Feminizam u fokusu: Izazovi sadašnjosti i vizije budućnosti

Banovic_Strahinja

Aktivan član
Moderator
Poruka
1.830
Autor teksta: Heejung Chung, profesor kraljevskog univerziteta u Londonu, skraćena verzija

Feministički pokret prolazi kroz težak period. U javnom životu sve više prostora dobijaju glasni argumenti da su napori za ravnopravnost žena na štetu muškaraca. Mnoge političke partije ne samo da zanemaruju interese žena, već stavljaju anti-feminizam u središte svojih programa. Postoje snažne sile koje suprotstavljaju žene i muškarce. Ključno pitanje je: šta se može učiniti?

Završiti narativ "reakcije"
Prekinimo narativ o "reakciji". Svi koji se zalažu za jednakost treba da se suprotstave narativu koji tvrdi da su mizoginija i reakcija na feminizam neizbežni ili uobičajeni. U stvarnosti, samo mali deo populacije ima takvo mišljenje. Većina mladih muškaraca podržava prava žena.
Na primer, istraživanje iz 2024. pokazalo je da 16% mladih muškaraca u Velikoj Britaniji (uzrasta 16-29 godina) veruje da je feminizam doneo više štete nego koristi, dok više od duplo više njih (36%) smatra da je doneo više koristi svetu. Takođe, 36% mladih muškaraca smatra da feminizam nije otišao dovoljno daleko, dok samo 18% misli da je otišao predaleko.

Ljudi su društvena bića i pod uticajem su onoga što percipiraju kao prihvaćenu normu. Zato je ključno osporiti ideju da ličnosti poput samozvanog mizoginog influensera Endrua Tejta predstavljaju većinsko mišljenje.
Ovaj narativ nije samo obmanjujući, već i politički motivisan. Tokom administracije Donalda Trampa, politički profit se ostvaruje kada tehnološki oligarsi poput Marka Zakerberga pozivaju na više "muške energije" u organizacijama ili društvu.

Ovaj narativ nije samo obmanjujući, već i politički motivisan. Tokom administracije Donalda Trampa, politički profit se ostvaruje kada tehnološki oligarsi poput Marka Zakerberga pozivaju na više "muške energije" u organizacijama ili društvu.
Finansijski profit ostvaruju i mediji koji očajnički traže angažman u ekonomiji "klikbejtova" (navlakuše). Prevalencija sadržaja koji promoviše anti-feminističke stavove može s vremenom promeniti stavove, jer ljudi često usvajaju ono što smatraju dominantnom društvenom normom.
Da bismo to suzbili, moramo dosledno isticati da većina ljudi podržava socijalnu pravdu i rodnu ravnopravnost. Većina veruje u ciljeve feminizma i želi veću slobodu za muškarce i žene. Prava norma nisu regresivni stavovi, već napredak.
Priznajmo nezadovoljstvo muškaraca. Značajan deo mladih muškaraca oseća frustraciju i razočaranje, što je stvaran problem. Nedavno istraživanje YouGov-a pokazalo je da četvrtina mladih muškaraca podržava Endrua Tejta. Međutim, oni ga podržavaju uprkos njegovim mizoginim stavovima, a ne zbog njih. Privlači ih njegova retorika o muškarcima i muževnosti, što ukazuje na širi problem – nezgodan položaj mladih muškaraca u razgovorima o jednakosti i raznolikosti.

Treba prihvatiti i muške pritužbe

Decenijama su kampanje s pravom ohrabrivale devojke da slede svoje ambicije, probijaju se u tradicionalno muške sfere i redefinišu rodne norme. Međutim, isto nije učinjeno za dečake. Oni se ne uključuju u tradicionalno "ženske" sfere poput baleta ili netbola. Društvo je prihvatilo "maskulinizaciju" žena, ali nije srušilo barijere za "feminizaciju" muškaraca. Feministički pokret je uvek bio o oslobađanju svih rodova, ali smo zanemarili drugu polovinu jednačine – omogućavanje dečacima da prevaziđu rigidnu muževnost.

Da bismo unapredili rodnu ravnopravnost, moramo stvoriti prostor za vrednovanje saosećajne muževnosti. Dečaci treba da budu osnaženi da istražuju identitete izvan tradicionalnog kalupa "biti muškarac", uključujući osobine poput brige i emocionalne otvorenosti, bez stigme.

Na kraju, porast populističkih pokreta delimično je posledica ekonomske nejednakosti. Mladi danas ređe poseduju kuće i često zarađuju manje od svojih roditelja. Ovo je posebno izraženo kod mladih muškaraca koji su nekada imali koristi od sistema koji ih je privilegovao. Populistički političari i mediji koriste ovo nezadovoljstvo, preusmeravajući krivicu sa stvarnih uzroka – koncentracije bogatstva i eksploatativnih tržišta rada – na žene, migrante i marginalizovane grupe.

Rodna ravnopravnost i socijalna pravda su duboko povezane. Rešenja za ove probleme donose korist i muškarcima i ženama.
Mnoge stvari za koje se feminističke grupe dugo zalažu, poput dobro plaćenog roditeljskog odsustva za oba roditelja, direktno koriste i muškarcima. Bolje odsustvo za očeve pomaže i njima i deci, podržava zaposlenje majki i doprinosi dobrobiti cele porodice i zajednice.
Drugim rečima, ono što želimo nije toliko različito. Naša utopijska vizija feminističke budućnosti je mesto gde bi i žene i muškarci želeli da žive. Društvo jednakosti o kojem sanjamo je ono u kojem će i muškarci napredovati.

Na kraju, potrebni su nam bolji muški uzori. Postoji širok spektar muževnosti koje su saosećajne, hrabre, podržavaju zajednice i štite najranjivije. Znamo da su moguće jer ih vidimo u muškarcima koje poznajemo.
Moramo uložiti veće napore da zaustavimo problematični narativ o muževnosti koji se širi putem algoritama društvenih mreža i preplavimo te kanale pozitivnijim vizijama sveta.
Sledeća faza feminističkog aktivizma biće izazovna. Zato je potrebno da se svi rodovi udruže i bore zajedno s nama. Spremni ste? Ne bojte se. Garantujem da ćete voleti budućnost koju će nam doneti.

Koje je vaše mišljnenje o svemu ovome?
 
Statistika:
- Žene širom sveta zarađuju u proseku 20% manje od muškaraca za isti posao.
-Iako žene čine polovinu svetske populacije, one su često nedovoljno zastupljene u političkim institucijama. Na primer, u mnogim zemljama žene čine manje od 25% članova parlamenta.
-Statistike pokazuju da je svaka treća žena na svetu doživela neki oblik fizičkog ili seksualnog nasilja tokom svog života.
- I u razvijenim zemljama gde oba pola imaju stalan posao, ogromnu većinu kućnih poslova obavljaju žene, pogotovo u vezi s decom- teško je naći preciznu statistiku jer ima dosta razlika od zemlje do zemlje- npr u Britaniji žene obavljaju duplo više kućnih poslova, u nekim zemljama je situacija bolja- no u mnogo je gora.
 
Statistika:
- Žene širom sveta zarađuju u proseku 20% manje od muškaraca za isti posao.
Ја не знам овакве примере.

Да ли наставница зарађује мање од наставника?

да ли жена лекар зарађује мање од мушкарца лекара (осим ако немају различите специјализације).

Да ли жена која чисти улицу зарађује мање од колега који, такође чисте улицу?

Е, сад...ако жена фудбалерка зарађује мање од фудбалера, онда није исти посао.
 
-Iako žene čine polovinu svetske populacije, one su često nedovoljno zastupljene u političkim institucijama. Na primer, u mnogim zemljama žene čine manje od 25% članova parlamenta.
Ако имају подједнако право кандидовања, онда не видим проблем.

Ангела Меркел је била канцелар Немачке у 3 мандата, Ђорђа Мелони суверено влада Италијом, нека од балтичких земаља има жену за прву политичарку, Хрвати имали Колинду, АФД у Немачкој има лез жену за прву у странци, у Француској Ле Пенка дрма, мада због екстремистички ставова, а не пола не може да дође на власт.

И мушкарци и жене имају подједнако право да бирају и буду бирани, а то што бирачи већински бирају мушкарце, то је до воље бирачког тела, и када се декретом одређује учешће жена (као што је у Србији), то је лоше за бирачко право (активно и пасивно право).
 
- I u razvijenim zemljama gde oba pola imaju stalan posao, ogromnu većinu kućnih poslova obavljaju žene, pogotovo u vezi s decom- teško je naći preciznu statistiku jer ima dosta razlika od zemlje do zemlje- npr u Britaniji žene obavljaju duplo više kućnih poslova, u nekim zemljama je situacija bolja- no u mnogo je gora.
Ово јесте чињеница.

Али, мислим да је до полних афинитета, а не до дискриминације.
 
Ја не знам овакве примере.
https://nezavisnost.org/statistika-...obrazovanije-ali-manje-i-zaposlene-i-placene/

Prema republičkom zavodu za statistiku:

"Prema procenama RZS za 2022, više ili visoko obrazovanje steklo je 24 odsto od ukupnog broja žena, dok je kod muškaraca udeo visokoobrazovanih bio 20,7 procenata. Međutim, stopa zaposlenosti žena (43,2 odsto) je za čak 14,7 procenata manja od stope zaposlenosti muškaraca (57,9 odsto). Uz to, žene su za 8,8 procenata bile manje plaćene od muškaraca.

Uprkos insistiranju nadležnih institucija na uspostavljanju rodne ravnopravnosti, platne razlike između žena i muškaraca iz godine u godinu rastu. Prema podacima RZS, prosečna bruto zarada žena u septembru 2022. godine bila je 94.911, što je za 16 procenata manje nego što su za isti mesec zarađivali muškarci (110.915 dinara bruto). Samo godinu dana ranije, prosečna bruto zarada žena (83.908 dinara) bila je za približno 13 procenata niža nego bruto zarada muškaraca (95.178). Rodni jaz u platama bio je još plići 2020. kada su prosečna mesečna primanja žena bila manja za 11 odsto.

Zbog čega se disparitet u platama žena i muškaraca u Srbiji iz godine u godinu produbljuje? Prema stručnjacima, za taj trend su ključni rodna diskriminacija i razlike u zaradama u javnom i privatnom sektoru.

Prema jednom istraživanju UNDP (Program Ujedinjenih nacija za razvoj) trećina ispitanika u Srbiji ima predrasude (19 odsto žena i 43 odsto muškaraca) u oblasti ekonomije i smatra da muškarci imaju veća prava na posao nego žene, te da su muškarci bolji rukovodioci,


Na kraju treba reći da žene u Srbiji mnogo lošije prolaze i kada se penzionišu: njihova prosečna mesečna nadoknada je za 17 procenata manja od prosečne penzije muškaraca."
 
https://nezavisnost.org/statistika-...obrazovanije-ali-manje-i-zaposlene-i-placene/

Prema republičkom zavodu za statistiku:

"Prema procenama RZS za 2022, više ili visoko obrazovanje steklo je 24 odsto od ukupnog broja žena, dok je kod muškaraca udeo visokoobrazovanih bio 20,7 procenata. Međutim, stopa zaposlenosti žena (43,2 odsto) je za čak 14,7 procenata manja od stope zaposlenosti muškaraca (57,9 odsto). Uz to, žene su za 8,8 procenata bile manje plaćene od muškaraca.
Написао си горе

За исти посао 20 % мање.

А онда дајеш општи податак да су жене генерално плаћене 8,8 % мање.

Па, наравно кад жене бирају сигурније, а мање плаћене послове.

Ти си у ствари, овим постом демантовао самог себе. Како 20 % мање за исти посао, а у општој популацији само 8,8 % мање?

Ево, пар примера из мог окружења. Пре неколико дана причам са другарицом која ј еу оквиру своје фирме конкурисала за посао комерцијалисте, иако је до тада радила у продаји. Примљена је, а онда одустала, јер би као комерцијалиста морала да буде стално у аутомобилу.

Друга френдица је судија Основног суда. Сама је изјавила пре пар месеци да не жели никада да буде из Основног суда пребачена у Виши суд (где су плате далеко веће), јер жели да буде обичан службеник до пола четири, а после тога да се врати својој породици и буде домаћица и мајка, а не да решава тешке случајеве вишег суда.

Дакле, у питању је ЛИЧНА ОДЛУКА ЖЕНА да бирају сигурније а слабије плаћене послове, а не дискриминација.
 
Na kraju treba reći da žene u Srbiji mnogo lošije prolaze i kada se penzionišu: njihova prosečna mesečna nadoknada je za 17 procenata manja od prosečne penzije muškaraca."
Опет се своди на личну одлуку.

Жене су у пензијском систему одувек позитивно дискриминисане (раније иду у пензију од мушкараца, тражи се мање радног стажа, далеко лакши услови за породичну пензију за жене него за мушкарце),

па, ипак, оне одабирају да често остану код куће и буду домаћице у делу живота, самим тим остваре мање стажа, а такође, кад бирају послове, бирају мање плаћене послове, тако да је зато и пензија, у просеку, нижа од пензије мушкараца.
 
За исти посао 20 % мање.
Napisao sam na svetskom nivou, Srbija je prvobitno nasledila sistem iz SFRJ gde je ravnopravnost bila na zavisnom nivou, no kasnije je pocela da klizi u sve vecu neravnopravnost i nejednakost ne samo u rodnom nego i u ekonomskom pogledu.
Ево, пар примера из мог окружења.
Par primera? jedna lasta ne cini prolece.
 
Zbog čega se disparitet u platama žena i muškaraca u Srbiji iz godine u godinu produbljuje? Prema stručnjacima, za taj trend su ključni rodna diskriminacija i razlike u zaradama u javnom i privatnom sektoru.
Какви бре стручњаци?

Дај имена и презимена и радове да читамо.

Уђи у било коју државну институцију, имаш минимум 70-80 % жена.

сам си горе написао да 24 % жена стиче високо образовање, наспрам 20 % мушкараца, иако су им једнаке могућности за школовање.
 
Napisao sam na svetskom nivou, Srbija je prvobitno nasledila sistem iz SFRJ gde je ravnopravnost bila na zavisnom nivou, no kasnije je pocela da klizi u sve vecu neravnopravnost i nejednakost ne samo u rodnom nego i u ekonomskom pogledu.

Par primera? jedna lasta ne cini prolece.

Поред пар примера сам давао и генералне оцене и тумачења, а ти одвојиш један део реченице и хоћеш да ме демантујеш?

Жене од дискриминације имају, углавном, од државе само позитивну дискриминацију (поменули смо пензијски систем), а неједнакост је последица личних одлука (наравно да има и супротних примера, у мору различитих ситуација).
 
Napisao sam na svetskom nivou, Srbija je prvobitno nasledila sistem iz SFRJ gde je ravnopravnost bila na zavisnom nivou, no kasnije je pocela da klizi u sve vecu neravnopravnost i nejednakost ne samo u rodnom nego i u ekonomskom pogledu.
Написао си а ниси дао извор.

Обична измишљотина.


Није истина да су ЗА ИСТИ ПОСАО ЖЕНЕ 20 % МАЊЕ ПЛАЋЕНЕ. Осим по неким Тарзанијама и Тунгузијама.
 
сам си горе написао да 24 % жена стиче високо образовање, наспрам 20 % мушкараца, иако су им једнаке могућности за школовање.
Zaro sto marljivije uce.
Какви бре стручњаци?

Дај имена и презимена и радове да читамо.
Mozes poceti od clanka koji sam postavio, pa onda istrazuj dalje.
Naravno misljenje strucnjaka je manje vazno od tvoje licne impresije.
 
Mozes poceti od clanka koji sam postavio, pa onda istrazuj dalje.
Naravno misljenje strucnjaka je manje vazno od tvoje licne impresije.
аха...

ugs-nezavisnost-logo.svg



Кад даш озбиљан извор, позови се на чланак.
 
Koje je vaše mišljnenje o svemu ovome?
eh na cijoj si ti strani 😁
Inace okruzen sam zenama 😑majka,sestre,cerke prijateljice ne smem da zucnem.cim snimim da je neka ljuta zbrisem kao zec da se ohladi i onda kao mis cutim posle.🙄
Sto se tice zarade i toga zavisi od pripreme.najsrecnini sam sto ce mi cerke biti svoji ljudi i zaradjivati sasvim pristojno da ne zavise od nekog pa ni od decka muza etc.to je zahvaljujuci obuci i spremnosti koju su prosle 😑
Dobar fakultet,skola i zivotne situacije od detinjstva koliko toliko ih pripreme za zivotni haos.zensko koje zavrsi dobru kvalitetnu skolu i ima solidnu zivotnu pripremu je karta za uspeh zivotni.
 
Izvor vecinetih informacija je republicki zavod za statistiku, clanak samo prenosi cinjenice.

Не разумем шта овим хоћеш да кажеш?

Републички завод за статистику даје статистичке податке.

Буквално нико овде није негирао статистику, већ сви подржавамо РГЗ.

Поента статистике је да је ставиш у одређени контекст,

па даш тумачење података.

Ти, изнесеш паушалну оцену, саговорник изнесе другачију тврдњу,

а ти онда линкујеш РГЗ без тумачења и мислиш да си у праву?

Не, у криву си, и статистички подаци то доказују.
 
Не може жена која је завршила социологију и ради у центру за социјални рад са високом спремом,

да има већу плату од шофера на међународним линијама који ради са средњом.

Не може жена која ради као шалтеруша са средњом, да има већу плату са рударом који ради без стручне спреме.

Не може жена која је завршила економију и ради као службеник у министарству финансија да има једнаку плату као инжењер који има исту стручну спрему а зида мостове.

Оно што може, да жена која је завршила економију и ради у министарству, има исту плату као мушкарац који је завршио економију и ради у министарству. И то јесте тако.

Е, а и ту имамо минималне разлике у плати, статистички.

А знаш зашто? Зато што жена ради краће (раније се пензионише), а мушкарци раде до 65. па има већи минули рад од жене.

Идемо даље.

Обоје се запослили у исто време, са истом стурчном спремом, на истом радном месту.

Обоје раде 15 година.

Али, она је ефективно радила 10 година, јер је родила троје деце, па била на трудничком и породиљском, а он је радио свих 15 година јер никада није користио трудничко и породиљско.

И постави се питање ко ће бити шеф?

Па, он има 15 година искуства, а она 10 година искуства,

кога одабрати? Њега, наравно, јер има 50 % више радног искуства од ње.
 

Back
Top