FILOZOFI I GIMNOSOFISTI

pa sta ?

nema smisla - pa sta ?

zasto mora da ima smisla

- - - - - - - - - -

jeste da ljudski um pokusava svemu da nadje smisao

ali eto , mozda smisla , ni viseg plana , jedostavno nema

ma koliko to uzasno i usamljeno izgledalo
 
onda takvih nema , imaginarne licnosti

najpriblizniji tome je pokojni patrijarh pavle.

pa se razbole

ne slazem se da se svi radjamo sa istim nivoom inteligencije.

niti da suvise uticu uslovi odrastanja

krajnosti uticu ali njih ima malo.

Inteligencija i pamet su isto dve razlicite stvari.
Sigurno da je neki segment inteligencije nasledan,pamet se stice kroz zivot...

- - - - - - - - - -

Pamet zavisi od naseg angazovanja tokom zivota...
 
ah ta potreba da ubedis drugog da je tvoje misljenje ispravno

i da on mora da misli kao ti


sva dosadasnja realna iskustva nas uce da nema drugih zakona sem zakona fizike

tj prirodnih zakona

nisu ni na koji nacin pripadnici bilo koje misli zasticeni

i dobrima se desavaju lose stvari , losima dobre

ponekad neko prezivi nesto sto ne bi trebalo , dok ponekad neko pogine bez veze

sto vodi do toga da je sve slucajno

i da nema plana

kad nema plana , nema ni planera
 
ah ta potreba da ubedis drugog da je tvoje misljenje ispravno

i da on mora da misli kao ti


sva dosadasnja realna iskustva nas uce da nema drugih zakona sem zakona fizike

tj prirodnih zakona

nisu ni na koji nacin pripadnici bilo koje misli zasticeni

i dobrima se desavaju lose stvari , losima dobre

ponekad neko prezivi nesto sto ne bi trebalo , dok ponekad neko pogine bez veze

sto vodi do toga da je sve slucajno

i da nema plana

kad nema plana , nema ni planera

Prijatelju, to je samo Tvoja, ali poštujem svaku teoriju, čak i onu aporetičku, teroija za koju, očigledno je to, nemaš ni dovoljno saznanja, nedostaje ti filozofsko obrazovanje, a ni iskustva, filozofija se proučava najmanje 20 godina... Molim Te pažljivo pročitaj ono što je Jaeger napisao u Paideia II, str. 518. i dalje kako bi shvatio smisao zašto se je potrebno tako dugo obrazovati (paideia - tek posle 50-te se neko filozofom sme zazvati) a tek posle toga, poslušaj me, tako Ti Boga, nastavi da o tome razmišljaš čitajući Platonovu Politeiu, naročito ono što je napisano u: 4, 435 D; 6,503 E i 6,504 D i dalje … Ne možeš se otisnuti na onu Platonovu "drugu plovidbu" ako onu prvu, svoju, nisi probao i posle nje smirio dušu i misli u mirnoj luci ...
 
Poslednja izmena:
ah ta potreba da ubedis drugog da je tvoje misljenje ispravno

i da on mora da misli kao ti


sva dosadasnja realna iskustva nas uce da nema drugih zakona sem zakona fizike

tj prirodnih zakona

nisu ni na koji nacin pripadnici bilo koje misli zasticeni

i dobrima se desavaju lose stvari , losima dobre

ponekad neko prezivi nesto sto ne bi trebalo , dok ponekad neko pogine bez veze

sto vodi do toga da je sve slucajno

i da nema plana

kad nema plana , nema ni planera


Mislim da nista nije slucajno.....
X puta sam sreo sa situacijama gde sam dosao do zakljucak da se nista ne desava slucajno....
 
Mislim da nista nije slucajno.....
X puta sam sreo sa situacijama gde sam dosao do zakljucak da se nista ne desava slucajno
....

Apsolutno se slažem sa svakim slovom - u slučajnosti još veruju samo neuki, nejaki i neiskusni … Najbolji dokaz za to je ono što je Sokrat nazivao το δαιμονιον, a mi tu nebesku energiju, to naše iskustvo koje nam je postalo deo duše zovemo savest … Da, to je jedina istina, savest je ta koja od našeg uma ima više znanja i iskustva ...
 
Poslednja izmena:
pogledajte malo

i slicne emisije

iz vasih pisanja vidim da cete se zaprepastiti

Ne gledam šarlatane, jarane …

Filozofija je, između ostalog, i umetnost umiranja i Dušinog oslobađanja od njenog ovozemaljsko zatvora (groba) – truležnog i umrljivog tela. Telo, taj Dušin ovozemaljski zatvor, se smrću raspada, umire i nestaje, kao i sve drugo što je materijalno, a Duša se te truležnosti oslobađa, ponovo se, u svom svom sjaju, rađa i spaja sa Dušom, Umom nad umovima, svega i svačega. Upravo Savest to najbolje potvrđuje – ona je starija, iskusnija i pametnija od našeg Uma. Ona je to sve što nam se događa već preživele, u nekom od prošlih života, i zato nas i opominje, ona je sudija našeg činjenja, šta je potrebno činiti da nam se ista greška ne bi događala. Savest nam nalaže šta nam je činiti kako se ne bi nečim bezumim, animalnim činjenjem, uprljala Duša, a Duša teži da postane savršena, očišćena i poletna kako bi što pre dospela do Večnosti u kojoj neće, nikada više, da bude kažnjavana time da joj omotač bude nešto što je truležno ….
 
jasno mi je zasto ti je znanje tako staro,

i sto ne znas kako je lako zavaravati mozak,

pa on misli da vidi nesto sto ne vidi.

- - - - - - - - - -

non stop ti religija u pozadini misli.

a kad sam priblizio popove i filozofe

grdno si se uvredio.
 
Poslednja izmena od moderatora:
jasno mi je zasto ti je znanje tako staro,

i sto ne znas kako je lako zavaravati mozak,

pa on misli da vidi nesto sto ne vidi.

- - - - - - - - - -

non stop ti religija u pozadini misli.

a kad sam priblizio popove i filozofe

grdno si se uvredio
.

Poštovani prijatelju, Tvoja neosnovana ljutnja, kukavičko-kiničko podmetanje onoga što nisam nikada napisao i, bilo kad i gde, izrekao, Tvoj eristički vokabular, Tvoja, gimnosofistima svojstvena, želja da se samonabudžiš onim što si od nekoga, pametnijeg od sebe, samo načuo, a nikada naučio, , a sam znaš da malo znaš, kod mene budi želju da Ti, onako sokratovsko-majevtički, odgovorim, naravo platonski-dijaloški i arestotelovsko-metafizički, kako bih ti pomogao da shvatiš to, ali ne na Tvoj unapred osuđujući i nerazmišljajući, što sam ti boldovao - to što Ti kod mene osuđuješ, a sam se, zaista, time ponosim … Elem, dragi prijatelju, dejstvo je da sam dugogodišnji univerzitetski profesor i istinski zaljubljenik u istoriju antičke grčke filosofije. Da li me to čini zastarelim nije pitanje za mene već za one koji o meni imaju takvo mišljenje, već je moj odogovor - uvek počinjem od arche (st. grč. ἀρχήεξ’ ἀρχής:οr εξ’ ἀρχής λόγος … prvo počelo, prapočetak i sl.) kako bih misaono dodirnuo nebeske visine - upravo ono, onako i onakvo što je Sokrat zazvao Dajmon (st. grč. δαίμων) , Platon Dobrim (st.grč. δημιουργός or dēmiourgos) i Arstotel ΝΟΗΣΙΣ ΝΟΗΣΕΩΣ (MIŠLJENJE MIŠLJENJA) … Da, biće da je to onaj zastareli deo mene na kojega sam naročito ponosan, mene lično zanima - filosofia prota (prava filosofija), naročito iz ovih razloga što mi objašnjava šta je:

1. Materija (st. grč. ΰλη, st.grč.. ὑποκείμενον) — «to, iz čega je».
2. Oblik, forma (st.grč. μορφή, st.grč. тò τί ἧν εἶναι) — «to, što je».
3. Poreklo (st. grč. τὸ διὰ τί) — «то, odakle je».
4. Cilj i razlog postojanja (st.grč. τὸ οὖ ἕνεκα) — «то, zbog čega je».

iz razloga što je, zaista, za mene filosofija:

1. ἐπιστήμη τῆς ἀληθείας - znanje o istini,
2. ἐκ τοῦ δυνάμει - suština mogućnosti (ljudskog uma) i
3 . ἐνεργείᾳ - suština delovanja (umovanja)

Sutra, ako ΝΟΗΣΙΣ ΝΟΗΣΕΩΣ-a da, ću ti objasniti i druge gluposti koje mi pripisuješ … Lep, uman i s osmehom začinjen dan, poštovani prijatelju !
 
Poslednja izmena od moderatora:
Filozofija je, između ostalog, i umetnost umiranja i Dušinog oslobađanja od njenog ovozemaljsko zatvora (groba) – truležnog i umrljivog tela. Telo, taj Dušin ovozemaljski zatvor, se smrću raspada, umire i nestaje, kao i sve drugo što je materijalno, a Duša se te truležnosti oslobađa, ponovo se, u svom svom sjaju, rađa i spaja sa Dušom, Umom nad umovima, svega i svačega. Upravo Savest to najbolje potvrđuje – ona je starija, iskusnija i pametnija od našeg Uma. Ona je to sve što nam se događa već preživele, u nekom od prošlih života, i zato nas i opominje, ona je sudija našeg činjenja, šta je potrebno činiti da nam se ista greška ne bi događala. Savest nam nalaže šta nam je činiti kako se ne bi nečim bezumim, animalnim činjenjem, uprljala Duša, a Duša teži da postane savršena, očišćena i poletna kako bi što pre dospela do Večnosti u kojoj neće, nikada više, da bude kažnjavana time da joj omotač bude nešto što je truležno ….

Tvoja, gimnosofistima svojstvena, želja da se samonabudžiš onim što si od nekoga, pametnijeg od sebe, samo načuo, a nikada naučio, , a sam znaš da malo znaš, kod mene budi želju da Ti, onako sokratovsko-majevtički, odgovorim, naravo platonski-dijaloški i arestotelovsko-metafizički,

Ne mogu da citam bas sve gluposti, ali malo kurcenja uz pozivanje na "ono sto si nacuo i nikad..." sastavio u glavi kao smisao, shvatanje i neko znanje
istrcava podrzano tebi vaznim autoritetima iz grcke ili nekih drugih bajki, jer dalje od toga nikad nisi mogao ni da stignes.
Dakle, aj probaj da izneses neko svoje misljenje bez zatrpavanja NETACNIM tvrdnjama o misljenju nekih poznatih, opet grckih autoriteta.

Svet i shvatanje je otislo mnogo dalje od robovlasnistva, a ti si ostao u tom vremenu zarobljen, valjda stavljajuci sebe u filozofske cipele tadasnjih filozofa.
Pazi da ne nazebes jer su neki i bosi isli, a jos je ladnjikavo na ovoj hemisferi.
 
Ne mogu da citam bas sve gluposti, ali malo kurcenja uz pozivanje na "ono sto si nacuo i nikad..." sastavio u glavi kao smisao, shvatanje i neko znanje
istrcava podrzano tebi vaznim autoritetima iz grcke ili nekih drugih bajki, jer dalje od toga nikad nisi mogao ni da stignes.
Dakle, aj probaj da izneses neko svoje misljenje bez zatrpavanja NETACNIM tvrdnjama o misljenju nekih poznatih, opet grckih autoriteta.

Svet i shvatanje je otislo mnogo dalje od robovlasnistva, a ti si ostao u tom vremenu zarobljen, valjda stavljajuci sebe u filozofske cipele tadasnjih filozofa.
Pazi da ne nazebes jer su neki i bosi isli, a jos je ladnjikavo na ovoj hemisferi.

Glupo bi bilo osvrtati se na gluposti onih koji i ne znaju šta je filosofija i umesto da požele da se nešto pametno nauče oni bi da leče svoje komplekse, frustracije i bezumlje … Ne, sa takvim normalan čovek ne gubi dragoceno vreme ...
 
sad ne treba pamtiti , takvo je vreme

informacije se lako nadju

sad je razmisljanje, resavanje problema, vaznije od pamcenja.

MOJ 2. ODGOVOR MOM VRLOM OPONENTU
---------------------------------------------------------------
Poštovani, bezimeni, bezoblični i pod masku »hrabro« šćućureni, prijatelju gimnosofistu,

Nedelja je, kao po nekom nenapisanom pravilu i mom moralnom zakonu, blagdan koji posvećujem sebi – svojim mislima, produktu mog uma, i idejama koje me, bar za dlaku, približavaj k Onome što je Platon zazvao Dobrim (st.grč. δημιουργός or dēmiourgos = Najveći UM) i Arstotel ΝΟΗΣΙΣ ΝΟΗΣΕΩΣ (MIŠLJENJE MIŠLJENJA) i obično u taj dan izbegavam bilo kakvu polemiku sa bilo kim, jer se bojim da time oskrnavim onaj delić Plotinovog Duha koji on zazva Duša. Dakle, ako me pravilno razumeš, na ovaj moj blagdan mogu ti da polučim samo smernice na kojima bih želeo da se u buduće zasniva naš dijalog…

Neću te pitati da li znaš, verujem da to osećaš, šta je:

ζήσεται ὁ ἄνθρωπος ἀλλ' ἐπὶ -

ali želim ti skrenuti pažnju da pravilno shvatiš st. grč reč

ἄνθρωπος – ánthrōpos ima značenje i tumačenje – »onaj zreći u nebo«,

no, to moram te upitati:

1. Da li praviš razliku između: TEOLOGIKE, TEOLOGIJE i TEOGONIJE ?

2. Da li znaš da to što su nazvali i Aristotelu pripisali, mnogo posle njega, njegovi peripatetiki u I. veku pre.n.e, naročito Andronik Rodoski (st. grč. Ανδρόνικος ) i Nikolaj Damaski(n) (st. grč. Νικόλαος Δαμασκηνός) METAFIZIKA (st. grč. τὰ μετὰ τὰ φυσικά – to, što je posle i iznad fizike; sam to nazivam PRAVA FILOSIFIJA) Aristotel je zazvao, kasnije ću ti objasniti i iz kog razloga, TEOLOGIKA ?

Aristotelova TEOLOGIKA (Metafizika) se bavi BIT-nim BIT-nosti ; bit-bićem bivstvujućeg s tim što bivstvujuće ne može da postoji bez bića, a biće postoji kroz bivstvujuće i oni čine jedinstvo. Ideje postoje u pojedinačnim stvarima, a ne izvan njih ...

Po Aristotelu stvarnost se objašnjava na osnovu četiri principa koja sam ti već spomenuo…

Sve to te pitam iz razloga da ne bismo nesmotreno upali u onu zamku koju je Beekes, Robert S. P. (2010), »tumačeći« st. grčku reč “ἄνθρωπος”, u svom delu: In Etymological Dictionary of Greek, izrekavši:

"Shift of aspiration is found in some cases:
(Smena aspiracija se nalazi u nekim slučajevima

Ovaj pojam »protumačio« a la:

θριγκός / τριγχός, ἀθραγένη / ἀνδράχνη".
vrebajući / tromi, atrogeni / inercijski …

Meni se takav način razmišljanja o ljudima gadi, vređa mi intelek, jer to proizvodi ovo:

»…καὶ λέγει αὐτοῖς δεῦτε ὀπίσω μου καὶ ποιήσω ὑμᾶς ἁλιεῖς ἀνθρώπων — … i govorio im: idite za Mnom, i Ja napraviću vas lovcima ljudi » (Мt.4:19)

Zdrav razum ne može da zaboravi, nikada neće da im to zlo oprosti: zversko ubistvo filozofinje Hipatije, paljenje Aleksandrijske biblioteke, paljenje Rima, krstaške ratove, a, naročito ne, kamo li da im zaboravi i oprosti inkvizicijske sudove, patološku mržnju prema ženama i svima drugim koji se usude da drugačije razmišljaju i u nešto drugo veruju …

Nadam se da ćemo se oko toga složini, onom nebeskošću svoj um obožiti, i onda ove i ovakve ideje i za naše misli vodiljama pretvoriti:

… Every scribe who has been instructed in the kingdom of heaven is like the head of a household who brings from his storeroom both the new and the old. ( Matthew 13: 52) - … Svaki pisar koji je naučen u nebeskom kraljevstvu je kao glava domaćinstva koja iz svog skladišta donosi i novo i staro. (Matej 13: 52)

Biti čovek, razmišljajući i u Nebo zreći, danas je veoma teško, svetom je zavladalo sveopšte ludilo, ali je zato i časno, dostojanstveno i krasno …

Lep i s umom prosvetljeni dan Ti želim, poštovani, bezimeni, bezoblični i pod masku »hrabro« šćućureni, prijatelju gimnosofistu !
 
Poslednja izmena:

Back
Top