Gvido Reni, slikar baroknog perioda

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.310
Gvido Reni (1575 – 1642) bio je italijanski slikar baroknog perioda. Rođen u Bolonji u porodici muzičara, Gvido Reni je bio jedino dete Danijela Renija i Đinevre Poci
Njegovi su radovi pokazivali klasičan manir, sličan Simonu Vouet-u, Nikoli Pusenu i Filipu de Šampenju. Slikao je pre svega religiozna dela, ali i mitološke i alegorijske teme

Portret slikara
Guido_Reni_-_Self-portrait.jpg
 
Njegova umetnost nastala je pod uticajem manirizma i braće Carracci.
Smatra se najvećim majstorom svog vremena ali i umetnikom čija je veština nadmašila Rafaela.
Dok je boravio u Rimu na njega je veliki uticaj imao rad Caravaggija
 
Poslednja izmena:
Legenda o Atlanti i Hipomenu na osnovu koje je Gvido Reni naslikao sliku Atlanta i Hipomen

Atalanta je bila kćerka beotijskog kralja Šeneja i njegove žene Klimene.
Odmah nakon rođenja su je odneli u šumu jer je njen otac Šenej želeo samo sinove.

U šumi je Atalantu pronašla medvedica i spasla je. Odgojena u šumi i prepuštena samoj sebi, izrasla je u lepoticu i stekla neverovatnu okretnost i snagu da je u svemi mogla nadjačati mnoge muškarce. Zbog te svoje osobine je bilo razumljivo što je svaki muškarac želeo da mu Atlanta bude žena.

Atalanta je redom odbijala sve svoje prosce, a onoga koji je bio uporan u svojim nastojanjima da je isprosi sebi za ženu, Atalanta je pozivala da se sa njom takmiči u trčanju. I tako je, pobedivši svakoga, dugo čuvala svoju slobodu. Pobedio je jedino predivni Hipomen, kome je boginja Afrodita pritekla u pomoć.

Afrodita je Hipomenu dala tri zlatne jabuke koje su, prema Ovidiju, bile ubrane s njenog svetog drveta u Tamasu na Kipru ili, prema Serviju, iz vrta Hesperidâ i posavetovala ga da u toku trke, s vremena na vreme ispusti po jednu jabuku, i to u času kada ga Atalanta u trčanju sustigne

Atalanta nije mogla odoleti ispuštenim zlatnim jabukama, i svaki put se sagnula da ih uzme, i tako je na cilj došla posle Hipomena. Hipomenova pobeda nije rastužila Atalantu i ona se, jer joj se on dopao, sa njim uputila u Onhest.Na tom putu svratili su u hram boginje Kibele koja ih je pretvorila u lavove
kao kaznu za to što su vodili ljubav u njenom hramu. Ovidije i Servije, pak, kažu da je Hipomen zaboravio da se oduži Afroditi za njenu pomoć, pa ih je kad su odseli u Kibelinom hramu, Afrodita podstakla da polude od požude i vode ljubav, znajući da će to uvrediti Kibelu, koja ih je onda pretvorila u lavole. Prema Higinu, u lavove ih je pretvorio Zevs. Nakon toga njih dvoje bili su uprgenuti u Kibeline kočije, koje Servije izjednačava sa samom Zemljom.
 

Back
Top