Hleb neće poskupeti

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

_nobody_

Veoma poznat
Banovan
Poruka
10.370
pekar:
Hleb neće poskupeti

AUTOR: LJILJANA BUKVIĆ
Beograd - Za sada neće biti poskupljenja hleba. Tačno je da smo prošle godine tražili od države da odobri da vekna hleba košta minimum 55 dinara, ali imajući u vidu šta se sve događalo, Vlada je nama izašla u susret, mi smo njima, tako da pomeranja cena neće biti, kaže u razgovoru za Danas predsednik Unije pekara Srbije i potpredsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća Zoran Pralica.

http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/hleb_nece_poskupeti.4.html?news_id=253943

Kolika je realna cena hleba?
Realna cena je ona koja je u Crnoj Gori, cene inputa tamo slične su kao i kod nas, a hleb u Crnoj Gori košta 70 centi. Ako uračunamo da su u Srbiji malo jeftiniji troškovi prevoza, cena hleba kod nas bi trebalo da bude između 75 i 80 dinara. Međutim, mi smo daleko od te cene. Imamo mnogo malih pekara, ali i velikih, industrijskih pekara. Sve to cenu je spustilo na nivo koji je prihvatljiv i za građane. Naravno na to je uticala i suša prošle godine, na kojoj smo izgubili 1,5 milijardu evra.

Da li pekare, naročito male, mogu da žive od hleba? Glavna zarada im je na pecivima?
Od 65 do 70 odsto domaćeg tržišta snabdevaju male pekare, njih ima nekih 7.000 u Srbiji. Ali ta mala pekara proda nekih 100 do 120 vekni i ne može da živi samo od toga. Problem imaju i industrije hleba koje snabdevaju 30 odsto tržišta jer njih hleb skupo izađe, kad se uračuna PDV, trgovinska marža, povraćaj od pet odsto. Dok dođete do cene, ona je daleko niža od one maloprodajne o kojoj mi pričamo.

Kako to da tolike pekare onda opstaju?
Mnogo je pekara zatvoreno u poslednje vreme, ali mnogo se i otvorilo, 10 do 15 mesečno se zatvori u Beogradu, ali isto ih se toliko i otvori. Konkurencija je velika, razlika u cenama mala, posao u pekarstvu nije lak, zahteva veliki broj radnika i treba stvoriti plate za 80.000 njih, koliko ih ima u ovoj industriji. Kad smo razgovarali o ceni hleba morali smo da vodimo računa i o tome da oni koji proizvode hleb ne ostanu bez hleba. Kupovna moć je opala, toga smo svesni, i zbog toga ne možemo više da imamo promete kakvi su nekad bili.

Pa opet smo prvi smo u Evropi po količini hleba koju godišnje pojedemo, više od 100 kilograma po stanovniku?
U gradovima se jede manje hleba, veća potrošnja je u selima i tu se poslednjih godina beleži blago povećanje potrošnje. U Srbiji se godišnje potroši od 700.000 do 800.000 tona brašna za pekarsku i konditorsku industriju ukupno, odnosno milion do 1,1 milion kilograma pšenice.

Vlada je pred Novu godinu ukinula carine na uvoz određenih proizvoda. Kakvi će biti efekti te odluke, može li se desiti da to uguši domaću proizvodnju?
Vlada je dosad različitim maržama opterećivala što trgovce, što proizvođače i dovodila ih u nezgodnu poziciju, da ne mogu da isplaćuju lične dohotke. Prethodno smo imali problem sa troškovima plaćanja, to se sad lagano ispravlja. Imali smo i situaciju da je jedna Delta maltene uništila veliki broj proizvođača u Srbiji. Predložio sam neku vrstu uvođenja socijalnih karata, slično onome što je ministarka energetike Zorana Mihajlović napravila u svom sektoru. O tome sam razgovarao i sa ministrom trgovine Rasimom Ljajićem. Mislim da bi to vrlo lako moglo da se uradi.

Šta bi to konkretno značilo?
Da država pusti slobodno formiranje cena na tržištu, napravimo spisak onih najugroženijih i onda platimo za njih tu razliku do tržišne cene. Ako saberemo sve te osnovne životne namirnice, to bi za svaku porodicu iznosilo 1.000 do 1.200 dinara mesečno po porodici i na godišnjem nivou to bi bilo od 12 do 15 milijardi dinara za sve, što za naš budžet nije mnogo. Tako bismo izašli u susret socijalno ugroženima, a svi ostali bi plaćali tržišnu cenu proizvoda, što bi pomoglo našoj proizvodnji. Ovo bi moglo da da dobre rezultate.

Opet spiskovi najugrozenijih? Ova drzava sve vise i vise lici na Magnus and Bunker-ov Alan Ford! :whistling:

_nobody_
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top