'31.10.2018.
Otvoreno pismo Željka Komšića europskim dužnosnicima
Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u utorak je čelnicima tijela Europske unije uputio pismo u kojemu je ustvrdio kako hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu iznose neistine o stanju u BiH a istodobno je Hrvatsku optužio za "diplomatsku agresiju" na BiH.
Kako je pojašnjeno iz Komšićevog ureda, pismo je odlučio poslati nakon što su se na adrese predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija, predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, visoke predstavnice EU Federice Mogherini, povjerenik Europske unije za proširenje i politiku susjedstva Johannesa Hahna, obratili zastupnici Republike Hrvatske u Europskom parlamentu koji problematiziraju izbor članova Predsjedništva BiH.
Pismo Željka Komšića prenosimo u cijelosti.
''Poštovani gospodine Tajani;
Poštovani gospodine Tusk;
Poštovani gospodine Juncker;
Poštovana gospođo Mogherini;
Poštovani gospodine Hahn;
Poštovani članovi Europskog parlamenta;
Poštovani ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije;
Obraćam Vam se povodom pisma zastupnika Republike Hrvatske u Europskom parlamentu u kojem je navedno niz neistina u pogledu izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, kao i povodom otvorene diplomatske agresije jedne članice Europske unije na državu Bosnu i Hercegovinu, a koja je predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. U vezi s tim pismom, ali i u vezi aktualnih prilika u Bosni i Hercegovini, dužnost mi je da na bazi argumentacije koja svoje uporište pronalazi u Ustavu BiH, zaključcima Vijeća za vanjske poslove Europske unije, te na bazi europskih i demokratskih vrijednosti o jednakopravnosti svih građana, te vrijednostima multietničke suradnje i otvorenog multietničkog društva, iznesem nekoliko činjenica.
Prije svega, želim naglasiti da su izbori u listopadu u BiH održani u skladu s važećim Ustavom i Izbornim zakonom BiH. U EU, poglavito u Republici Hrvatskoj, ali i u Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Europskoj komisiji, velika pažnja posvećena je rezultatima izbora za Predsjedništvo BiH. Uzimajući u obzir polemiku koju je izazvala odluka bosanskohercegovačkih birača da mene, Željka Komšića, po treći put izaberu za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te uzimajući u obzir nadolazeće odluke i procedure unutar EU i važnost koju EU ima za BiH i mene osobno, osjećam se pozvanim da podijelim s Vama, prije stupanja na dužnost člana Predsjedništva BiH, neka svoja zapažanja o razgovorima koji se trenutno vode u EU.
1. Zastupnici iz Republike Hrvatske u Europskom Parlamentu u svome pismu Vijeću za vanjske poslove Europske unije iskazali su političku tendenciju kršenja odredbi Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za mir u BiH iz Daytona, koji je 1995. godine potpisala i Republika Hrvatska, a koji između ostalih garantira i Europska unija. U ime Republike Hrvatske, Daytonski sporazum je potpisao dr. Franjo Tuđman, tadašnji predsjednik te države. Pismo hrvatskih europarlamentaraca jest još jedan udar Republike Hrvatske na suverenitet Bosne i Hercegovine, njeno suvereno pravo da odlučuje o svome izbornom sustavu ili još preciznije, radi se o direktnom miješanju Republike Hrvatske u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, što je suprotno kako međunarodnom pravu i poretku tako i uobičajenim odnosima između dvije suverene države.
Daytonskim sporazumom potvrđen je, što je vidljivo iz članka 1. Ustava BiH, međunarodno-pravni subjektivitet i kontinuitet postojanja Bosne i Hercegovine, na način da Bosna i Hercegovina nastavlja svoje postojanje kao suverena, međunarodno priznata država, s već postojećim članstvom u međunarodnim organizacijama. Dakle, država Bosna i Hercegovina nije nastala potpisivanjem Daytonskog sporazuma kako u svome pismu navode hrvatski parlamentarci, niti je država dva entiteta i tri konstitutivna naroda. To je vidljivo iz preambule Ustava BiH. Citiram: „Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u New Yorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, u zajednici s Ostalima, i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine“, kraj citata.
Hrvatski parlamentarci zanemaraju da je BiH država tri konstitutivna naroda tek u zajednici s građanima i Ostalima. Selektivno pozivanje na Ustav BiH i pozivanje samo na konstitutivne narode, bez Ostalih i građana BiH, dovodi do promocije diskriminacije, pri čemu se građani BiH i Ostali izuzimaju kao konstituent države.
2. U Daytonskom sporazumu postoji i Aneks IV koji je istovremeno i Ustav Bosne i Hercegovine i u kojem je jasno definiran način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što je istovjetno preneseno i u odredbe Izbornog zakona BiH. Zato je sadašnji izbor za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, kao i svi dosadašnji izbori za istog, ustavan i zakonit jer te odredbe nikada nisu mijenjane niti su ikada bile, jer je to jednostavno nemoguće, razmatrane ili mijenjane odlukama Ustavnog suda BiH. Nezadovoljstvo hrvatskih europarlamentarca rezultatima izbora u BiH može biti jedino interesno-političke prirode. Negiranje legalnosti izbornog sistema u BiH koji proističe direktno iz Ustava BiH, direktno je kršenje Daytonskog sporazuma na čije se poštivanje, svojim potpisom, Republika Hrvatska obavezala.
3. Dosadašnji član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, gospodin Dragan Čović, premijer Republike Hrvatske, gospodin Andrej Plenković, te njihove dvije sestrinske stranke, HDZ BiH i HDZ Hrvatske, i članovi Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske, od 7. listopada uložili su ogromni politički i diplomatski napor kako bi, u okviru institucija EU, problematizirali moj izbor u Predsjedništvo BiH. Po istom Izbornom zakonu i Ustavu BiH izabran je i odlazeći saziv Predsjedništva BiH i odlazeći član Predsjedništva BiH Dragan Čović iz HDZ-a BiH, tako da je i njegov raniji, kao i moj sadašnji, izbor za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda potpuno legalan i u skladu s Ustavom BiH. Čović je po istom zakonu već dva puta biran u Predsjedništvo BiH. Po istom zakonu se kandidirao na ovim izborima, a problematiziranje izbora počelo je tek kad je izbore izgubio.
4. U proteklih godinu i pol izmjene Izbornog zakona bile su tema sastanaka brojnih ekspertskih grupa. Uz političku i ekspertsku pomoć prijatelja iz EU i SAD-a razgovarano je o odredbana Izbornog zakona, temeljem presude Ustavnog suda BiH koja je tretirala samo izbor Doma naroda jednog entiteta, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, a nikako Predsjedništva BiH. Upravo u tim razgovorima HDZ BiH nije pokazao ni minimum volje da se dođe do novog rješenja, uporno inzistirajući na prijedlogu koji je u koliziji s europskim demokratskim standardima i presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, preporukama Vencijanske komisije, kao i Odlukama Visokog predstavnika, koji je u skladu s člankom 5. Aneksa X odredbi Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za mir u BiH konačni organ na terenu vezano za tumačenje ovog sporazuma o implementaciji mirovnog rješenja. Tih činjenica svjesni su svi koji su sudjelovali u tim razgovorima, a posebno predstavnici međunarodnih i europskih institucija.
Gospoda Plenković i Čović, te pojedini članovi Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske, kako bi privukli pažnju institucija EU, neutemeljeno šire strah kako bez izmjena Izbornog zakona, i to izmjena po njihovim političkim željama koje nisu u skladu s demokratskim standardima, neće biti moguće provesti neposredne izbore za gornji dom Parlamenta Federacije BiH. Izborni zakon BiH omogućava da se to učini, što je već potvrđeno od članova CIK-a u njihovim javnim obraćanjima. Stoga nema razloga da ne očekujemo kako će sve nove vlade u BiH krenuti s radom, osim ako određene politike neodgovorno blokiraju implementaciju izbornih rezultata, čime bi nanijele direktnu štetu građanima BiH.'