Hoće li Crna Gora doneti najavljenu Rezoluciju o Jasenovcu? Hrvatska otvoreno preti

Casual Observer

Stara legenda
Poruka
83.824
EE985B3A-2E5C-4229-81E7-8C6360CDFEAE.jpeg

Hina, 19:44, 26. lipnja 2024.

CRNOGORSKI premijer Milojko Spajić nije u Bruxellesu konkretno odgovorio hoće li Crna Gora usvojiti rezoluciju o Jasenovcu, ali je kazao da ne misli da će biti na dnevnom redu parlamenta u petak.

Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. svibnja kad su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržala 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore.

Njezinim bi usvajanjem populistički "Pokret Europa sad" premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici. I njegovi zastupnici dali su potpis za rezoluciju.

Hrvatska zaprijetila​

Hrvatska je, međutim, zaprijetila da će usvajanje takve rezolucije usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.

Spajić je u Bruxellesu novinarima kazao da je preko 40 rezolucija u parlamentarnoj proceduri "o Jasenovcu, o Palestini, o Šahovićima (zločin nad Bošnjacima u Crnoj Gori)” te da o tome postoji “momentum poslije rezolucije o Srebrenici koju smo zajednički usvojili u UN-u”.

“Crna Gora je multietnička i multikonfesionalna država sa svim tim predstavnicima u parlamentu koji sada imaju potrebu da svaki od tih naroda izgura poneku rezoluciju koja je bitna za njihov politički korpus ili za narode ili regije kojima pripadaju”, rekao je Spajić.

Dodao je da on osobno misli kako sve te rezolucije skreću Crnu Goru s nekih važnijih tema, gospodarstva, vladavine prava i sličnog.

Rezolucija o Jasenovcu već mjesec i pol nije se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini usuglasili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivno izvješće EU-a o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što se dogodilo u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu.

Zbog toga crnogorska oproba tvrdi da je Andrija Mandić za 28. lipnja zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni rezolucijom o Jasenovcu.

Spajić, pak, misli da u petak u skupštini toga neće biti na dnevnom redu.

Metelko Zgombić: Nepotrebno i neprimjereno​

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić, koja je u ime Hrvatske sudjelovala na međuvladinoj konferenciji, rekla je da dobrosusjedski odnosi “podrazumijevaju su suzdržati se i ne poduzimati radnje koje bi mogle naštetiti ili koje su suprotne načelu dobrosusjedskih odnosa”.

Na pitanje smatra li Hrvatska da je najavljena rezolucija o Jasenovcu korak prema narušavanju dobrosusjedskih odnosa, Metelko Zgombić je rekla da je taj potez “nepotreban i neprimjeren”.

“Crna Gora bi se time dala instrumentalizirati od nekoga izvana i to je nešto što stvarno nije dobra poruka za državu koja želi nastaviti europskim putem", kazala je.

"Način na koji će se Crna Gora ponašati u narednom razdoblju u bitnome će utjecati na njezin europski put. Mi zaista želimo da Crna Gora prepozna važnost ovog trenutka i prepozna važnost postupanja u skladu s vrijednostima i načelima koja su sastavni dio pregovaračkog procesa”, rekla je Metelko Zgombić.

“Mi apsolutno osuđujemo sve zločine, ali posve je neprimjereno da jedna nama susjedna zemlja kao reakciju na rezoluciju o Srebrenici u UN-u pokuša sad otvoriti jedno pitanje koje je davno zatvoreno”, rekla je.

https://www.kurir.rs/region/crna-go...asenovcu-ocekuje-se-zestoka-reakcija-hrvatske

https://www.index.hr/mobile/vijesti...o-jasenovcu-hrvatska-zaprijetila/2577338.aspx

Sponzor “rezolucije o Srebrenici” bi da sada zabrani svaku diskusiju o ubijanju dece u Jasenovcu i Jadovnu. Spajić je, potpuno očekivano, jedva dočekao da se opravdava. Gde su sada moralisti i podržavaoci “rezolucije” da se zgražavaju nad najočiglednijim negiranjem pravog genocida?
 
Poslednja izmena od moderatora:
@Sizif, moža bi ovde se moglo nastaviti o onom Kišjuhasovom članku naslovljenom ‘Kako negirati genocid‘: upravo je to ovde slučaj.
Neverovatno, ali istinito – postoje ljudi koji negiraju genocide. Ne samo onaj u Srebrenici, to znamo već decenijama. I tome smo intenzivno svedočili u poslednjih nekoliko nedelja povodom usvajanja Rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.

Naime, postoje čak i ljudi koji negiraju – Holokaust. Stotinu mu gasnih komora, kako je moguće negirati Holokaust?

Ko bi pri zdravoj pameti i moralnom kompasu to radio? Kunst je u sledećem.

Negatori Holokausta ne tvrde da se Holokaust „nije dogodio“ uopšte.

Pogledajte prilog 1564191

Za njih, „Holokaust“ (kao i npr. „Jasenovac“ ili „Srebrenica“) znači nešto sasvim drugo ili suprotno od onoga što je utvrđeno istorijskim dokazima ili na međunarodnim sudovima pravde. Drugim rečima, Holokaust postoji, ali to nije bio genocid takvih razmera ili genocidnih namera, već jedino – „strašan zločin“, puki incident, te belosvetska zavera protiv našeg naroda.

Logika i prakse negatora Holokausta zato predstavljaju (ne)zgodnu mustru ili obrazac za negiranje raznih genocida širom sveta.

Negatori zapravo negiraju tri ključne tačke istoriografije Holokausta: (1) da je postojala genocidna namera nacista prema Jevrejima, (2) da je postojao dobro organizovani mehanizam istrebljenja Jevreja upotrebom gasnih komora i krematorijuma, i (3) da je ubijeno šest miliona Jevreja.

O tome odlično svedoči publicista i istoričar nauke Majkl Šermer, u studiji „Zašto ljudi veruju u uvrnute stvari“ (1997) i koji je razgovarao sa najistaknutijim negatorima Holokausta.


U pitanju nisu samo fanatični neonacisti ili zaveraški zaluđenici, već (polu)pristojne individue koje pokušavaju da argumentuju svoje sumasišavše tvrdnje.


Za ove figure, u Nemačkoj jeste bilo antisemitizma, zaplene jevrejske imovine, proterivanja i grupisanja Jevreja u „radne“ logore sa veoma teškim uslovima života i rada – ali, ******, bio je rat, a rat je užasna stvar.

Međutim, nije bilo genocida, zlo i naopako.

Dakle, za negatore Holokausta, nije postojala namerna politika istrebljenja evropskih Jevreja od strane Hitlera i političkog i vojnog vrha Nemačke.


Ne postoje nikakve pisane odluke, naredbe, niti bilo šta slično što bi ukazivalo na genocidnu nameru ili komandnu odgovornost.

Za njih, „konačno rešenje jevrejskog pitanja“ značilo je jedino deportaciju ili „humano preseljenje“ Jevreja sa teritorije (Velike) Nemačke.

I samo zbog toga su ih grupisali prvo u getoe, a onda i logore.

Zatim, negatori tvrde da su vodeći uzroci smrti Jevreja bile bolesti i glad, mahom pred kraj rata, kada je Nemačka počela da gubi u istom.


Jeste, bilo je sporadičnih streljanja i sitnih vešanja, prenapornog rada, možda i pojedinačnih „strašnih zločina“ prema Jevrejima, ali je to zanemarljivi udeo žrtava. Gasne komore su služile za dezinsekciju, a krematorijumi za preminule od bolesti.

Najzad, negatori najčešće tvrde da je u Holokaustu stradalo tek između 300.000 i dva miliona, a ne šest miliona Jevreja. I tako se, otprilike, negira Holokaust.

Zvuči poznato? I u Srbiji se povodom Srebrenice u pitanje dovodi upravo genocidna namera, sam mehanizam zločina u Potočarima, kao i broj žrtava.

Tvrdi se da nikakve naredbe nije bilo, da su žene i (mala) deca samo uredno deportovani, da je većina stradalih Bošnjaka muškaraca poginula u borbama, te da nije stradalo 8.000 (već manje) ljudi itd.

Uzgred, isto to rade i neoustaški revizionisti u Hrvatskoj povodom Jasenovca.

Dakle, mustra je ista i nije to ništa novo. Suprotno popularnom mišljenju, i u posleratnoj Nemačkoj je postojao pokret istorijskog revizionizma, pa i negacije Holokausta.

Počelo je sa tvrdnjama da je Haški, pardon, Nirnberški sud bio nepravedan i pristrasan prema Nemcima, a zatim sa popularnom i pseudoakademskom literaturom: „Istina za Nemačku“ Uda Valendija (1964), „U odbranu nemačke rase“ Franca Šejdla (1967), „Laž o šest miliona“ Emila Areca (1970), i „Laž o Aušvicu“ Tisa Kristofersena (1973).

Usledile su i slične šatroistorijske studije u Americi, Francuskoj, Engleskoj i Kanadi: „Da li je zaista umrlo šest miliona?“ Ričarda Harvuda (1973), „Prevara o šest miliona“ Ostina Epa (1973), „Podvala 20. stoleća“ Artura Baca (1976), „Hitlerov rat“ Dejvida Irvinga (1977), „Mreža laži“ Malkolma Rosa (1978), „Dnevnik Ane Frank: da li je verodostojan?“ Robera Forisoa (1978), i „Raskrinkavanje mita o genocidu“ Paula Rasinijea (1978). Neki od njih bili su istoričari-amateri i ekscentrične ličnosti željne publiciteta (i novca), a neki su imali solidnije akademske karijere. Pokret je rođen, i činili su ga Vilis Karto, Mark Veber, Dejvid Irving, Artur Bac, Rober Foriso („papa revizionizma“), Paul Rasinije („otac revizionizma“), Dejvid Kol (Jevrejin), Ernst Cindel (neonacista) i drugi.


Uzgred, mnogi su bili tuženi za negiranje genocida, a branili se – slobodom govora.

U Kaliforniji je tih godina (1978) osnovana i organizacija „Institut za istorijsku reviziju“, koja izdaje pseudoistorijski časopis „Žurnal za istorijsku reviziju“ (1980-2002), i postaje centralna za međunarodni pokret negiranja Holokausta. Ovaj „Institut“ je 1980. ponudio i „nagradu“ od 50.000 dolara svakome ko može da dokaže da su Jevreji zaista ubijani u gasnim komorama u Aušvicu.

Uzgred, na ovaj „izazov“ je odgovorio Mel Mermelštajn koji je preživeo Aušvic, posvedočio kako su nacisti njegovu majku i dve sestre odveli u gasnu komoru, te uzeo novac (i još 40.000 dolara pride za duševnu bol).

Drugi negatori su tabloidno nudili novac za „dokaz da je Hitler naredio genocid“.

I zato, uz (umo)bolno smanjivanje broja žrtava, tipična taktika negatora jeste negiranje genocidne namere.

Dok konkretne masovne i „strašne zločine“ smatraju za nuspojavu „vihora rata“.

Oni zatim vade citate iz konteksta, zloupotrebljavaju nedoslednosti u svedočenjima pojedinih žrtava, i stvarne akademske debate o Holokaustu – sve samo da bi zaveraški „dokazali“ zacrtanu hipotezu da genocida nije bilo. Ako je neka žrtva lagala ili preterivala na sudu – svi su lagali i preterivali.

Naime, negatori smatraju da ukoliko pronađu jednu malenu „pukotinu“ ili nedoslednost, čitava infrastuktura istoriografije o Holokaustu će biti srušena.

A usput se zanemaruju svi oni dokazi i činjenice koje im ne idu u prilog.

I upravo to je i negatorska logika Ćirilice i jutarnjeg programa Pinka oko Srebrenice.

Pa ništa autobusi, ubijanja satima i danima, masovne primarne i sekundarne grobnice, video-snimci, svedočanstva preživelih, i što sve implicira nameru masovne egzekucije.

Najzad, negatori neretko (i antisemitski) tvrde da je „Holokaust“ jedna jevrejska zavera protiv Nemaca, baš kao što je i „Srebrenica“ zapadna zavera protiv Srba. Ali nauka, pa i ona istorijska i pravna nauka, srećom ne funkcionišu tako.

Jer kako znamo da je genocida bilo?

Tako što od Aušvica i Jasenovca, do Srebrenice i Ruande, nažalost postoji golema konvergencija dokaza.


Pisanih dokumenata (pisama, ratnih izveštaja, naredbi, govora, novinskih tekstova), svedočanstava očevidaca (preživelih, vojnika, komandanata, lokalnog stanovništva, priznanja krivice), fotografija i video snimaka, fizičkih dokaza (kostiju žrtava i drugo), i demografskih dokaza (ljudi kojih više nema među živima).

Nijedno konkretno svedočanstvo, pismo, naredba, izjava političara ili ostaci žrtava ne govore „genocid“.

Ali, uzeti zajedno, oni predstavljaju zločinački obrazac koji istorija i pravo nazivaju tako kako nazivaju.

U Srbiji danas, negiranje genocida u Srebrenici se odvija zbog pumpanja antizapadnog narativa.

I zbog jeftinog sakrivanja iza zastave kao krinke patriotizma u funkciji predizborne kampanje.

Kao i zbog igranja na ljudska osećanja, u kvarnim porukama da srpski narod „nije genocidan“, što ne tvrdi niko i nigde.

Trideset godina nakon zločina u Srebrenici, mnogih dokaza i presuda međunarodnih sudova, vlast u našoj Republici je zaista uspela jedino u sledećem. Da izazove ceo svet da zahteva da prestanemo sa negiranjem genocida i veličanjem zločinaca već jednom.

A zapitajmo se, zašto je to toliko teško uraditi u našem posleratnom društvu?

I zašto bismo radije da ličimo na opskurne negatore Holokausta?

Izvor: https://www.danas.rs/kolumna/aleksej-kisjuhas/kako-negirati-genocid/#comment-form-div
Autor: Aleksej Kišjuhas
Možda bi diskusija mogla da se proširi i na temu negiranja Jasenovca?
 
Pogledajte prilog 1570806
Hina, 19:44, 26. lipnja 2024.

CRNOGORSKI premijer Milojko Spajić nije u Bruxellesu konkretno odgovorio hoće li Crna Gora usvojiti rezoluciju o Jasenovcu, ali je kazao da ne misli da će biti na dnevnom redu parlamenta u petak.

Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. svibnja kad su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržala 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore.

Njezinim bi usvajanjem populistički "Pokret Europa sad" premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici. I njegovi zastupnici dali su potpis za rezoluciju.

Hrvatska zaprijetila​

Hrvatska je, međutim, zaprijetila da će usvajanje takve rezolucije usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.

Spajić je u Bruxellesu novinarima kazao da je preko 40 rezolucija u parlamentarnoj proceduri "o Jasenovcu, o Palestini, o Šahovićima (zločin nad Bošnjacima u Crnoj Gori)” te da o tome postoji “momentum poslije rezolucije o Srebrenici koju smo zajednički usvojili u UN-u”.

“Crna Gora je multietnička i multikonfesionalna država sa svim tim predstavnicima u parlamentu koji sada imaju potrebu da svaki od tih naroda izgura poneku rezoluciju koja je bitna za njihov politički korpus ili za narode ili regije kojima pripadaju”, rekao je Spajić.

Dodao je da on osobno misli kako sve te rezolucije skreću Crnu Goru s nekih važnijih tema, gospodarstva, vladavine prava i sličnog.

Rezolucija o Jasenovcu već mjesec i pol nije se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini usuglasili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivno izvješće EU-a o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što se dogodilo u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu.

Zbog toga crnogorska oproba tvrdi da je Andrija Mandić za 28. lipnja zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni rezolucijom o Jasenovcu.

Spajić, pak, misli da u petak u skupštini toga neće biti na dnevnom redu.

Metelko Zgombić: Nepotrebno i neprimjereno​

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić, koja je u ime Hrvatske sudjelovala na međuvladinoj konferenciji, rekla je da dobrosusjedski odnosi “podrazumijevaju su suzdržati se i ne poduzimati radnje koje bi mogle naštetiti ili koje su suprotne načelu dobrosusjedskih odnosa”.

Na pitanje smatra li Hrvatska da je najavljena rezolucija o Jasenovcu korak prema narušavanju dobrosusjedskih odnosa, Metelko Zgombić je rekla da je taj potez “nepotreban i neprimjeren”.

“Crna Gora bi se time dala instrumentalizirati od nekoga izvana i to je nešto što stvarno nije dobra poruka za državu koja želi nastaviti europskim putem", kazala je.

"Način na koji će se Crna Gora ponašati u narednom razdoblju u bitnome će utjecati na njezin europski put. Mi zaista želimo da Crna Gora prepozna važnost ovog trenutka i prepozna važnost postupanja u skladu s vrijednostima i načelima koja su sastavni dio pregovaračkog procesa”, rekla je Metelko Zgombić.

“Mi apsolutno osuđujemo sve zločine, ali posve je neprimjereno da jedna nama susjedna zemlja kao reakciju na rezoluciju o Srebrenici u UN-u pokuša sad otvoriti jedno pitanje koje je davno zatvoreno”, rekla je.

https://www.index.hr/mobile/vijesti...o-jasenovcu-hrvatska-zaprijetila/2577338.aspx

Sponzor “rezolucije o Srebrenici” bi da sada zabrani svaku diskusiju o ubijanju dece u Jasenovcu i Jadovnu. Spajić je, potpuno očekivano, jedva dočekao da se opravdava. Gde su sada moralisti i podržavaoci “rezolucije” da se zgražavaju nad najočiglednijim negiranjem pravog genocida?
Treba da pokrenu tu rezoluciju,jer Srbi su Srbi,ma odakle bili,a to za ulazak u EU,kao da se oni pitaju nesto.
 
Dok se susedna članica EU iz petnih žila upire da zabrani svako pominjanje Jasenovca i ustaškog genocida nad Srbima, u Nemačkoj se za negiranje Holokausta i izjave o Aušvicu kao o “radnom logoru” (à la borkinja za ljudska prava Natalija Grbić) ide na robiju i u 95-toj godini života:
Pogledajte prilog 1570825
90 % rvatske bi onda islo u prdekanu

oni pravdaju i deciji logor u ndh koji je jedini slucaj u svjetu ikada
 

Tri cilja za negiranje Jasenovca​

Istoričar Muzeja žrtava genocida Stefan Radojković ističe da deo hrvatskog društva i države veruje u postojanje logora Jasenovac, ali ne veruje u njegovu prirodu jer su implikacije jasne.

- Genocid nad Srbima dešavao se širom Nezavisne Države Hrvatske (današnja Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srem, bez delova Dalmacije pod italijanskom kontrolom). Drugim rečima, ako poričete samu prirodu jasenovačkih logora, pet glavnih logora zajedno sa više pod-logora i ekonomija, postižete nekoliko ciljeva. Prvo, sprečavate razgovore/istraživanja o ulozi NDH administracije i društva u genocidu nad Srbima. Drugo, sprečavate razgovore/istraživanja o procesu deustašizacije društva nakon II svetskog rata. Treče, skrećete pažnju sa preduslova (ideoloških, društvenih, kulturoloških, verskih, administrativnih, vojnih i ekonomskih) koji su bili neophodni za postojanje takve države i logora poput Jadovna i Jasenovca za vreme II svetskog rata – objašnjava Radojković.

Naš sagovornik smatra da je negiranje Jasenovca delom rezultat i hrvatske propagande.

- Međutim, koreni poricanja mnogo su dublji. Društvo NDH nikada nije deustašizovano za vreme socijalističke Jugoslavije. Potom je došlo do nasilnog raspada zajedničke države gde prvi predsednik Hrvatske, dr Franjo Tuđman, pokušava zarad nacionalnog jedinstva da izjednački hrvatske partizane i ustaše, kao i njihove žrtve. Sa razlogom je Debora Lipštad svrstala njegovu knjigu – Bespuća povijesne zbiljnosti – među klasične primere poricanja Holokausta. Pošto su Holokaust nad jevrejskim narodom i genocidi nad srpskim i romskim bili uvezani procesi u okviru NDH, jasno je da za poricanje tih događaja nisu odgovorni samo mediji u Hrvatskoj – naglašava Radojković.

Naravno, deo odgovornosti pada na pleća i prosvete, ocenjuje istoričar.

- Treba, doduše, imati na umu da se u taj sektor – potencijalno najvažniji za borbu protiv poricanja genocida nad Srbima, pored naučnog i sektora za kulturu – ne ulažu preterano velika sredstva. S tim na umu, čak i da postoji politička volja za borbu protiv poricanja genocida nad Srbima, prosveta Hrvatske ne bi postizala značajno bolje rezultate u ovom pogledu – apostrofira Radojković.

Ako je nešto dobro to je da su srpski i hrvatski profesionalni istoričari i institucije gotovo usaglasili stavove o Jasenovcu.

- Svi se slažemo u vezi sa prirodom zločina i njegovih razmera u NDH. Razlike postoje ali nisu od suštinskog značaja, već u nijansama koje će dalja istraživanja razrešiti. Primera radi, postoji konsenzus da je pravni termin “genocid” za zločine nad srpskim narodom u NDH apsolutno primeren za zločin počinjen s tim namerama i tih razmera – naglašava Radojković.

Za većinu Hrvata Jasenovac je logor smrti​

Da konsenzus o prirodi Jasenovca, zaista, postoji svedoči za „Blic“ hrvatski istoričar i redovni profesor na Odseku za istoriju Filozofskog fakulteta Neven Budak.

- Velika većina Hrvata veruje da je Jasenovac bio koncentracioni logor ili logor smrti u kojima su ubijani Srbi, Jeverji, Romi, antifašisti, ali i drugi narodi poput Bošnjaka. To što se u javnosti stvara krivi dojam da većina Hrvata negira Jasenovac kriva je manjina koja je veoma aktivna i na društvenim mrežama i u komentarima na sajtovima, ali i grupa profesionalnih istoričara koji, nažalost, dobijaju sredstva i od države za svoja istraživanja – naglašava Budak.

Kako kaže, ta grupa profesionalnih istoričara tvrdi da su postojala tri logora u Jasenovcu od kojih jedan nakon Drugog svetskog rata u kome su, navodno, partizani ubijali ustaše.

- O tome je Jakov Sedlar snimio film koji potpuno pogrešno prikazuje Jasenovac. A srećom, mejnstrim mediji u Hrvatskoj ne podržavaju tu priču i predstavljaju Jasenovac onakvim kakav jeste odnosno kao logor smrti. Naravno, postoje i desno orjentisani elektronski mediji koji tvrde suprotno – objašnjava Budak.

Naš sagovornik apostrofira da među objektivnim srpskim i hrvatskim istoričarima nema razlike kada je reč o pravoj prirodi logora.

- Tačan broj žrtava, naravno, tek treba da se utvrdi i to će biti predmet procena i zahtevaće reviziju. Ali moje mišljenje je da nije toliko bitno da se utvrdi da li je bilo koja hiljada ili desetine hiljada žrtava više ili manje koliko da se ispravno oceni karakter Jasenovca kao logora smrti – podvlači Budak.

Istoričar otkriva da je i hrvatski obrazovni sistem promenio odnos prema Jasenovcu i da su udžbenici iz istorije sada bitno bolji nego tokom devedesetih.
 
Pogledajte prilog 1570806
Hina, 19:44, 26. lipnja 2024.

CRNOGORSKI premijer Milojko Spajić nije u Bruxellesu konkretno odgovorio hoće li Crna Gora usvojiti rezoluciju o Jasenovcu, ali je kazao da ne misli da će biti na dnevnom redu parlamenta u petak.

Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. svibnja kad su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržala 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore.

Njezinim bi usvajanjem populistički "Pokret Europa sad" premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici. I njegovi zastupnici dali su potpis za rezoluciju.

Hrvatska zaprijetila​

Hrvatska je, međutim, zaprijetila da će usvajanje takve rezolucije usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.

Spajić je u Bruxellesu novinarima kazao da je preko 40 rezolucija u parlamentarnoj proceduri "o Jasenovcu, o Palestini, o Šahovićima (zločin nad Bošnjacima u Crnoj Gori)” te da o tome postoji “momentum poslije rezolucije o Srebrenici koju smo zajednički usvojili u UN-u”.

“Crna Gora je multietnička i multikonfesionalna država sa svim tim predstavnicima u parlamentu koji sada imaju potrebu da svaki od tih naroda izgura poneku rezoluciju koja je bitna za njihov politički korpus ili za narode ili regije kojima pripadaju”, rekao je Spajić.

Dodao je da on osobno misli kako sve te rezolucije skreću Crnu Goru s nekih važnijih tema, gospodarstva, vladavine prava i sličnog.

Rezolucija o Jasenovcu već mjesec i pol nije se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini usuglasili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivno izvješće EU-a o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što se dogodilo u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu.

Zbog toga crnogorska oproba tvrdi da je Andrija Mandić za 28. lipnja zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni rezolucijom o Jasenovcu.

Spajić, pak, misli da u petak u skupštini toga neće biti na dnevnom redu.

Metelko Zgombić: Nepotrebno i neprimjereno​

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić, koja je u ime Hrvatske sudjelovala na međuvladinoj konferenciji, rekla je da dobrosusjedski odnosi “podrazumijevaju su suzdržati se i ne poduzimati radnje koje bi mogle naštetiti ili koje su suprotne načelu dobrosusjedskih odnosa”.

Na pitanje smatra li Hrvatska da je najavljena rezolucija o Jasenovcu korak prema narušavanju dobrosusjedskih odnosa, Metelko Zgombić je rekla da je taj potez “nepotreban i neprimjeren”.

“Crna Gora bi se time dala instrumentalizirati od nekoga izvana i to je nešto što stvarno nije dobra poruka za državu koja želi nastaviti europskim putem", kazala je.

"Način na koji će se Crna Gora ponašati u narednom razdoblju u bitnome će utjecati na njezin europski put. Mi zaista želimo da Crna Gora prepozna važnost ovog trenutka i prepozna važnost postupanja u skladu s vrijednostima i načelima koja su sastavni dio pregovaračkog procesa”, rekla je Metelko Zgombić.

“Mi apsolutno osuđujemo sve zločine, ali posve je neprimjereno da jedna nama susjedna zemlja kao reakciju na rezoluciju o Srebrenici u UN-u pokuša sad otvoriti jedno pitanje koje je davno zatvoreno”, rekla je.

https://www.kurir.rs/region/crna-go...asenovcu-ocekuje-se-zestoka-reakcija-hrvatske

https://www.index.hr/mobile/vijesti...o-jasenovcu-hrvatska-zaprijetila/2577338.aspx

Sponzor “rezolucije o Srebrenici” bi da sada zabrani svaku diskusiju o ubijanju dece u Jasenovcu i Jadovnu. Spajić je, potpuno očekivano, jedva dočekao da se opravdava. Gde su sada moralisti i podržavaoci “rezolucije” da se zgražavaju nad najočiglednijim negiranjem pravog genocida?
Neka slobodno donesu rezoluciju. Koga boli briga? :kafa:
 
Dok se susedna članica EU iz petnih žila upire da zabrani svako pominjanje Jasenovca i ustaškog genocida nad Srbima, u Nemačkoj se za negiranje Holokausta i izjave o Aušvicu kao o “radnom logoru” (à la borkinja za ljudska prava Natalija Grbić) ide na robiju i u 95-toj godini života:
Pogledajte prilog 1570825
A istovremeno se u Srbiji i dijelu BiH negira genocid u Srebrenici. Nema nikakve razlike između te babe koja negira Auschwitz i prosječnog srpskog nacionaliste koji negira Srebrenicu. Baš nikakve. :kafa:

Srebrenica-2-o
Srebrenica-2-optimized.png
 
Gdje se pominju Sahovici u rezoluciji?
Iz članka:

Spajić je u Bruxellesu novinarima kazao da je preko 40 rezolucija u parlamentarnoj proceduri "o Jasenovcu, o Palestini, o Šahovićima (zločin nad Bošnjacima u Crnoj Gori)” te da o tome postoji “momentum poslije rezolucije o Srebrenici koju smo zajednički usvojili u UN-u”.

Pravda se da neće biti na dnevnom redu, tj izgleda da i ukoliko se usvoji to će po svoj prilici biti bez njega:

“Zbog toga crnogorska oproba tvrdi da je Andrija Mandić za 28. lipnja zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni rezolucijom o Jasenovcu.

Spajić, pak, misli da u petak u skupštini toga neće biti na dnevnom redu”
 
A istovremeno se u Srbiji i dijelu BiH negira genocid u Srebrenici. Nema nikakve razlike između te babe koja negira Auschwitz i prosječnog srpskog nacionaliste koji negira Srebrenicu. Baš nikakve. :kafa:

Srebrenica-2-o
Srebrenica-2-optimized.png
Jasno ti je i samom da svi uviđaju da Srebrenicom relativizuješ Pavelićeve fabrike smrti.
 
Na pitanje smatra li Hrvatska da je najavljena rezolucija o Jasenovcu korak prema narušavanju dobrosusjedskih odnosa, Metelko Zgombić je rekla da je taj potez “nepotreban i neprimjeren”.
Kao i ovo, parafrazirano: Na pitanje smatra li Hrvatska da je najavljena rezolucija o SREBRENICI korak prema narušavanju dobrosusjedskih odnosa, Metelko Zgombić je rekla da je taj potez “nepotreban i neprimjeren”.:hahaha::hahaha::hahaha:
 

Back
Top