Manga Hilux
Stara legenda
- Poruka
- 82.900
Većina ljudi na Zemlji su staništa za grinje (mikroskopske insekte, parazite) koji veći deo svog kratkog života provode zakopani, glavama, u folikulima naših dlaka, prvenstveno na našim licima.
Zapravo, ljudi su jedino stanište za „Demodex folliculorum“. One se rađaju od nas, hrane se nama, pare se u nama i umiru od nas. Ceo njihov životni ciklus vrti se oko hranjenja mrtvim ćelijama kože na našim licima. Ove mikroskopske grinje su toliko zavisne od ljudi, pokazuje jedno istraživanje, da su u procesu evolucije iz ektoparazita u unutrašnji simbiont – takav koji deli međusobno koristan odnos sa svojim domaćinima (a to smo mi, ljudi).
Drugim rečima, ove grinje se postepeno stapaju s našim telima, tako da sada trajno žive u nama.
Naučnici su sekvencionirali genome ovih sveprisutnih malih insekata.
– Otkrili smo da ove grinje imaju drugačiji raspored gena na delovima tela u poređenju s drugim sličnim vrstama zbog prilagođavanja zaštićenom životu u porama – objašnjava biolog Alehandra Peroti sa Univerziteta u Redingu, Velika Britanija.
„D. folliculorum“ je zapravo fascinantno malo stvorenje. Detritus ljudske kože je njegov jedini izvor hrane, a veći deo svog dvonedeljnog životnog veka provodi u potrazi za njim. Pojavljuju se samo noću, kako bi polako puzali po koži u potrazi za partnerom, pre nego što se vrate u sigurnu tamu folikula.
Njihova minijaturna tela su dužine od samo jedne trećine milimetra, sa grupom sitnih nogu i ustima na jednom kraju dugog tela oblika kobasice.
Pošto grinje nemaju prirodne predatore, nemaju konkurenciju i nisu izložene drugim grinjama – njihov genom se svodi samo na osnovne stvari. Noge im pokreću tri jednocelična mišića, a njihova tela imaju apsolutno minimalan broj proteina, samo ono što je potrebno za opstanak. To je najmanji broj ikada zabeležen u široj grupi srodnih vrsta.
Takav genom je razlog zašto izlaze samo noću. Takođe, ne mogu da proizvode hormon melatonin, koji se nalazi u većini živih organizama i ima različite funkcije: kod ljudi, melatonin je važan za regulisanje ciklusa spavanja, dok kod malih beskičmenjaka izaziva pokretljivost i reprodukciju.
Za razliku od drugih grinja, njihovi reproduktivni organi su pomereni ka prednjem delu tela. Iako je parenje prilično važno, potencijalni genski bazen je veoma mali: postoji vrlo mala mogućnost za proširenje genetske raznolikosti. Ovo može značiti da su grinje na putu ka evolutivnoj slepoj ulici.
Zanimljivo je da je tim otkrio da u fazi razvoja nimfe, između larve i odrasle dobi, grinje imaju najveći broj ćelija u svojim telima. Kada pređu u fazu odraslih, gube ćelije.
Neko bi se mogao zapitati koje su moguće koristi ovih čudnih životinja za ljude.
– Grinje su okrivljene za mnoge stvari. Zbog dugog povezivanja s ljudima, one imaju jednostavne, ali važne korisne uloge, na primer, u održavanju prohodnosti pora na našem licu – kaže zoolog Henk Brajg sa Univerziteta u Bangoru.
izvor sciencealert.com
Poslednja izmena: