Grinji i malo nešto oko ove životinjice

Manga Hilux

Stara legenda
Poruka
82.900
Screenshot_20250104-222305-355.png



Većina ljudi na Zemlji su staništa za grinje (mikroskopske insekte, parazite) koji veći deo svog kratkog života provode zakopani, glavama, u folikulima naših dlaka, prvenstveno na našim licima.
Zapravo, ljudi su jedino stanište za „Demodex folliculorum“. One se rađaju od nas, hrane se nama, pare se u nama i umiru od nas. Ceo njihov životni ciklus vrti se oko hranjenja mrtvim ćelijama kože na našim licima. Ove mikroskopske grinje su toliko zavisne od ljudi, pokazuje jedno istraživanje, da su u procesu evolucije iz ektoparazita u unutrašnji simbiont – takav koji deli međusobno koristan odnos sa svojim domaćinima (a to smo mi, ljudi).
Drugim rečima, ove grinje se postepeno stapaju s našim telima, tako da sada trajno žive u nama.
Naučnici su sekvencionirali genome ovih sveprisutnih malih insekata.
– Otkrili smo da ove grinje imaju drugačiji raspored gena na delovima tela u poređenju s drugim sličnim vrstama zbog prilagođavanja zaštićenom životu u porama – objašnjava biolog Alehandra Peroti sa Univerziteta u Redingu, Velika Britanija.
„D. folliculorum“ je zapravo fascinantno malo stvorenje. Detritus ljudske kože je njegov jedini izvor hrane, a veći deo svog dvonedeljnog životnog veka provodi u potrazi za njim. Pojavljuju se samo noću, kako bi polako puzali po koži u potrazi za partnerom, pre nego što se vrate u sigurnu tamu folikula.
Njihova minijaturna tela su dužine od samo jedne trećine milimetra, sa grupom sitnih nogu i ustima na jednom kraju dugog tela oblika kobasice.
Pošto grinje nemaju prirodne predatore, nemaju konkurenciju i nisu izložene drugim grinjama – njihov genom se svodi samo na osnovne stvari. Noge im pokreću tri jednocelična mišića, a njihova tela imaju apsolutno minimalan broj proteina, samo ono što je potrebno za opstanak. To je najmanji broj ikada zabeležen u široj grupi srodnih vrsta.
Takav genom je razlog zašto izlaze samo noću. Takođe, ne mogu da proizvode hormon melatonin, koji se nalazi u većini živih organizama i ima različite funkcije: kod ljudi, melatonin je važan za regulisanje ciklusa spavanja, dok kod malih beskičmenjaka izaziva pokretljivost i reprodukciju.
Za razliku od drugih grinja, njihovi reproduktivni organi su pomereni ka prednjem delu tela. Iako je parenje prilično važno, potencijalni genski bazen je veoma mali: postoji vrlo mala mogućnost za proširenje genetske raznolikosti. Ovo može značiti da su grinje na putu ka evolutivnoj slepoj ulici.
Zanimljivo je da je tim otkrio da u fazi razvoja nimfe, između larve i odrasle dobi, grinje imaju najveći broj ćelija u svojim telima. Kada pređu u fazu odraslih, gube ćelije.
Neko bi se mogao zapitati koje su moguće koristi ovih čudnih životinja za ljude.
– Grinje su okrivljene za mnoge stvari. Zbog dugog povezivanja s ljudima, one imaju jednostavne, ali važne korisne uloge, na primer, u održavanju prohodnosti pora na našem licu – kaže zoolog Henk Brajg sa Univerziteta u Bangoru.

izvor sciencealert.com
 
Poslednja izmena:
fascinantno malo stvorenje
gamize po nama dok mi spavamo?
, u održavanju prohodnosti pora na našem licu
pa tako reci lepo, stede nam odlazak kod kozmeticara, dermatologa, i slicno


znaci, probajte bez umivanja, naravno nikakvo kupanje takodje, samo ocistite krmelje iz ociju, pa cete videti kako ce vam se koza lica podmladiti, sve mrtve celije ova stvorenja pojedu, glupo je sto ih uklanjamo umivanjem
 

Back
Top