Rayela
Legenda
- Poruka
- 71.814
Visok krvni pritisak
Visok krvni pritisak - Hipertenzija je najznačajniji faktor rizika za niz kardiovaskularnih oboljenja i stanja koja mogu imati smrtni ishod. Povišeni krvni pritisak, pojedinačno gledano, najznačajniji je faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja, i to pre svega srčanog udara (infarkta miokarda), srčane slabosti, iznenadne srčane smrti i šloga (moždanog udara). Povišenje gornjeg krvnog pritiska za svakih 20 mmHg udvostručuje šanse za nastanak ovih neželjnih stanja i bolesti, zbog čega je od presudnog značaja rano prepoznavanje znakova arterijske hipertenzije i adekvatno lečenje.
Esencijalna (hipertenzija nepoznatog uzroka koja se dijagnostikuje u 95% svih slučajeva trajno povišenog krvnog pritiska) češće se javlja u porodicama gde već postoji hipertenzija, zatim kod osoba koje unose više kuhinjske soli u ogranizam, gojaznih i fizičkih neaktivnih ljudi, pušača, bolesnika izloženih hroničnom stresu.
Sekundarnu hipertenziju, kod koje je uzrok poznat (oboljenja bubrega, nadbubrega, štitaste žlezde, hipofize, upotreba tableta za kontracepciju).
Esencijalna arterijska hipertenzija najčešće zahteva stalnu primenu lekova i redovne lekarske kontrole, dok se sekundarna leči eliminisanjem uzroka.
Simptomi arterijske hipertenzije
Simptomi arterijske hipertenzije mogu biti glavobolja, zujanje u ušima (tinitus), vrtoglavica, mučnina, osećaj težine u grudima, kratak dah, brzo zamaranje, slabija tolerancija napora i smetnje vida.
Međutim, ne bi trebalo zaboraviti da bolest često nema nikakvih simptoma, te je zbog toga i zovu ”tihi ubica”.
Ponekad nastaje hipertenzivna kriza – nagli skok krvnog pritiska praćen jakom glavoboljom, povraćanjem i prolaznim neurološkim deficitima. To je hitno stanje i zahteva brzu reakciju kako bi se krvni pritisak snizio te sprečile posledice koje mogu biti fatalne.
Da li i koliko cesto merite pritisak?
Da bi se utvrdilo da li imate zaista povisen pritisak potrebno je da 14 dana ( moze i 10 ili 20) pet puta dnevno, uvek u isto vreme
merite pritisak i vrednosti zapisujete, taj spisak odnesete svom lekaru koji ce naci neku srednju vrednost i ukoliko je pritisak viosk odrediti
vam i terapiju. Ne bi trebalo uzimati neke "prirodne lekove" jer oni nikada ne snizavaju pritisak ili ih uzimati kao dodatak lekovima
koje vam je lekar prepisao.
Ovih dana je aktuelan Korona virus i slusamo kako su umirali i umiru ljudi koji su imali neka hronicna oboljenja. Hronicna su oboljenja
i visok pritisak tako da sa takvom dijagnozom nema shale i lezernog ponasanja.
Visok krvni pritisak - Hipertenzija je najznačajniji faktor rizika za niz kardiovaskularnih oboljenja i stanja koja mogu imati smrtni ishod. Povišeni krvni pritisak, pojedinačno gledano, najznačajniji je faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja, i to pre svega srčanog udara (infarkta miokarda), srčane slabosti, iznenadne srčane smrti i šloga (moždanog udara). Povišenje gornjeg krvnog pritiska za svakih 20 mmHg udvostručuje šanse za nastanak ovih neželjnih stanja i bolesti, zbog čega je od presudnog značaja rano prepoznavanje znakova arterijske hipertenzije i adekvatno lečenje.
Esencijalna (hipertenzija nepoznatog uzroka koja se dijagnostikuje u 95% svih slučajeva trajno povišenog krvnog pritiska) češće se javlja u porodicama gde već postoji hipertenzija, zatim kod osoba koje unose više kuhinjske soli u ogranizam, gojaznih i fizičkih neaktivnih ljudi, pušača, bolesnika izloženih hroničnom stresu.
Sekundarnu hipertenziju, kod koje je uzrok poznat (oboljenja bubrega, nadbubrega, štitaste žlezde, hipofize, upotreba tableta za kontracepciju).
Esencijalna arterijska hipertenzija najčešće zahteva stalnu primenu lekova i redovne lekarske kontrole, dok se sekundarna leči eliminisanjem uzroka.
Simptomi arterijske hipertenzije
Simptomi arterijske hipertenzije mogu biti glavobolja, zujanje u ušima (tinitus), vrtoglavica, mučnina, osećaj težine u grudima, kratak dah, brzo zamaranje, slabija tolerancija napora i smetnje vida.
Međutim, ne bi trebalo zaboraviti da bolest često nema nikakvih simptoma, te je zbog toga i zovu ”tihi ubica”.
Ponekad nastaje hipertenzivna kriza – nagli skok krvnog pritiska praćen jakom glavoboljom, povraćanjem i prolaznim neurološkim deficitima. To je hitno stanje i zahteva brzu reakciju kako bi se krvni pritisak snizio te sprečile posledice koje mogu biti fatalne.
Da li i koliko cesto merite pritisak?
Da bi se utvrdilo da li imate zaista povisen pritisak potrebno je da 14 dana ( moze i 10 ili 20) pet puta dnevno, uvek u isto vreme
merite pritisak i vrednosti zapisujete, taj spisak odnesete svom lekaru koji ce naci neku srednju vrednost i ukoliko je pritisak viosk odrediti
vam i terapiju. Ne bi trebalo uzimati neke "prirodne lekove" jer oni nikada ne snizavaju pritisak ili ih uzimati kao dodatak lekovima
koje vam je lekar prepisao.
Ovih dana je aktuelan Korona virus i slusamo kako su umirali i umiru ljudi koji su imali neka hronicna oboljenja. Hronicna su oboljenja
i visok pritisak tako da sa takvom dijagnozom nema shale i lezernog ponasanja.