Etnička granica Srba i Hrvata u srednjem veku

Pošto je već jednom Egipat izgubila od Sasanidske Persije, pa povratila, niko nije arabljansku pretnju shvatio ozbiljno i svi su računali sve to kao nešto privremeno. U stvarnosti, trebalo je da brane svoju najvažniju teritoriju od bilo kakvog spoljašnjeg neprijatelja ništa manje od Carigrada — a u neku ruku možda čak i više od samog Carigrada.
Mislim da je Iraklije shvatao opasnost od Arapa ali jednostavno je izgubio bitku na Jarmuku 636. godine i nije više imao snage da im se suprotstavi. Sever zemlje je i dalje bio nestabilan zbog upada Slovena na Balkan i sigurno je morao da dobar deo vojske drži na Balkanu.
 
Mislim da je Iraklije shvatao opasnost od Arapa ali jednostavno je izgubio bitku na Jarmuku 636. godine i nije više imao snage da im se suprotstavi. Sever zemlje je i dalje bio nestabilan zbog upada Slovena na Balkan i sigurno je morao da dobar deo vojske drži na Balkanu.

Dunavski limes je kolabirao negde 620-ih godina (i nije se više obnovio), tako da je to već bila izgubljena bitka, i pre bitke na Jarmuku. Oni su izgubili gotovo celi Balkan posle opsade 626. godine. Tako da, to definitivno više nije sever zemlje.
 
Dunavski limes je kolabirao negde 620-ih godina (i nije se više obnovio), tako da je to već bila izgubljena bitka, i pre bitke na Jarmuku. Oni su izgubili gotovo celi Balkan posle opsade 626. godine. Tako da, to definitivno više nije sever zemlje.
Nije da je baš bila izgubljena bitka jer su Vizantinci uspeli da odbrane Carigrad od Avara i Slovena. I dalje su velike vojne snage Vizantije morale biti na Balkanu da bi sprečile neke druge napade. Ja bih rekao da je Iraklije bio rastrzan na više strana i da je postupio onako kako je jedino mogao u tom datom trenutku.
 
Nije da je baš bila izgubljena bitka jer su Vizantinci uspeli da odbrane Carigrad od Avara i Slovena. I dalje su velike vojne snage Vizantije morale biti na Balkanu da bi sprečile neke druge napade.

U kontekstu šire posmatrano, Balkana kao poluostrva, bitka jeste bila izgubljena. Šta je ostalo? Carigrad, Solun, Atina, Peloponez i Drač? I to u principu gotovo isključivo teško utvrđene i prirodno zaštićene lokacije.
 
U kontekstu šire posmatrano, Balkana kao poluostrva, bitka jeste bila izgubljena. Šta je ostalo? Carigrad, Solun, Atina, Peloponez i Drač? I to u principu gotovo isključivo teško utvrđene i prirodno zaštićene lokacije.
Ostao je Carigrad pre svega i sve ovo ostalo nabrojano. Sloveni i Avari (odnosno samo Avari) su katapultima gađali zidine Carigrada, tako da se može reći da su "varvari" predstavljali veliku opasnost za Carigrad pogotovu jer su zaposeli delove Balkana.
 
Ali je problem što je on, posle jezivog VI stoleća (tj. 536. godine), nakon svih epidemija kuge, drugih bolesti, gladi, delimične iscrpljenosti usled raznih
A jel te godine eruptirao vulkan Ilopango u Salvadoru,u Srednjoj Americi?
Geolozi kažu da je to izazvalo "malo ledeno doba",sneg neprekidno prisutan dve-tri godine.
 
A jel te godine eruptirao vulkan Ilopango u Salvadoru,u Srednjoj Americi?
Geolozi kažu da je to izazvalo "malo ledeno doba",sneg neprekidno prisutan dve-tri godine.

Ono što znamo definitivno jeste da je to bio najstrašniji period za život u zadnje 2 hiljade godina, ili barem najhladniji, definitivno. Sad imamo i istraživanja dubokog leda sa Grenlanda i Antarktika, koje i potvrđuju ono što naslućujemo na osnovu pisanih svedočanstava i drugih izvora.

To je (Ilopango u El Salvadoru) jedan od kandidata, kao najbitniji mogući uzrok, najbolji. Međutim, stiče se dojam da je bilo možda i više od jedne vulkanske erupcije tada na planeti, a postoje i neke indicije o kiši meteora. A možda, zapravo, i kombinacija više stvari, tj. svega toga.

Nesumnjivo, posebno jeziv period za život za sve sem za najimućnije (pa možda i njih).
 
Ono što znamo definitivno jeste da je to bio najstrašniji period za život u zadnje 2 hiljade godina, ili barem najhladniji, definitivno. Sad imamo i istraživanja dubokog leda sa Grenlanda i Antarktika, koje i potvrđuju ono što naslućujemo na osnovu pisanih svedočanstava i drugih izvora.

To je (Ilopango u El Salvadoru) jedan od kandidata, kao najbitniji mogući uzrok, najbolji. Međutim, stiče se dojam da je bilo možda i više od jedne vulkanske erupcije tada na planeti, a postoje i neke indicije o kiši meteora. A možda, zapravo, i kombinacija više stvari, tj. svega toga.

Nesumnjivo, posebno jeziv period za život za sve sem za najimućnije (pa možda i njih).
Sve je ovo lepo, nego ne reče svoje mišljenje o naslovu teme.
 
Pa nešto u stilu Slobodana Miloševića '97. kad su ga pitali zašto je doneo lex specialis o lokalnim izborima :p

Ali ozbiljno, srednji vek je toliko širok pojam (pričaš o hiljadu godina) i ima toliko problema da ne znam kako dati jasan ali u isto vreme i sažet odgovor koji će doneti nekakve sigurnosti.

Zato sam povukao paralelu sa etničkom granicom Grka i Hetita u starom veku.
 
Ali ozbiljno, srednji vek je toliko širok pojam (pričaš o hiljadu godina) i ima toliko problema da ne znam kako dati jasan ali u isto vreme i sažet odgovor koji će doneti nekakve sigurnosti.

Zato sam povukao paralelu sa etničkom granicom Grka i Hetita u starom veku.
Razumem te, svako mišljenje o tome može da bude subjektivno na kraju krajeva.
 
Razumem te, svako mišljenje o tome može da bude subjektivno na kraju krajeva.

Ne samo subjektivno, nego i poprilično proizvoljno.

Velika većina svađa o istorijskim diskusijama, posledica su proizvoljnih tumačenjima. Jedan izjavi nešto što mu izvori ne dopuštaju, najčešće zato što ih ima premalo, a onda drugi izjavi nešto drugo.

Da bude stvar još gora, da se razumemo, ne mora čak ni da ima tendencioznosti. I bez toga, sasvim je dovoljno da čoveku koji je napravio neku proizvoljnost onaj drugi deluje tendenciozno (iako nije tendenciozan, već npr. samo lupeta ili se malo slobodno izražava). I onda da se svi svađaju tako, a svi samo laprdaju bezveze, zapravo.

Bez uticaja ostrašćenosti i dnevne politike, teško je pričati o tim stvarima. Ljudi ih dovode u vezu sa 21. vekom i odmah se bave aktuelnim političkim pitanjima, umesto da se drže tog razdoblja.
 
Ali moram da primetim, nisi dao svoje mišljenje kakvo god bilo a imaš ga sigurno.

Primera radi, svako pitanje nameće samo po sebi pitanje: šta su Bosanci? Jesu li Bosanci u prvoj polovini XV stoleća isto ono što su bili i u prvoj polovini XIII stoleća?

Ovde se često nekima diže kosa na glavi, zato što to pitanje smatraju tabu temom i pokušavaju na neki način da kada god pišem o tome dotično dovedu u vezu sa dnevno političkim pitanjima, ali ja ne znam kako neko od mene očekuje da nešto drugačije pišem od onoga što stoji u izvorima i od onog što svi vidimo. Ako su Bosanci u prvoj polovini XV stoleća identifikovali sebe kao Srbi, što je percepcija mnogih forumaša ovde, zbog čega nemamo izvore koji bi dotično potvrdili? Zašto Konstantin Filozof na dvoru srpskih despota pišeo bosanskom jeziku, jednako kao o hrvatskom ili srpskom?

Jednostavno, otvaranje pitanja kakvo je foruma otvorio izuzetno je kompleksno i otvara pitanje šta je tačno etnos, kako ćemo ga definisati i kako ćemo rešiti problem Bosne. Poznato je da se kod nas to sve u celosti pojednostavljuje kao da nema nikakve slojeve, pa se samo kaže Bosna je cela srpska zemlja i to je sve. Država Srba, ali druga, kao Crna Gora u XIX stoleću primera radi. Ali izvori nam tako nešto ne dopuštaju.

Ako se ode bilo gde van Srbije, Crne Gore ili Republike Srpske, doslovno bilo gde, bez gotovo ikakvog obzira na to o kome govorimo - da li o istoriografiji kod Amerikanaca ili Rusa ili ikog drugog - o Bosancima se govori u ovom kontekstu u tom periodu srednjovekovlja kao o jednom od južnoslovenskih etnija, jednako kao što su to Hrvati, Srbi ili Bugari.

Na takve stvari iz naše sredine kada neko pročita tako nešto to se u principu tumači kao nešto što ima veze sa politikom, ali se ne daju logični i konzistentni odgovori. Uglavnom se nekoliko izvora vrti u krug; npr. povelje Mateje Ninoslava, sve iz sredine XIII stoleća i tako do besvesti, bez adekvatnih odgovora ili pojašnjenja pitanja koja nesumnjivo stoje zato što je pitanje etničkog identiteta, pa još provući ga kroz hiljadugodišnji period, jedno od najtežih pitanja svih vremena.
 
Primera radi, svako pitanje nameće samo po sebi pitanje: šta su Bosanci? Jesu li Bosanci u prvoj polovini XV stoleća isto ono što su bili i u prvoj polovini XIII stoleća?

Ovde se često nekima diže kosa na glavi, zato što to pitanje smatraju tabu temom i pokušavaju na neki način da kada god pišem o tome dotično dovedu u vezu sa dnevno političkim pitanjima, ali ja ne znam kako neko od mene očekuje da nešto drugačije pišem od onoga što stoji u izvorima i od onog što svi vidimo. Ako su Bosanci u prvoj polovini XV stoleća identifikovali sebe kao Srbi, što je percepcija mnogih forumaša ovde, zbog čega nemamo izvore koji bi dotično potvrdili? Zašto Konstantin Filozof na dvoru srpskih despota pišeo bosanskom jeziku, jednako kao o hrvatskom ili srpskom?

Jednostavno, otvaranje pitanja kakvo je foruma otvorio izuzetno je kompleksno i otvara pitanje šta je tačno etnos, kako ćemo ga definisati i kako ćemo rešiti problem Bosne. Poznato je da se kod nas to sve u celosti pojednostavljuje kao da nema nikakve slojeve, pa se samo kaže Bosna je cela srpska zemlja i to je sve. Država Srba, ali druga, kao Crna Gora u XIX stoleću primera radi. Ali izvori nam tako nešto ne dopuštaju.

Ako se ode bilo gde van Srbije, Crne Gore ili Republike Srpske, doslovno bilo gde, bez gotovo ikakvog obzira na to o kome govorimo - da li o istoriografiji kod Amerikanaca ili Rusa ili ikog drugog - o Bosancima se govori u ovom kontekstu u tom periodu srednjovekovlja kao o jednom od južnoslovenskih etnija, jednako kao što su to Hrvati, Srbi ili Bugari.

Na takve stvari iz naše sredine kada neko pročita tako nešto to se u principu tumači kao nešto što ima veze sa politikom, ali se ne daju logični i konzistentni odgovori. Uglavnom se nekoliko izvora vrti u krug; npr. povelje Mateje Ninoslava, sve iz sredine XIII stoleća i tako do besvesti, bez adekvatnih odgovora ili pojašnjenja pitanja koja nesumnjivo stoje zato što je pitanje etničkog identiteta, pa još provući ga kroz hiljadugodišnji period, jedno od najtežih pitanja svih vremena.
Jasno je da nacije nastaju i nestaju.
Dva glavna plemena od doseljavanja, početka su Srbi i Hrvati i druga koji gravituraju tamo ili ovamo. Mislio sam na same početke, rani srednji vek a neke naznake etničkih granica verujem da postoje.
 
Ne znam stvarno. Možda neka dijektološka granica ako se može rekonstruisati.

Nemamo ništa sem pomenutog.

To pripada tzv. mračnom dobu.

U franačkim izvorima se apsolutno nigde ne pominju Hrvati, dok su čak svoje mesto Srbi našli na jednom jedinom mestu (praktično kao kuriozitet, zato što su Franci imali u Polablju dobro poznate Srbe i naleteli na istoimenu grupaciju na jugu — dakle, bukvalno smo te sreće, inače da nije bilo Polapskih Srba verovatno ne bi ni ovo zabeležili) samo u jednom mestu, i to tek u prvoj polovini IX stoleća. To je neke navodilo putem pretpostavki da pre sredine IX stoleća nikakvih Hrvata možda čak uopšte nije ni bilo (ili barem ne Hrvata kao nekakve organizovane države), čak.

Suštinski, jako je teško išta reći. Možemo da se igramo, naravno.
 
Poslednja izmena:
Ne znam stvarno. Možda neka dijalektološka granica ako se može rekonstruisati.

Ako bismo se oslonili tako na jedino što imamo DAI, išlo bi u vrlo grubim crtama ovako nekako:

Porfic.png


Ali, ti to već vrlo dobro znaš, tako da čemu pitanje onda. :)
 

Back
Top