Hasanaginica na čakavštini?

[Mrkalj]

Krleža je povodom 150-togodišnjice Vuka zapisao da je Fortis zapisao Hasanaginicu pre Vuka prema Bajamontiju koji mu je Hasanaginicu kazivao na čakavštini.

A u poslednjih 20-ak godina je ove vesti po internetu vredno sejao nakrležuložećise Hroboatos. Nekoliko sam ga puta priupitao da nam prikaže tu čakavštinu, to čudo neviđeno od čakavskog deseterca, te mu sada dajem ekskluzivnu priliku da to učini, da ukloni sumnju da je Krleža falsifikator i lažov, odnosno ignorant.

https://www.youtube.com/watch?v=hmj7CCzDSQY&t=2328s

Dakle, molim da se predstavi Hasanaginica na ČAKAVŠTINI.

 

[Q. in perpetuum hibernum]

Pretpostavljam da je lupio glupost, samo zbog toga što ima pojedinih čakavskih elemenata u Hasanaginici.

Možda je na osnovu toga postojala u neko vreme i nekakva hipoteza o tome...

 

[Mrkalj]

Pretpostavljam da je lupio glupost, samo zbog toga što ima pojedinih čakavskih elemenata u Hasanaginici.

Možda je na osnovu toga postojala u neko vreme i nekakva hipoteza o tome...

O kakvim elementima čakavice u Fortis-Bajamontijevoj Hasanaginici govoriš?

Ki meju njimi reste : Koji među njima raste

Naravno da je Krleža lupio i time pokazao neznanje epskih razmera. Ali istrajavanje na notornom falsifikatu još je paradigmatskije za hrvatsku istoriografiju.

 

[Urvan Hroboatos]

Krleža je povodom 150-togodišnjice Vuka zapisao da je Fortis zapisao Hasanaginicu pre Vuka prema Bajamontiju koji mu je Hasanaginicu kazivao na čakavštini.

A u poslednjih 20-ak godina je ove vesti po internetu vredno sejao nakrležuložećise Hroboatos. Nekoliko sam ga puta priupitao da nam prikaže tu čakavštinu, to čudo neviđeno od čakavskog deseterca, te mu sada dajem ekskluzivnu priliku da to učini, da ukloni sumnju da je Krleža falsifikator i lažov, odnosno ignorant.

Pogledajte prilog 1086402
https://www.youtube.com/watch?v=hmj7CCzDSQY&t=2328s

Dakle, molim da se predstavi Hasanaginica na ČAKAVŠTINI.

https://www.bib.irb.hr/226175

https://hrcak.srce.hr/file/355576

 

[Mrkalj]

https://www.bib.irb.hr/226175

https://hrcak.srce.hr/file/355576

Sažetak
Transkripcija Fortisove pjesme o Asanaginici i u najnovijim hrvatskim izdanjima u glavnim jezičnim odrednicama slijedi čitanje Vuka Stefanovića Karadžića iz prve polovine 19. stoljeća. U članku se istražuju mogućnosti čitanja izvorne verzije hrvatskim jezikom.


Članak traži način kako da se falsifikuje Hasanaginica.

 

[Q. in perpetuum hibernum]

O kakvim elementima čakavice u Fortis-Bajamontijevoj Hasanaginici govoriš?

Ki meju njimi reste : Koji među njima raste

Naravno da je Krleža lupio i time pokazao neznanje epskih razmera. Ali istrajavanje na notornom falsifikatu još je paradigmatskije za hrvatsku istoriografiju.

Nemam pojma šta precizno, ali nije nešto o čemu se ne priča...čini mi se da ne bi trebalo da bude sporno.

 

[Mrkalj]

Nemam pojma šta precizno, ali nije nešto o čemu se ne priča...čini mi se da ne bi trebalo da bude sporno.

Koga si ovo citirao? Ne vidim da navodi čakavske elemente? Vidim samo da je napisan zapadno varijantski oblik "jezičnih" umesto istočnog "jezičkih".

Da nije to Brozovićev tekst?

 

[Urvan Hroboatos]

Koga si ovo citirao? Ne vidim da navodi čakavske elemente? Vidim samo da je napisan zapadno varijantski oblik "jezičnih" umesto istočnog "jezičkih".

Da nije to Brozovićev tekst?

Filologinja Iva Lukežić analizira čakavske sastavnice u prvim zapisima Hasanaginice, što za nju kao stručnjakinju, nije ništa nova.

 

[Mrkalj]

Filologinja Iva Lukežić analizira čakavske sastavnice u prvim zapisima Hasanaginice, što za nju kao stručnjakinju, nije ništa nova.

Ničeg tu čakavskog nema. Evo ti validan link pa sam pročitaj taj rad čije korice postavljaš:

https://hrcak.srce.hr/112147

Poruka je automatski spojena: 17.01.2022.

 

[Mrkalj]

I za ovo, što je napabirčeno, autorka kaže da je ili "iz starijeg jezičnog sloja" ili "iz čakavskoga":

Ništa tu čakavsko ne ima. Imoski je gubljenje koje ne dolazi specijalno iz čakavskog i ima ga u bosankim govorima; svatov, je očigledno krnji genitiv upotrebljen zbog metrike, kao i upotreba neglašenog oblike lične zamenice u enklitičkoj funkciji, koja je upotrebljena zbog potrebe dugog sloga, a srećemo je širom srpske narodne deseteračke epike. Odsustvo grafema dž i njegova zamena sa ž zapisu puki je rezultat manjkave grafije koja do Vuka dž ne poznaje.

 

[Urvan Hroboatos]

I za ovo, što je napabirčeno, autorka kaže da je ili "iz starijeg jezičnog sloja" ili "iz čakavskoga":
Pogledajte prilog 1086457
Pogledajte prilog 1086449

Ništa tu čakavsko ne ima. Imoski je gubljenje koje ne dolazi specijalno iz čakavskog i ima ga u bosankim govorima; svatov, je očigledno krnji genitiv upotrebljen zbog metrike, kao i upotreba neglašenog oblike lične zamenice u enklitičkoj funkciji, koja je upotrebljena zbog potrebe dugog sloga, a srećemo je širom srpske narodne deseteračke epike. Odsustvo grafema dž i njegova zamena sa ž zapisu puki je rezultat manjkave grafije koja do Vuka dž ne poznaje.

Ima, budući da je, ovisno o stupnju rasčlane, razlika između čakavskog i štokavskog jedino u 3 različnice.
Razvidno je to u naglascima, a napose u starijim oblicima zajedničkima (zapadnoj) štokavštini i čakavštini.
Tako bi se moglo reći i da je poznati Kašićev prijepjev "Pjesme nad pjesmama" i čakavski, budući da ima i čakavske oblike (meu itd.).
https://www.matica.hr/media/knjige/izbor-iz-djela-780/pdf/biblija-pjesma-nad-pjesmama-izbor.pdf

I Bajamonti i Ivan Škarić su čakavci, a Škarić je čak preveo Bibliju na spoj čakavsko-štokavski: https://hrcak.srce.hr/file/34698

Dakle, za taj govorno pretežito čakavski krug, nije postojala nikakva tobožnja oprjeka između čakavsko i štokavskoga, budući da su se u njihovim djelima pretakale jedna u drugi, jer je među njima praktički razlika bila- nikakva.

Štokavska mitologija je izum rane slavistike, i za Hrvate, koji su i govorili i pisali (i) na dva srodna narječja, to nikad nije bilo nješto ili-ili.
I Krleža je posve u pravu, jer gleda kao Hrvat: za nas je to sve samo izraz tronarječnoga hrvatskoga jezika, i posve je normalno da čakavac kao Bajamonti u Splitu recitira Hasanaginicu na dominantno čakavskom idiomu, uz sigurno nemali udjel štokavštine, što je u cjelini za bilo kog Hrvata bilo jedno te isto u nijansama.

 

[Mrkalj]

I Krleža je posve u pravu, jer gleda kao Hrvat: za nas je to sve samo izraz tronarječnoga hrvatskoga jezika, i posve je normalno da čakavac kao Bajamonti u Splitu recitira Hasanaginicu na dominantno čakavskom idiomu, uz sigurno nemali udjel štokavštine, što je u cjelini za bilo kog Hrvata bilo jedno te isto u nijansama.

Otkud znaš da se tako nešto ikada desilo kada nigde nije zapisano već je Hasanaginica zapisana isključivo na štokavici?

 

[Urvan Hroboatos]

Otkud znaš da se tako nešto ikada desilo kada nigde nije zapisano već je Hasanaginica zapisana isključivo na štokavici?

Dobro pitanje. Vjerujem, no ne mogu dokazati, da je Bajamonti recitirao na čakavskoštokavskoj mješavini jer on jest bio znalac, no govorio je prirodno idomom svoga kraja. To mi izgleda dosta vjerojatno.

No onda se postavlja pitanja zašto to Fortis nije bio zapisao na miješanom idiomu kakav je, npr. većinski dubrovački u poeziji, ali u prozi, u 15., 16. i 17. st., od Džore Držića do Ivana Gundulića? Moguće da je ovdje Krleža pogriješio, automatski pripisujući Bajamontiju da, kao čakavac, recitira Hasanaginicu na mjesnom govoru, ne uzimajući u obzir da je ovaj, kao obrazovana osoba, mogao iskoristiti štokavski kao stilski registar.