Porfirogenetov veoma upitan navod o Srbima koji naseljavaju primorske sklavinije, čak i ako bi uzeli doslovno a ne kao vlast Srbije nad navedenim područjima, može se odnositi jedino do vremena prije napada Simeona. Tko god uzima Porfirogeneta kao temelj za ranu povijest Srba, mora uzeti za činjenicu i Porfirogenetov jasan opis iseljavanja Srba iz okolnih zemalja i njihova povratka u Srbiju, koju isti autor u istom tekstu odvaja od Zahumlja, Travunije i Paganije.
Pogledajte prilog 1653464
Ako je i kojim slučajem tu prije i bilo Srba, a gotovo pa sigurno nije jer to osporavaju svi povijesni izvori van Porfirogeneta, poslije Časlava ih tu zasigurno nije bilo. Tako da, gledajući cjelokupnu povijesnu građu, granica između Hrvata i Srba bila je na doticaju srednjovjekovne Bosne, Duklje i Raške, s tim da su ove prve dvije naseljavali u najvećem dijelu Hrvati, dok su Rašku naseljavali Srbi.
Pogledajte prilog 1653482