Građanska BiH nema alternativu!

Хајдемо редом,за неке нове српске генерације које можда неће разумети о чему се овде ради и чему служи ова непријатељска пропаганда, у психологији позната као прозор овертона.

У БиХ Федерацију је створио српски народ и изградио а овако су им србоцидни србофоби узвратили:

Pogledajte prilog 1910032

Pogledajte prilog 1910033

Pogledajte prilog 1910035

Pogledajte prilog 1910036

Pogledajte prilog 1910038
https://www.politika.rs/scc/clanak/533725/mali-zejtinlik-sarajevo-groblje-vojnici

Зато постоје Федерација и Република Српска одвојено и зато ће то тако заувек остати 📿✝️ амин.
1780483352261.png

1780483461634.png


1780483645477.png


1780483548088.png



1780483785557.png


1780483874612.png
 
Нема ништа од Грађанске БиХ - без бриге !
Стоп свакој комуникацији на ту тему јер се то у психологији зове прозор овертона (да неприхватљиво постане прихваћено,далеко било а објашњавам о чему је реч) и један је од начина неоружаног (психолошког) облика агресије.
 

Неодговорност и несавесност великих сила створили су антиграђанску Босну унутар архетипске Босне.

Менталитет Босанаца (свих народа) је сада у квадратној или кубној једначини, тако да има вишеструког решења , а није ни једно грађанско
 

DEKLARACIJA KOJA JE ZAPALILA POLITIKU: "Istom logikom Dodik gura secesiju. Treba istražiti ko je iza Domovinskog pokreta"


Kada je riječ o DP-ovom pozivanju na Herceg-Bosnu, Markovina kaže kako se tu ništa neće dogoditi.

Prije 1 min


vesna_pusic_i_dragan_markovina.jpg

Foto: Arhiv

Jučer je Domovinski pokret, bez konsultacija sa stranačkim partnerima iz HDZ-a, predstavio deklaraciju o BiH koja je izazvala brojne reakcije. Deklaracijom, koju potpisuje stranački šef Ivan Penava, od vladajućih se traži aktivniji angažman u zaštiti položaja Hrvata u BiH te hitno pokretanje inicijative za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH.

Ta izborna jedinica, tvrde u DP-u, ne bi morala biti u teritorijalnom kontinuitetu. Dodaju kako smatraju da bi takvo rješenje otklonilo “dugogodišnje prijepore oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH”.

Domovinski pokret upozorava da bi, ako ne dođe do dogovora o novom modelu političkog predstavljanja Hrvata u BiH, trebalo razmotriti i druga rješenja, navodeći da bi hrvatska strana u tom slučaju imala pravo tražiti povratak na stanje prije Washingtonskog sporazuma, odnosno obnovu Herceg-Bosne.

Žestoka reakcija HDZ-a​


Ubrzo nakon saopćenja DP-a oglasio se i HDZ, odnosno ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. On je u razgovoru za Jutarnji list kazao da bi bilo dobro da se DP suzdrži od komentara o BiH prije izbora, “kako ne bi ugrozio položaj Hrvata u BiH te kako bi Hrvati mogli izabrati svog člana Predsjedništva” te zemlje.

“Imamo rezerve prema tome da se to iznosi van bez konzultacije s koalicijskim partnerom”, kazao je Grlić Radman. Nedugo nakon tog plan DP-a komentirao je i premijer Andrej Plenković koji je kazao kako mu nije bilo poznato da će postojati takva inicijativa te da će o njoj razgovarati na koaliciji kako bi vidjeli njezin smisao.

“Što se tiče brige o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnom narodu, mislim da nijedna hrvatska Vlada nije učinila koliko smo mi učinili u proteklih 10 godina. Ovo je očito jedan politički napor za vidljivost DP-a, pretpostavljam, o temi Bosne i Hercegovine i pravima Hrvata”, kazao je.

Izborna godina u BiH​


U razgovoru za Telegram historičar i kolumnist Dragan Markovina ustvrdio je da je DP pokrenuo temu koju je čak i Dragan Čović nedavno reaktualizirao u sklopu svoje izborne kampanje. “Izbori u BiH održavaju se 4. listopada pa puno tog treba pripisati izbornoj godini, ali i međunarodnom kontekstu.

SAD su de facto stvorile daytonsku BiH i natjerale Tuđmana, Miloševića i Izetbegovića da to potpišu. Bez obzira na to što je EU igrala bitnu ulogu u Vijeću za provedbu mira i kroz visokog predstavnika u BiH, SAD su de facto vodile i garantirale budućnost BiH. Da se ne lažemo, radile su na integraciji i funkcionalnosti države što je najviše odgovaralo Sarajevu i Bošnjacima, nekoj građanskoj opciji
”, tvrdi.

Ipak, kaže da se s novom Trumpovom administracijom puno toga promijenilo. “Očito je da je Milorad Dodik u dealu s Trumpovom administracijom, da to pogoduje uspostavi trećeg entiteta i jačanju ekstremno desne političke opcije i da su tu najveći gubitnici građanska ideja i Bošnjaci kao neka politička opcija koja gleda na BiH kao na jedinstven prostor i protivi se bilo kakvim podjelama. Domovinski pokret u suštini nije rekao ništa što HDZ BiH ne govori cijelo vrijeme, ali je to isto kao što Dodik govori o secesiji”, naglašava Markovina.

Krive tvrdnje Ivana Penave​


Historičar ističe da bi u situaciji u kojoj bi Republika Srpska išla u secesiju, a hrvatska politika na formiranje trećeg entiteta, sukob u BiH bio neizbježan. “Kao prvo, takve stvari su neustavne. U situaciji ako nešto jest neustavno, ma bez obzira koliko god imalo međunarodnu podršku, siguran sam da to Sarajevo neće pustiti da prođe bez sukoba i to je svima jasno”, tvrdi.

Kada je riječ o DP-ovom pozivanju na Herceg-Bosnu, Markovina kaže kako se tu ništa neće dogoditi. “Kad Penava i slični tvrde da se nešto vraća na status Herceg-Bosne, to jednostavno nije istina. Prijašnji legalni status je Republika Bosna i Hercegovina”, podsjeća. “Ne mislim da će se dogoditi ikakav treći entitet niti ikakva Herceg-Bosna”, dodaje.

Naglašava i da se u BiH već realno živi u tri entiteta. “HDZ je u pravu oko toga da bošnjačko biračko tijelo glasa iz inata za Željka Komšića i uspijeva brojčano preglasati hrvatskog člana Predsjedništva. Međutim, HDZ neće reći da u Vladi Federacije BiH drže sva lukrativna ministarstva, od cesta do financija. Gdje god su pare, to drži HDZ. Hrvati u realnom životu nisu zakinuti, ali u suštini je na terenu situacija takva da gdje god je bio HVO, tamo HDZ ima neupitnu vlast. U konačnici, ništa se bez njih ne može dogovoriti”, podcrtava Markovina.

"Treba istražiti tko stoji iza DP-a"​


O deklaraciji DP-a Telegram je porazgovarao i s bivšom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić koja kaže da je njen dojam da DP “nema politički relevantnih tema ili ih bar nije sposoban artikulirati”. “Djelomično pokušavaju loviti podršku među ekstremnom desnicom, a djelomično pokušavaju kreirati ekstremnu desnicu vraćajući se stalno na teme iz rata ili hrvatskog miješanja u pokušaje podjele BiH, kao što je ovdje slučaj.

Politički, rekla bih da je to beznačajno. Da ilustriram: u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. iz BiH je stiglo oko 30.000 glasova. To nije zanemariv broj. No na zadnjim predsjedničkim izborima 2024. iz BiH je stiglo 13.000 glasova. Toliko ih vjerojatno ima u dvije veće stambene zgrade u Novom Zagrebu. Dakle takve teme su odvratile i birače u BiH, a kamo li u Hrvatskoj.

No takvi ispadi DP su relevantni utoliko što vrše pritisak na njihovog koalicijskog partnera HDZ, koji svakako jeste politički vrlo relevantan u Hrvatskoj. Mislim da je vodstvo HDZ-a donekle neutraliziralo DP, ali još nisu pronašli pravi način kako se nositi s njihovim provokacijama, s kojima oni svako malo iskaču. Mislim da bi bilo vrlo zanimljivo istražiti tko financijski pa i kreativno stoji iza DP”
, zaključuje Pusić.
 
Tako se lako kontrolišu da već decenijama vršljaju po Srbiji.

Богами већ 3-4 године, Вучић их све ставио у џеп и финансира их. Не чују секао некада Кандићке, Бисерке, Милићке, Борке и др. невладине бабе. На крају Трамп им ускратио финансирање, е тек сад ће слушати и зависити од Вучића.

Има и код вас гомила НВО од примирја , знам вас све тамо и не сваљуј све вамо ко неки Шиме
 

ANALIZA PRAVNOG STRUČNJAKA NERMINA TURSIĆA: Kako etnonacionalne politike drže Bosnu i Hercegovinu u krizi


Posebnu dimenziju ovog problema predstavljaju kontinuirani politički uticaji susjednih centara moći, prije svega Beograda i Zagreba. Njihove politike prema Bosni i Hercegovini često djeluju kao dodatni generatori unutrašnjih podjela.

Prije 2h


tursic1.jpg

Nermin Tursić

Piše: Nermin Tursić

Nadolazeći izbor novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, kao i preuranjena predizborna kampanja uveliko potvrđuje jednu od dominantnih hipoteza savremene političke teorije o Bosni i Hercegovini, da “etnonacionalizam ne predstavlja samo ideološki izraz kolektivnih identiteta, nego i mehanizam reprodukcije političke moći”.

U tom okviru treba istaći činjenicu da aktuelne etničke podjele nisu posljedica historijskih procesa, već rezultat kontinuiranog političkog djelovanja. U tom smislu postoji jasna distinkcija između povijesnog postojanja etničkih identiteta i savremenih oblika njihove političke instrumentalizacije.

Činjenica je da etnički identiteti u Bosni i Hercegovini imaju svoj povijesni kontinuitet i kao takvi predstavljaju dio kulturnog i društvenog nasljeđa ove države. Međutim, također je činjenica da savremeni oblici rigidne etničke segmentacije i etnoteritorijalizacije nisu povijesno-kulturna konstanta, nego su u najvećoj mjeri nastali kao proizvod velikodržavnih projekata i posljedica ratnih zbivanja. Nažalost, kao takvi su našli svoj prostor i u postratnom političkom uređenju države Bosne i Hercegovine, kao i u isključivom djelovanju etnonacionalnih politika.

Naime, Bosna i Hercegovina kroz cijelu svoju povijest, opisanu na mnoge načine od strane historijske znanosti, funkcionirala je kao jedinstven prostor zajedničkog života u razlikama, sa izraženom prostornom, socijalnom i kulturnom izmiješanošću stanovništva. Takav historijski realitet je suprotan današnjoj logici “etničkih prostora“, “naših teritorija“ i gotovo potpunog poistovjećivanja političkog identiteta sa etnokonfesionalnom pripadnošću.

U suštini, takva identifikacija je rezultat postratne političke konstrukcije koja je uspostavljena sa ciljem da služi za održavanje političkog stanja nepovjerenja, društvene distance i institucionalne fragmentacije.

Jasno je da posljedica takvog modela može biti samo institucionalizacija segregacije. U nojoj se društvo ne integriše oko zajedničkih demokratskih vrijednosti, nego održava stanje etnoteritorijalne homogenizacije i političke polarizacije.

Umjesto razvoja funkcionalnih institucija i vladavine prava, politički prostor se koristi za održavanja političke krize, dok država Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena između suprotstavljenih etnonacionalnih projekata koji blokiraju njenu demokratsku transformaciju.

Posebnu dimenziju ovog problema predstavljaju kontinuirani politički uticaji susjednih centara moći, prije svega Beograda i Zagreba. Njihove politike prema Bosni i Hercegovini često djeluju kao dodatni generatori unutrašnjih podjela.

Iako “zvanični Beograd” deklarativno podržava teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine, istovremeno pruža političku, institucionalnu i simboličku podršku separatističkim politikama i destabilizacijskim namjerama dijela političkih elita iz entiteta RS. Takva dvojna politika proizvodi paradoks u kojem se formalno priznaje cjelovitost države Bosne i Hercegovine, dok se praktično ohrabruju politički procesi koji slabe njene institucije i podrivaju njen funkcionalni suverenitet.

U skladu sa tim principima i separatistička nastojanja političkog vrha entiteta RS se manifestuju kroz kontinuirano osporavanje državnih institucija. To se evidentno očituje kroz pokušaje prenosa nadležnosti sa države na entitet, negiranje zajedničkog političkog identiteta Bosne i Hercegovine, kao i kroz stalnu proizvodnju političkih kriza kojima se blokira funkcionisanje države.

Takva politika ne predstavlja samo institucionalno-politički konflikt, nego se krije stvarna namjera da se redefiniše karakter države. Naime, nastoji se od jedinstvene i međunarodno priznate države stvoriti narativ da se radi o konfederaciji/savezu entiteta. Konkretno se u javnom prostoru država Bosna i Hercegovina nastoji kvalifikovati kao “labava zajednica” u kojoj se entiteti definišu kao suverene etničko-teritorijalne jedinice.

Ovakav narativ ne samo da je suprotan ustavno-pravnom statusu države, nego je kao politička doktrina vrlo opasan i potencijalno štetna za njenu budućnost.

S druge strane, politika Zagreba prema Bosni i Hercegovini dominantno se artikulira kroz podršku zahtjevima HDZ-a BiH za tzv. “legitimno predstavljanje“. U političkoj praksi sve češće se prevode u zahtjeve za dodatnom institucionalnom i teritorijalnom etnitizacijom države.

Iako HDZ BiH formalno djeluje unutar ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine, dugogodišnja politička insistiranja na posebnim teritorijalnim, izbornim i institucionalnim aranžmanima za bosanskohercegovačke Hrvate objektivno vode ka daljnjoj etnoteritorijalizaciji političkog prostora.

Ideja trećeg entiteta, bez obzira na različite modalitete u kojima se on pojavljuje, u suštini podrazumijeva dodatno teritorijalno razgraničavanje Bosne i Hercegovine po etničkom principu. Zbog toga brojni kritičari smatraju da takvi zahtjevi predstavljaju svojevrsni politički kontinuitet koncepta Herceg-Bosne. Odnosno, pokušaj reafirmacije modela teritorijalne ekskluzivnosti pod novim političkim i institucionalnim okolnostima.

Osim toga treba spomenuti i koncept “Sjedinjenih Bosanskih Država“, koji se povremeno pojavljuje u dijelu hrvatskog političkog i akademskog prostora. Formalno se predstavlja kao model federalizacije i decentralizacije Bosne i Hercegovine. Njegovi zagovornici uglavnom tvrde da bi takvo uređenje omogućilo veću ravnopravnost konstitutivnih naroda i funkcionalniji politički sistem.

U suštini, on predstavlja samo drugačiju terminološku interpretaciju iste etnoteritorijalne logike koja postoji u ideji “labave zajednice entiteta“ koju zagovaraju političke strukture iz Republike Srpske, pa se oba koncepta mogu posmatrati kao varijacije iste etnoteritorijalne paradigme.

Bez obzira na terminološke razlike, koncept ‘Sjedinjenih Bosanskih Država’ kao i politika ‘labave zajednice entiteta’ predstavljaju pokušaje transformacije Bosne i Hercegovine iz države jedinstvenog suvereniteta u prostor trajno podijeljenih etnopolitičkih teritorija.

Njihova suština je sledeća. Politički ambijent Bosne i Hercegovine ostaje prostor u kojem se unutrašnje etničke podjele održavaju kroz vanjske političke uticaje. Umjesto afirmacije demokratske integracije i građanskog pluralizma, proizvodi se trajna politička nestabilnost koja odgovara strukturama moći izgrađenim na etnonacionalnoj homogenizaciji.

Svako daljnje teritorijalno razgraničavanje ne vodi demokratizaciji Bosne i Hercegovine, nego učvršćivanju logike ekskluzivnih etničkih prostora i trajnoj reprodukciji podjela. Taj proces je suprotan savremenim civilizacijskim dostignućima.

Naime, trenutni demokratski standardi razvijenih država se zasnivaju na principima individualne jednakosti, univerzalnih prava građana, funkcionalnih institucija i političkog pluralizma. Nasuprot tome, etnoteritorijalni modeli organizacije društva podrazumijevaju dominaciju kolektivnih etničkih prava nad građanskim principom jednakosti.

Takav koncept ostavlja društvo u trajno zarobljenoj matrici prošlih konflikata i onemogućava izgradnju zajedničkog političkog prostora zasnovanog na demokratskoj integraciji. Zbog toga se ključna politička i društvena dilema Bosne i Hercegovine danas ne svodi na pitanje odnosa između različitih etničkih identiteta, nego prvenstveno na pitanje može li država izaći iz paradigme etnofaulizma i etnoteritorijalne fragmentacije prema modelu moderne demokratske zajednice građana.

Izvjesnija budućnost demokratske transformacije Bosne i Hercegovine upravo će zavisiti od sposobnosti društva da prevaziđe političku instrumentalizaciju etničkih podjela i uspostavi sistem u kojem građanin, a ne etnička ekskluzivnost, predstavlja osnovog subjekta prava, a time i temelj političkog legitimiteta i demokratskog suvereniteta države.
 

DUBIOZA KOLEKTIV POKORILA BRITANSKI BBC: Voditelji oduševljeni navijačkom himnom BiH - "Pokušavaju skinuti Shakiru s trona"


Voditelji BBC Radio 2 u svojoj popularnoj emisiji "The Radio 2 Breakfast Show" nisu krili oduševljenje kada su komentarisali energiju koja stiže iz Bosne i Hercegovine.


Pjesma "I am from Bosnia, take me to America" benda Dubioza Kolektiv prikupila je simpatije mnogih bosanskohercegovačkih navijača širom svijeta, a sada je stigla i do kultne radijske emisije britanskog BBC-a.

Zahvaljujući plasmanu fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetsko prvenstvo, ova numera je u prerađenoj, navijačkoj verziji ponovo oživjela i postala globalni hit.

Voditelji britanskog radija poslali snažnu poruku​

Voditelji BBC Radio 2 u svojoj popularnoj emisiji "The Radio 2 Breakfast Show" nisu krili oduševljenje kada su komentarisali energiju koja stiže iz Bosne i Hercegovine.

"Bosna i Hercegovina je uletjela klizećim startom i pokušava Shakiru skinuti s trona kao himna cijelog prvenstva. Pjesma se zove 'I am from Bosnia, take me to America' bh. hip hop grupe 'Dubioza kolektiv'. Poslušajte ovo, sjajno je", poručili su voditelji u programu uživo.

Nakon ove najave, u programu su pustili hit bh. sastava, posebno ističući da su fascinirani melodijom, ritmom i nevjerovatnom energičnošću pjesme.

Milionski pregledi u samo devet dana​

Ova prerađena verzija planetarno popularnog hita, koja je na platformi YouTube objavljena prije svega devet dana, već bilježi ogroman uspjeh i broji više od milion pregleda, što dovoljno govori o navijačkom ludilu koje je zahvatilo javnost.

Kultna pjesma "U.S.A." u ovom novom, navijačkom izdanju je tekstualno i aranžmanski skraćena, te sadrži potpuno izmijenjenu i prilagođenu strofu na bosanskom jeziku posvećenu istorijskom uspjehu reprezentacije.
 
Stvar je u tome što su te floskule "građanska" i "multinacionalna" i u ratnom i u postratnom periodu služile Izetbegoviću i njegovim krugovima da zamaskira ratne zločine njegove vojske i etničko čišćenje Srba koje su sprovodili po njegovom naređenju.

Floskule o multietničnosti su korišćene zarad pridobijanja strane javnosti po savetu američkih marketinških agencija koje su mu platili Saudijci. Tako je Alija Izetbegović, ratni zločinac iz Drugog svetsklog rata, ratni zločinac iz rata devedesetih i lik koji je izneo anticivilizacijske ideje u svojoj "Islamskoj deklaraciji" bulaznio o građanstvu i multietničkom konceptu. A blesavi i naivni Srbi su kao protiv toga jer su po defaultu protiv svega što govori Izetbegović.
 
Stvar je u tome što su te floskule "građanska" i "multinacionalna" i u ratnom i u postratnom periodu služile Izetbegoviću i njegovim krugovima da zamaskira ratne zločine njegove vojske i etničko čišćenje Srba. Korišćene su po savetu marketinških agencija zarad pridobijanja strane javnosti. Tako je Alija Izetbegović, ratni zločinac iz Drugog svetsklog rata, ratni zločinac iz rata devedesetih i lik koji je izneo anticivilizacijske ideje u svojoj "Islamskoj deklaraciji" bulaznio o građanstvu i multietničkom konceptu. A blesavi i naivni Srbi su kao protiv toga jer su po defaultu protiv svega što govori Izetbegović.

Нема ту више грађана, осим прикривених од национализма, зарад користи од НВО или страних држава донацијама и страних фирми

Толика је заједљивост, босанска ментална тврдоглавост и неповерење да у БиХ нема правих грађана !
 
Političko rukovodstvo tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (SRBiH), koje su činili predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda, naravno da je odbilo da Bosna i Hercegovina ostane u tzv. krnjoj Jugoslaviji, ili kako je to Politika Ekspres (tadašnji "Informer") nazivala "Jugoslaviji sa onima koji u njoj žele da ostanu," odnosno u Velikoj Srbji u Šešeljevoj varijanti, a kojom bi dominirao Slobodan Milošević.
Republički referendum je održan 1. mart 1992. godina i većina građana, oko 64% izašlih, glasala je za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Izjašnjavanje je usledilo nakon što je Badinterova komisija potvrdila disoluciju SFRJ i pozvala republike da se izjasne o nezavisnosti.
Razaranja Vukovara i Dubrovnika, koja su sprovele JNA i paravojne jedinice organizovane iz Miloševićeve udbe krajem 1991. godine, predstavljala su ključan faktor i jasan dokaz nespojive vizije budućnosti za većinu nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Ovakva agresivna politika režima Slobodana Miloševića, praćena formiranjem takozvanih "srpskih autonomnih oblasti" i naoružavanjem Srba od strane JNA, direktno je uticala na političke odluke u BiH.
Zločini i rušenje gradova u Hrvatskoj potvrdili su da se Miloševićev koncept "svi Srbi u jednoj državi" ostvaruje silom, šta je navelo političke predstavnike Bošnjaka i Hrvata da ubrzaju proces referenduma o nezavisnosti.

Eto vidis, tako slobodno mozete odjebati u skokovima sa "gradjanskom" BiH gde ce dominirati Bosnjaci.
 
Do vas Lapsi. Do vas koji ste kidisali i dan danas kidisete na sve srpsko. Do vas koji ste izgradili lazne nacije, jezike i drzave na srpskom identitu, kostima i krvi.

Do vas je.

Лапсика не верује да више нико у МЗ не подржава ту Бошњакистанску бајку.

Напрасно требају да се одвикавају од свега, па да су само Срби криви из Србије, а да су ови из Српске насели у колективној кривици итд...

Тешко им је... и како сето сад коло среће окреће и где је ту за њих правда?
 
Bosnjacima je nudjena gradjanska drzava u sklopu krnje Jugoslavije. Tad im se taj koncept nije svidjao jer bi Srbi bili vecina. A sad se zalazu za "gradjasnku" BiH.
U sridu, kralju
Ovo govorin, ali me niko ne dozivljava
U hrvatskoj na poturice gledaju kao na saljive bosance koji ljude dile na dobre i na lose bla bla
 
Лапсика не верује да више нико у МЗ не подржава ту Бошњакистанску бајку.

Напрасно требају да се одвикавају од свега, па да су само Срби криви из Србије, а да су ови из Српске насели у колективној кривици итд...

Тешко им је... и како сето сад коло среће окреће и где је ту за њих правда?

Pa mozda bi i sunce ogrejalo Bosnu kad bi Bosnjaci konacno pogledali u ogledalo i prihvatili deo odgovornosti za desavanja 90-ih i trenutna desavanja. Ovo vecito izigravanje zrtve je dosadilo i Bogu i narodu.
 

Od svih ovih budalaština najzanimljivija je slika vodopada u Jajcu. Slika tog vodopada se nalazila na novčanicama bivše Jugoslavije.

Vodopad u Jajcu je morao da bude potpomognut sanacionim radovima kako bi se sprečilo njegovo urušavanje. Betonirano je dno korita tačno tamo gde voda pada kako bi se sprečilo dalje odronjavanje stena. Napravljeno je više betonskih kaskada uzvodno duž reke kako bi se smanjila snaga vodotoka i zaustavila erozija sedre. Da nije bilo ovih radova, vodopad bi jednostavno pao. Tako je taj simbol nekadašnje Jugoslavije postao maltene polu-veštački fenomen.

Na starijim slikama vodopad deluje nekako prirodnije.


jajce, stara slika vodopada 2.jpg
 

Back
Top