свијету. Али није тренутно, управо због чињенице да имају огромну младу популацију, још увијек недовољно просвијећену, још увијек је образовање далеко од потребног, са развојем образовања, већом просвијешћеношћу, неминовно ће јачати економија.
Кину неће још подуже времена сустићи, али Индија није оно што је била прије десет година и Индија за десет година неће бити оно што је данас.
 
Zemlje se razvijaju, treba se pripremati na svet gde će biti veliki broj učesnika sličnih standarda, nasuprot sadašnjem gde je jedna strana bila razvijena na konto druge koja nije. Sad je samo pitanje koliko su Ameri spremni da istrpe gubitak dominacije na civilizovan način ili će da odluče da naprave neki haos. Vidimo da je Tramp već počeo da "pravi probleme" (diže carine, planira otimanje teritorija i kanala, menja nazive zalivima, napušta svetske organizacije, zagovara fašizam u Evropi...). Treba videti da li se iza toga krije neki plan, ili je prosto čovek samo sirovina i ne zna šta radi.
 
Indusi su upropastili IT sektor, iako znanjem daleko iza drugih , ali niskim cenama su pokidali tržište na globalnom nivou
u odnosu na druge su takoreći amateri, ali cene su im nenormalno niske
, a u odnosu na Kinu, nemaju oni tu disciplinu koju imaju Kinezi , teško da će u dogledno vreme da se približe Kini , a da ih prestignu nemaju šanse
 
Indusi su upropastili IT sektor, iako znanjem daleko iza drugih , ali niskim cenama su pokidali tržište na globalnom nivou
u odnosu na druge su takoreći amateri, ali cene su im nenormalno niske
, a u odnosu na Kinu, nemaju oni tu disciplinu koju imaju Kinezi , teško da će u dogledno vreme da se približe Kini , a da ih prestignu nemaju šanse

jeste ali indijska vlada ponosno navodi preko 140.000 startupa na svojoj veb stranici. posle SAD i Kine, to je država sa mnogo mladih, ultra uspešnih kompanija čija tržišna vrednost prelazi milijardu dolara.

recimo ovde u Srbiji malo je poznat megagrad tj dvanaestomilionski Bengalor u južnoj Indiji, koji godinama stalno raste, gustina bistrih umova je velika, a kirije su skupe. mnogi koji dolaze ovde sanjaju o uspehu kao osnivači. Bengalor je stvorio preduzetnički ambijent za koji ljudi kažu da može da parira silikonskoj dolini.

tome su doprinele i Modijeve sveobuhvatne ekonomske reforme. sa programom "startup India" premijer podržava industriju poreskim olakšicama, na primer. pored toga, sistem digitalnog plaćanja UPI je uveden poslednjih godina, a mnogi Indijci sada prvi put imaju bankovni račun. ovo je važno za startape jer slede digitalne poslovne modele koji nemaju mnogo veze sa papirnim novcem.

Modi modernizuje privredni sistem, osnivači ga pune kompanijama, investitori obezbeđuju novac. Modi je popularan među poslovnim ljudima.
 
Zemlje se razvijaju, treba se pripremati na svet gde će biti veliki broj učesnika sličnih standarda, nasuprot sadašnjem gde je jedna strana bila razvijena na konto druge koja nije. Sad je samo pitanje koliko su Ameri spremni da istrpe gubitak dominacije na civilizovan način ili će da odluče da naprave neki haos. Vidimo da je Tramp već počeo da "pravi probleme" (diže carine, planira otimanje teritorija i kanala, menja nazive zalivima, napušta svetske organizacije, zagovara fašizam u Evropi...). Treba videti da li se iza toga krije neki plan, ili je prosto čovek samo sirovina i ne zna šta radi.

na domaćem planu, Indija se suočava sa strukturnim izazovima koji se ne mogu lako politički rešiti.

prvo, naglašena birokratija, njene dogme i ogromna korupcija stoje na putu uspona Indije. drugo, Indija se suočava sa geografski različitim ekonomskim i društvenim izazovima. i treće, Indija je kulturološki veštačka konstrukcija koju su stvorili britanci i zapad, za razliku od Kine. održavanje 28 država unutar zemlje i 8 unijskih teritorija zajedno ostaje veliki poduhvat koji je teško organizovati.

ovi uslovi, zajedno sa činjenicom da se Kina udvara indijskim susedima, znače da će indijska južna Azija postajati sve manje usmerena na Indiju. jedan od mogućih efekata mogao bi biti da Indija traži sigurnost i nove opcije za akciju kako na regionalnom tako i na globalnom nivou zbog okruženja Kine.
 
Autorska.

Indija, sa svojom velikom i mladom populacijom, ima ogroman potencijal da postane pokretač globalne ekonomije. ali Indija nije postavila za sada kurs za ovo.

Indija je još daleko od uspeha Kine. zemlja sa najvećom populacijom na svetu trenutno doprinosi samo 16 odsto globalnom ekonomskom rastu, dok Kina doprinosi 34 odsto. i taj međunarodni monetarni fond predviđa da će udeo Indije porasti na samo 18 odsto u narednih pet godina.

Indija se bori sa problemima koje je Kina već prevazišla pre nego što je započela svoj uspon 1990-ih. u prve dve decenije ovog milenijuma je stoga dominirala Kina, sve dok nije došla korona i kineski balon nekretnina nije pukao.

istorijski gledano od industrijske revolucije krajem 18. veka nijedna zemlja nije bila u stanju da izgradi moćne industrije i stvori široki prosperitet bez kontinuiranog ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i urbanu infrastrukturu.

mislim da je Indija decenijama odlagala ove investicije ili pokušavala da postigne napredak po nižoj ceni. to ima posledice: indijski rast zavisi prvenstveno od finansijskog i građevinskog sektora. IT sektor, sa svojim brojnim pružaocima usluga, doprinosi sa oko 7 procenata bruto domaćem proizvodu (BDP). ovo je veliki uspeh, nesporno. ali značajna prerađivačka industrija još se nije pojavila, a kamoli izvozna industrija koja bi mogla da obezbedi posao za mnoge milione Indijaca. a da li će se to desiti u bliskoj budućnosti ostaje da se vidi.

Vrlo zanimljiva tema, ali čini mi se da govorimo o baš daljoj budućnosti.
 
Vidimo da je Tramp već počeo da "pravi probleme" (diže carine, planira otimanje teritorija i kanala, menja nazive zalivima, napušta svetske organizacije, zagovara fašizam u Evropi...). Treba videti da li se iza toga krije neki plan, ili je prosto čovek samo sirovina i ne zna šta radi.
Hoćeš da ti otkrijem koja je zapravo Trampova taktika? To nije ništa toliko strašno kako se na prvi pogled čini... ;)
Tramp radi ono što se zove "radikalska retorika" ili tačnije "šok verbalizacija"... Glasno izgovori nepojmljive konstrukte da bi provocirao i šokirao regularne američke mete (Kanadu, Grenland, Panamu), međutim - sve u cilju bacanja svetla na te regione. To je tzv. "negativni" advertajzing. Kada metama i celom svetu privuče pažnju, samoinicijativno "ispod žita" iznosi predloge koji su bliži realnosti, a zasnovani isključivo na ekonomskim razlozima. Šta to znači?

Naravno da ni Grenland ni Kanada neće postati 51. i 52. američka država jer je to SF...:cool: Mr. Trump zapravo najpre baci jednu "šeretsku" bombu kako bi sledeći predlog koji ponudi tim zemljama izgledao "manje strašan" i suštinski realniji... Praktično, sve se svodi na biznis.:cool: Od Grendlanda bi samo hteo povoljniji dil za gas, od Kanade carinsku politiku u korist Amerike, od Paname isto za tranzit, itd... Eto, nadam se da je sad jasnije. :)

Širi dalje...:cool:
P.S. Što se Indije tiče, učinio bi im uslugu kad bi recimo proglasio da želi da zauzme mesto koje je nekad tamo Engleska imala... :P🤡 To bi značilo da npr. želi da im izvuče IT-sektor po povoljnim uslovima kao jeftinu radnu snagu za sebe, pod parolom, haj' da lupimo - ugroženosti od Kine. ;) Al bi im pomrsio konce. :lol:
 
Hoćeš da ti otkrijem koja je zapravo Trampova taktika? To nije ništa toliko strašno kako se na prvi pogled čini... ;)
Tramp radi ono što se zove "radikalska retorika" ili tačnije "šok verbalizacija"... Glasno izgovori nepojmljive konstrukte da bi provocirao i šokirao regularne američke mete (Kanadu, Grenland, Panamu), međutim - sve u cilju bacanja svetla na te regione. To je tzv. "negativni" advertajzing. Kada metama i celom svetu privuče pažnju, samoinicijativno "ispod žita" iznosi predloge koji su bliži realnosti, a zasnovani isključivo na ekonomskim razlozima. Šta to znači?

Naravno da ni Grenland ni Kanada neće postati 51. i 52. američka država jer je to SF...:cool: Mr. Trump zapravo najpre baci jednu "šeretsku" bombu kako bi sledeći predlog koji ponudi tim zemljama izgledao "manje strašan" i suštinski realniji... Praktično, sve se svodi na biznis.:cool: Od Grendlanda bi samo hteo povoljniji dil za gas, od Kanade carinsku politiku u korist Amerike, od Paname isto za tranzit, itd... Eto, nadam se da je sad jasnije. :)

Širi dalje...:cool:
P.S. Što se Indije tiče, učinio bi im uslugu kad bi recimo proglasio da želi da zauzme mesto koje je nekad tamo Engleska imala... :P🤡 To bi značilo da npr. želi da im izvuče IT-sektor po povoljnim uslovima kao jeftinu radnu snagu za sebe, pod parolom, haj' da lupimo - ugroženosti od Kine. ;) Al bi im pomrsio konce. :lol:

Slažem se. To je razumno objašnjenje za sumanute poteze. Iako ima logike, ne bih mogao da podržim takav stil polike jer onda unosi neozbiljnost i nepoverenje. Pa tako za sve drugo što bude radio ili govorio, niko ga neće shvatati ozbiljno. Pa da bi povratio ozbiljnost, moraće da uradi nešto zaista glupo. Sve u svemu, bolje bi bilo da politika ostane ozbiljna delatnost gde se reči i dela odmeravaju, nego nekakva rijaliti zabava.
 
Slažem se. To je razumno objašnjenje za sumanute poteze. Iako ima logike, ne bih mogao da podržim takav stil polike jer onda unosi neozbiljnost i nepoverenje. Pa tako za sve drugo što bude radio ili govorio, niko ga neće shvatati ozbiljno. Pa da bi povratio ozbiljnost, moraće da uradi nešto zaista glupo. Sve u svemu, bolje bi bilo da politika ostane ozbiljna delatnost gde se reči i dela odmeravaju, nego nekakva rijaliti zabava.
Nije to rijaliti... Nešto mnogo zeznutije: real politika. ;) Ono što danas češće čuješ nego ranije: transakciona politika. On je biznismen, ništa ne radi bez veze. ;) Osmislio je šok-personu, ali zapravo sve služi daljoj omekšivačkoj politici i diplomatiji, to je suština: različit pristup od dosadašnjeg stejt departmenta. Ipak, sve isti ciljevi... samo na drugi način. Stara je to kuka...:cool:
 
Indija ne može da reši svoje probleme, užasno siromaštvo, prljavštinu, a ne da bude pokretač globalne ekonomije.

nedostaje pritisak. indijska viša klasa se pomiruje sa prljavim vazduhom. oni opremaju svoje rezidencije filterima za vazduh ili se privremeno sele u druge domove. za siromašne, smog je luksuzni problem. kontradiktoran stav ilustruje način na koji se rukuje ugljem: zbog visokog nivoa zagađenja vazduha, nekoliko termoelektrana na ugalj je zatvoreno. istovremeno, međutim, od potpisivanja pariskog klimatskog sporazuma, Indija je povećala potrošnju fosilnih goriva više nego bilo koja druga zemlja.

istovremeno, Modi ubrzano širi obnovljive izvore energije. njegov kurs dovodi operatere elektrana na ugalj u težak položaj. neke elektrane rade samo sa polovinom kapaciteta jer indijski potrošači plaćaju oko trećinu manje za zelenu struju nego za električnu energiju iz uglja zbog naglog povećanja ponude. ipak, nada ekoloških organizacija da će se industrija uglja eliminisati iz ekonomskih razloga izgleda nerealno.

milioni radnih mesta direktno i indirektno zavise od ove industrije, posebno u nerazvijenim državama na istoku zemlje
 
Neće. Indija je demokratija. Kina je bila komunistička zemlja i kad se nešto odluči to se i sprovede. I Indija napreduje, ali ni blizu istim stopama. Tamo su takođe sprovedene mnoge reforme, možda i ranije negu u Kini. Ali džaba.

više nisam siguran da li je Indija demokratska država.

Modi je postavio hinduizam u centar svoje politike. ali Indija nije ni hinduistička ni hinduska zemlja. suprotno popularnom verovanju, to takođe nije vegetarijanska zemlja. da, sloboda veroispovesti je sadržana u ustavu. treća najveća muslimanska zajednica na svetu živi u Indiji.

iako se hindi i engleski koriste za vladine poslove, zemlja nema jedan nacionalni jezik. u službene i obrazovne svrhe koriste se 22 ustavno priznata jezika. i iako je jedenje mesa i jaja postalo političko pitanje i nekoliko lokalnih vlada je uvelo zabranu, preko devedeset posto Indijaca jede neki oblik ne-vegetarijanske hrane.

nacionalizam cveta kroz neobuzdanu antimuslimansku retoriku, simbolične statue koje koštaju više od 400 miliona dolara, ili preimenovanje kolonijalnih i muslimanskih imena gradova i ulica. kritičari vlade ili premijera bivaju hapšeni i maltretirani.
 
Mislio sam da druga najveća muslimanska zajednica živi u Indiji, sa tendencijom da Indija postane prva. Nacionalizam je i u Kini, pa šta s tim. Indjija također ima problem sa kastijskim sistemom koji iako je pravno ukinut, u praksi se još zadržao. Nedovoljno su agilni u privlačenju stranih proizvođača, još manje u kopiranju njihovih tehnologija i podizanju vlastite proizvodnje, za šta su se Kinezi usavršili.
 
Kastinski sistem ih koči

jeste ali ima i kontraprimera. recimo veliki deo reklama za brak u indijskim novinama na engleskom jeziku danas navodi da kasta nije prepreka za inače prikladnu zajednicu. drugi kriterijumi su odavno važniji tj ako možeš da se udaš za doktora, niko ne brine o njenoj kasti

sada je gotovo nemoguće prepoznati kastinsku pripadnost prolaznika koji se gura pored vas na ulici ili kuvara koji priprema hranu u restoranu. više od kaste, obrazovanje i prihodi su odgovorni za današnje nejednakosti. stigma kaste brže nestaje u javnim prostorima indijskih gradova nego etnička pripadnost u Sjedinjenim državama.

urbana Indija je napravila ogroman napredak u ostvarenju Nehruovog sna o društvu manje orijentisanom ka kasti. u nekim južnim državama, desetine sveštenika koji nisu bramani se čak postavljaju u njihove hramove, uključujući daliti u hramovima gde je ranije neko morao da bude braman da bi imao takvu funkciju.
 
Mislio sam da druga najveća muslimanska zajednica živi u Indiji, sa tendencijom da Indija postane prva. Nacionalizam je i u Kini, pa šta s tim. Indjija također ima problem sa kastijskim sistemom koji iako je pravno ukinut, u praksi se još zadržao. Nedovoljno su agilni u privlačenju stranih proizvođača, još manje u kopiranju njihovih tehnologija i podizanju vlastite proizvodnje, za šta su se Kinezi usavršili.

vidi, te "niže" kaste su iskoristile svoju brojčanu snagu u indijskom biračkom telu da bi dobile političku funkciju: recimo u državama Bihar i Utar Pradeš, na primer, koalicije siromašnih, uključujući muslimane i nedodirljive, preuzele su vlast na račun starih brahmanske i takur elite. po prvi put u hiljadama godina, Indijci iz više kaste našli su se podređeni i molitelji onima koje su tradicionalno smatrali slugama.
 
Код оваквих тема, људи не ријетко постану заробљеницима стереотипа, предрасуда, увјерења базираним на упрошћеној перцепцији, склони генерализацији код карактерних и менталитетских особина неких нација, те Кинези су дисциплиновани, комунизам их научио послушности, те Индијци су брљиви, метиљави, љенчуге, заостали, живе у прљавштини итд итд.

Међутим, историја нас је подучила да околности, услови живљења, политички процеси мијеању и облкикују карактерне и менталитетске особине колективитета. Народи са репутацијом ратоборних након неколико генераџција благостања постану мирољубиви, и обрнуто, народи који су важили заосталим и варварским, просвјешћеношћу постану цивилизованим нацијама и обрнуто, они који су били перјанивцама цивилизације након времена метежа крену у контра смјеру, нације са репутацијом радишних, марљивих знају упасти у учмалост, декадемнцију и постати нацијама лезиљебовића.

Форумаш Rogonos је примијетио да се Индија мијења, није то она Индија каква бјеше прије неколико деценија, какав имамо доживљај. Тачно је да влада сиромаштво, хигијенски услови велике већине нису задовољавајући, на тако великој густини (пре)насељености извори хране ће бити вјечан проблем, тачно је да образовање није задовопљавајуће, далеко од тога, тачно је да их још увијек спутава па и гуши робовање сталешком систему и догматским скрупулама, тачно је да такав амбијемнт погодује јавашлуку., корупцији. Но тачно је и да се Индија мијења, мијења своју форму, суштину, схватања, вриједносни систем
Ти процеси који се дешавају у Индији погодују ивијек бујању национализма, некад и вјерској нетрпељивости, међутим Индија иде напријед, у свим областима, економији, науци, образовању, култури, спорту.

До прије неколико деценија владало је увјерење да су Индијци интелектуално инфериорна нација, да немају шта тражити у било којој мислећој дисциплини, или игри, попут шаха, показало се да је то заблуда, данас су водећа свјетска шаховска сила.
У филмској индустрији имамо експлозију, прије мјесец дана сам малчице бацио поглед и запрепастио сам се какву зараду остварују ти филмови, Нису на нивоу холивудских блокбастера али богами нису ни далеко.
У ИТ сектору о чему је дао осврт Rogonos су још увијек у зачетку, но тако велика нација, са огромном младом популаџцијом, ресурсима у младим умовима, гдје је сиромаштво додатни замајац а посвећеност професији спас од биједе, то је опасан потенцијал, гдје није питање да ли ће Индија остварити напредак, могуће и експлозију и у ИТ сектору и у другим областима чија ће се важност показати у будућности, него кад ће.
 
Poslednja izmena:
Čuj nemaju šta tražiti u mislećem disciplinama? Pa oni su izmislili šah ako se ne varam! Indiji dugujemo i brojni sistem koji koristimo. Međutim istorija nije bila naklonjena Indijcima. Prvo muslimani a posle englezi. I jedni i drugi su vampiri koji su crpili Indiju i opustošili je. Posebno englezi su isisali Indiju poput vampira. Posle dobijanja nezavisnosti oni se lagano oporavljaju. Međutim to nije ni blizu onaj ritam koji imaju Kinezi. I to je jednostavno tako. Prije svega kineska vlast posle Maoa je sada mudrija. I Kinu su svojevremeno urnisali englezi, ali i ostali evropljani, ali Kina je ostala svoja. Kinezi imaju taj ekonomski patriotizam. Ne mire se sa statusom kvo. Hoće više, hoće bolje. Indijci će se vjerujem uzdići u odnosu na ono što su danas, ali neće biti na nivou Kine.
 

Back
Top