EU: diskriminacija i napadi na rome

andeli apokalipse

Aktivan član
Poruka
1.926
eu_nazi2.gif
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4549409,00.html Od Italije do Rumunije napadi na rome
 
Poslednja izmena:
Spidla: Neprihvatljiva diskriminacija Roma u Evropi

20090425_88-ItemID-130292-lrg.jpg



PRAG, 25. aprila 2009. (-AFP) - Evropski komesar za socijalna pitanja Vladimir Spidla rekao je u petak da je diskriminacija Roma u Evropi "neprihvatljiva".

"Sadašnja situacija je neprihvatljiva, treba da ujedinimo snage da bi je promenili", rekao je Spidla na konferenciji za novinare posle ekspertskog sastanka u Pragu posvećenog integraciji romske manjine.

Evropski komesar je najavio da će Evropska komisija izdvojiti dodatnih pet miliona evra 2009. godine za razne pilot projekte za romsku populaciju.



http://www.nadlanu.com/Dynamic/News,intItemID,130292,intCategoryID,123.html
 
http://3.***************/_mXOJsfJyd74/SVzrsI9MyCI/AAAAAAAABiQ/BlfBsHPE0zM/s320/EUNAZI.jpg Komesar za ljudska prava: Njemačka gresi u deportaciji Roma na Kosovu 16. Juli 2009 – U interviju sa Franfurter Rundschau, koji je objavljen danas, Komesara za ljudska prava Saveta Evrope, Thomas Hammarberg, kaže da je nedavna deportacije Roma iz Njemačke na Kosovu velika greška. Komesar ko nije hteo da komentarise na indivudalnih slučajeve je ponovio izjavu koju je on dao u svom nedavno objavljenom izvještaju u njegovoj cinjenicnoj misiji utvrđivanje stanja na Kosovo da uslovi još nisu zreli za održivi povratak.http://romarights.wordpress.com/200...a-nemacka-gresi-u-deportaciji-roma-na-kosovu/

“Naše zemlje imaju tendenciju da zaborave da izbjeglice cu se uskoro vracati ako nema integracije u svojoj zemlji,” rekao je komesar. On je dodao da vlade gostajucih zemalja uzimaju cisto tehnicki pristup kada potpisuju sporazum ra readmisiju s kosovskom vlasti, gde uzimaju nezavisnost Kosova kao osnovu za sklapanje sporazuma za readmisiju.

Komesar je ponovio svoj poziv do vlada gostajucih država da vracaju izbjeglice nasilno na Kosovo a posebno ne oni koji pripadnu na etnicnim manjinama. “Kosovo još nema kapacitet da prihvati mnoge povratnike”, zaklucio je komesar.
 
Nakon nekoliko brutalnih silovanja djevojčica u Italiji Vlada najavljuje izvanredne mjere, zakrabuljeni Talijani mlate romske državljane po Rimu, a Sjeverna liga zahtijeva kastraciju nasilnika, kemijsku ili fizičku

RIM - Nakon serije brutalnih silovanja djevojčica po talijanskim gradovima, u kojima su silovatelji uglavnom bili imigranti, ponovo je uhvatila maha i praksa linčovanja. Vlada premijera Silvija Berlusconija opet je posegnula za vatrogasnim mjerama, najavivši preksinoć da će na sljedećoj sjednici Ministarskog vijeća usvojiti dekret o izvanrednim mjerama. Zasad se ne zna koje bi bile, osim što je najavljeno da okrivljeni za silovanje neće moći na slobodu do suđenja.

Prije tri mjeseca, nakon brutalnoga skupnog silovanja, premijer Berlusconi je najavio da će na ulice poslati 30.000 vojnika (koliko ih SAD imaju u Afganistanu!), ali je dan kasnije rekao da će se o tome još raspravljati. Nije odlučeno još ništa.

Snažne mjere od Vlade zahtijeva i rimski gradonačelnik Gianni Alemanno, koji je najavio da će ubrzati popisivanje i protjerivanje Roma iz Rima. Ovoga časa najveći dio Roma u Rimu su građani Evropske unije, s rumunjskim državljanstvom. Postotak utvrđenih kriminalaca među njima nije veći od 2-3 posto, ali Italija već dulje najavljuje kolektivne mjere protiv njih, unatoč kritikama i opomenama iz Bruxellesa.

Vladina ksenofobna Sjeverna liga obnovila je preko ministra poljoprivrede Luce Zaie zahtjev da država silovatelje podvrgne kemijskoj kastraciji. Roberto Calderoli (iz iste stranke) smatra da to nije dovoljno, nego da ih treba fizički uškopiti. Calderoli je na stanovit način nadležan, jer je u Vladi ministar pojednostavljivanja. Državni podtajnik za unutrašnje poslove Alfredo Mantovani (iz postfašističke Nacionalne alijanse) objašnjava da ministri legisti nisu mislili baš ozbiljno, te da su njihovi prijedlozi „opravdana provokacija“.

Među građanima raste ogorčenje i želja da uzmu pravdu u svoje ruke.
Majka djevojčice silovane na Valentinovo i smještene u Bolnici sv. Ivana rekla je pred novinarima: „Hoću pravdu, odmah. Inače ću je priskrbiti sama i neka mi onda ministar dođe nešto reći!“

U nedjelju uvečer u Rimu su zabilježene dvije „kaznene ekspedicije“. U jednoj je skupina zakrabuljenih mladića, oboružanih kocima i baseballnim palicama, upala u ćevabdžinicu na Apijevoj cesti, nedaleko od mjesta gdje je za Valentinovo silovana 14-godišnjakinja, te pretukla četvoricu rumunjskih državljana. Dvojica su pretrpjela teške ozljede. U drugoj je na Tuscolanskoj cesti pretučen još jedan rumunjski građanin. On kaže da ga je napala skupina od dvadesetak zakrabuljenih građana s batinama.

Prije dva tjedna su karabinijeri jedva spasili od linčovanja četvoricu rumunjskih državljana, okrivljenih za grupno silovanje žene zatečene u automobilu sa zaručnikom, koji je pretučen i zaključan u prtljažnik.

Prije desetak dana talijanski je Parlament usvojio zakonske norme koje predviđaju mogućnost osnivanja „građanskih ophodnji“ (patrole koje uvode red, u Americi poznate kao „vigilantes“), što bi linčovanjima moglo dati zakonski okvir. Istim zakonom uvedeni su zatvor za ilegalne useljenike, te novi porezi na legalne useljenike.

• Bologna, petak: 15-godišnjakinju uvečer ispred njezine kuće odvukao u park, pretukao i brutalno silovao Jamel Moamid (33), tuniski državljanin, ilegalni useljenik, dvaput zatvaran zbog prodavanja droge i puštan na uvjetnu slobodu do suđenja.

• Rim, subota: Par (ona 14, on 16) koji je popodne na klupi u parku sjedio na Valentinovo, prišla su dvojica, zaprijetili smrću, momka istukli i dok mu je jedan držao lice utisnuto u zemlju, drugi je silovao djevojčicu, pa su se izmijenili, a na kraju su im ukrali mobitele i novac. Djevojčica je teško ozlijeđena. Jedan od zločinaca bio je tamnije puti, ali žrtve govore da su imali „istočni akcent“; policajci pretpostavljaju da su rumunjski Romi.

• Milano, nedjelja: 21-godišnjakinju, bolivijsku državljanku, pri izlazu iz disko kluba istukao je i oteo muškarac, koga je opisala kao Sjevernoafrikanca. Odvezao ju je na periferiju i silovao. Žrtva je ozlijeđena. Znatan porast ksenofobije i verbalnih napada na strance

Berlusconijeva desničarska većina dobila je lanjske parlamentarne izbore, među inim, insistirajući na tome da ilegalni imigranti ugrožavaju sigurnost Talijana uz ravnodušnost lijevog centra. I postfašist Gianni Alemanno pobijedio je lani na izborima za gradonačelnika Rima insistirajući na tezi o „nultoj toleranciji“ spram ilegalnih imigranata i romskih tabora, pošto je rumunjski državljanin Nicolae Mailat pokušao silovati i ubio suprugu nekog admirala.

Stanje se, međutim, stalno pogoršava. Iako je u Italiji stranaca oko 3 posto, njihov postotak među prijavljenim spolnim nasilnicima popeo se na oko 40 posto. Posljedica je sve veća nesigurnost stanovništva, osobito na periferijama većih gradova. I sve dublja privredna kriza izaziva strah.

Jedna od logičnih posljedica je znatan porast ksenofobije i verbalnih napada na strance, pri čemu su odavna prešla prag histerije neka desničarska glasila (Berlusconijeva televizijska Retequattro, dnevnici Libero i Giornale, posljednji također u vlasništvu braće Berlusconi). U takvome nitroglicerinskom ozračju brutalna silovanja djevojčica djeluju kao moćan detonator.
 
Francuski nastavnici i roditelji najavljuju nove proteste protiv deportacije dece imigranata
http://www.kontra-punkt.info/module...=article&sid=1383&mode=thread&order=0&thold=0
Pariz - Francuski ministar unutrašnjih poslova Nikola Sarkozi bio je prisiljen da amnestira stotine dece ilegalnih imigranata, koja su bila predviđena za deportaciju po završetku školske godine. Odluku o amnestiji Sarkozi je doneo nakon protesta nastavnika i roditelja koji su počeli da skrivaju decu od policije. Međutim, Sarkozi je rekao da će se amnestija primenjivati samo na decu rođenu u Francuskoj, koja govore francuski, a ne jezik svojih roditelja, zbog čega su najavljeni novi protesti.


Sarkozi, verovatni kandidat za predsednika Francuske naredne godine, usvojio je čvrstorukaški stav prema imigraciji, u pokušaju da privuče glasove birača ekstremne desnice. Pre odluke o amnestiji naredio je da sva deca ilegalnih imigranata budu silom proterana 30. juna, odnosno na kraju školske godine, kada de fakto ističe "primirje". Međutim, opozicioni političari i grupe za ljudska prava koje se bore protiv takve odluke pokrenuli su kampanju građanske neposlušnosti. Nastavnici, roditelji i sveštenstvo počeli su da kriju decu, seleći ih noću iz skrovišta u skrovište.

Predstavljajući u Senatu svoj novi, selektivni zakon o imigraciji, Sarkozi je najavio odlaganje deportacije neke dece iz "humanitarnih razloga". Amnestija je predviđena za 1.200 dece i 800 porodica. Primenjivaće se samo na porodice sa decom koja su rođena u Francuskoj i koja govore francuski, a ne svoj maternji jezik. One će dobiti odobrenja za prebivališta, dok će ostalim porodicama biti ponuđen novac za dobrovoljan povratak u zemlje porekla.

Međutim, Rišar Rajon, portparol organizacije Obrazovanje bez granica koja je pomagala deci imigranata, izjavio je da će odlaganje dotaći samo dva odsto od, kako je procenjeno, 100.000 dece kojoj preti proterivanje. On je rekao da protesti moraju biti pojačani i da organizacija planira demonstracije na otvaranju omiljenog projekta predsednika Žaka Širaka, novog muzeja afričke i azijske umetnosti narednog meseca.

"Da nije bilo svih ovih protesta, skrivanja dece i pružanja pomoći njihovim roditeljima, Sarkozi ne bi doneo odluku o amnestiji", kazao je Rajon. On smatra da Sarkozi i dalje planira "lov na decu", a da je odluka o amnestiji samo utvrđivanje pravila za taj "lov".

U međuvremenu, parlamentarni odbor odobrio je izveštaj kojim se nalaže stroga reorganizacija francuskog sudskog sistema, posle "sudske katastrofe" u kojoj je najmanje 13 nevinih osoba pogrešno zatvoreno zbog seksualne zloupotrebe dece. Reč je o jednom od najgorih sudskih propusta u Francuskoj nakon Drugog svetskog rata.

E. D.

Izvor: Danas
 
Spidla: Neprihvatljiva diskriminacija Roma u Evropi

20090425_88-ItemID-130292-lrg.jpg



PRAG, 25. aprila 2009. (-AFP) - Evropski komesar za socijalna pitanja Vladimir Spidla rekao je u petak da je diskriminacija Roma u Evropi "neprihvatljiva".

"Sadašnja situacija je neprihvatljiva, treba da ujedinimo snage da bi je promenili", rekao je Spidla na konferenciji za novinare posle ekspertskog sastanka u Pragu posvećenog integraciji romske manjine.

Evropski komesar je najavio da će Evropska komisija izdvojiti dodatnih pet miliona evra 2009. godine za razne pilot projekte za romsku populaciju.



http://www.nadlanu.com/Dynamic/News,intItemID,130292,intCategoryID,123.html

Trećina čeških srednjoškolaca za deportaciju Roma
Prag - Većina mladih Čeha ne voli Rome, a trećina srednjoškolaca bi problem suživota sa tom jedinom zaista brojnom manjinom rešila deportacijama iz Češke, pokazala je najnovija anketa rađena za humanitarnu organizaciju Čovek u nevolji. Češki srednjoškolci najviše mrze narkomane, zatvorenike, muškarce koji zarađuju za život prostitucijom, a Romi su četvrti na listi kategorija ljudi na koje negativno gleda više od 70 odsto češke omladine. Osam od 10 anketiranih đaka tvrdi da su za sadašnje probleme i getoizaciju romske manjine krivi sami Romi jer ne umeju da se prilagode. Polovina mladih Čeha bi romsku decu smeštala automatski u specijalne škole a 30 odsto predlaže kao recept da se svi Romi jednostavno nekud deportuju.

Među mladim Česima osim rasizma rasprostranjena je i ksenofobija pa tako 42 odsto mladih ne voli ljude iz Istočne Evrope. Pozitivan odnos imaju, međutim, prema ljudima iz zapadne Evrope, hendikepiranim ili homoseksualcima i lezbijkama. Tri četvrtine mladih Čeha tvrdi da u njihovoj zemlji nikakva diskriminacija manjina ne postoji.

"Rezultati su alarmirajući i uznemirujući. Na videlo su izašle tendencije ka ksenofobiji, rasizmu i diskriminaciji starih", upozorila je Mihaela Bernar iz agencije NMS koja je za češke humanitarce sprovela anketu. Igor Blažević iz organizacije Čovek u nevolji upozorio je da bi rezultati bili još gori da je anketa rađena među studentima ili i u onim školama u kojima u poslednjih nekoliko godina nije bilo specijalnih programa i projekata nastave o toleranciji.

Proterano više od 4.000 ilegalnih imigranata

Prag - Češka policija pooštrila je svoje akcije protiv ilegalnih imigranata u sklopu priprema države da se pridruži šengenskoj zoni. Od juna je uhapšeno oko 4.500 osumnjičenih, a dosad je proterano više od 4.000 osoba, uglavnom Ukrajinaca, rekla je portparol policije Katerina Jirgesova. Specijalci policije juče su se s psima ustremili na železničke stanice i radničke spavaone, u poslednjoj operaciji pre no što Češka u petak postane deo šengenskog sistema. "Počeli smo ovo da radimo u junu kako bismo se šengenu pridružili što čistiji. Ovo je poruka za ilegalne imigrante da otvaranje granica nije kraj policijskih kontrola, već naprotiv", rekla je Jirgesova. Češka policija koja je dosad bila na granicama biće premeštena na dužnosti unutar zemlje.

Izvor: Danas, Beta, AP
http://www.kontra-punkt.info/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=55706
 
Наши Цигани уживају - ЕНО ИХ ГЛАВНИ СУ ГУЧИ... СВИРАЈУ, ИГРАЈУ, ВЕСЕЛЕ СЕ...

Europska komisija predložila je nove zakonske odredbe koje bi trebale urediti zajedničke standarde o imigraciji i azilu u zemljama članicama EU. Te su mjere potakute nedavnim terorističkim napadima, a njima se nastoji ujednačiti politika vezana uz izgon osoba koje se nelegalno nalaze na teritoriju Europske unije. Izgon takvih osoba trenutačno se nalazi u nadležnosti država članica.

Komisija je u okviru spomenutih mjera usvojila prijedlog za direktivu o zajedničkim standardima progona, te tri prijedloga u obliku obavijesti: o integraciji državljana trećih zemalja, regionalnim zaštitnim programima te o razvoju zajednica u kojima se nastanjuju novopridošli legalni imigranti. Komisija dakle mjerama osim odlučne borbe protiv ilegalne imigracije istovremno potiče integraciju građana trećih država.

Direktiva o progonu uređivat će proceduru povratka osoba koje ilegalno borave u EU u njihove matične zemlje zbog toga što ne ispunjavaju uvjete za ulazak i boravak na teritoriju država članica, bilo zbog toga što su ušle ilegalno, ostale duže od vremena navedenog u vizi ili dozvoli boravka ili zato što im je zahtjev za azil odbijen. Takve osobe nemaju osnovu koja bi im omogućila legalan boravak pa stoga moraju napustiti teritorij države članice EU.

Europska komisija obrazlaže da će zajednička politika progona predstavljati integralni dio borbe protiv ilegalne imigracije na području cijele Unije. Cilj prijedloga je donijeti jasna, transparentna i zajednička pravila o progonu, privremenom pritvoru i ponovnom ulasku na teritorij EU, uzimajući u obzir punu zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Među mjerama su zabrana ponovnog ulaska, privremeni pritvor za osobe za koje se smatra da su ilegalni migranti te pomoć legalnim migrantima da se vrate u matične zemlje.

Nasuprot tomu, zagovornici prava ilegalnih imigranata ističu da su predložene mjere represivne te da neće donijeti željene učinke. Oni tvrde da sve strože nadgledanje europskih granica u posljednjih deset godina izaziva sve više stradanja ljudi pri pokušaju ilegalnog ulaska na teritorij EU. Smatraju da je imigracijska politika neučinkovita i zbog toga što do sada nije uspjela pridonijeti smanjenju broja ilegalnih imigranata.

Franco Frattini, povjerenik Europske komisije zadužen za pravosuđe, ističe da u slučaju neosiguravanja predloženog jedinstvenog pravnog okvira koji će obvezati sve države članice u pitanjima progona ilegalnih migranata u njihove matične zemlje, u pitanje dolazi integritet i kredibilitet imigracijske i azilantske politike EU. Osim toga, izglasavanje ovakvog pravnog mehanizma pridonijelo bi ostvarenju ciljeva postavljenih u Haškom programu, progamu suradnje država članica u području pravosuđa i unutarnjih poslova. Nadalje, predloženo zakonodavstvo predstavlja i način borbe protiv organiziranog kriminala, posebice protiv trgovine ljudima.

Komisija se također zauzela za ustanovljavanje zajedničke statistike o imigracijskoj politici i politici azila. Europska unija naime još nije uspostavila zajedničku bazu podataka o broju ilegalnih imigranata. Procjene kazuju da je u 2004. godini izdano 650.000 odluka o progonu, pri čemu je izvedeno 164.000 prisilnih progona, a 48.000 dobrovoljnih. "Politika imigracije i azila treba se temeljiti na vjerodostojnim podacima. Naše je znanje o stanju u području migracija u EU tek djelomično. Zajednička europska statistika u tom području značajno će poboljšati naše mogućnosti da usredotočimo napore tamo gdje su najpotrebniji" rekao je povjerenik Frattini. http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=171&clanakID=142 Ove mjere nisu bile učinkovite EU vlada i komisija traži oštrije
 

Back
Top