Etimolomija

Ako niste znali:


[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]vȁrati [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
vȁrati nesvrš.prez. -ām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="width: 1%"]1. [/TD]
[TD] (koga, što) izvoditi prijevaru, obmanjivati, dovoditi u zabludu [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2. [/TD]
[TD] (koga) biti nevjeran u braku ili sentimentalnoj vezi [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]3. [/TD]
[TD] () ne pridržavati se pravila igre, pravila ponašanja i sl. [varati na kartama] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]4. [/TD]
[TD] (koga) zakidati [varati na vagi] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]5. [/TD]
[TD] (se) biti u zabludi, biti u krivu [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
sintagma.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
frazeologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
onomastika.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
✧ ≃ slov. dijal. varati: opažati, paziti ← stvnjem. warōn: čuvati [/TD]
[/TR]
[/TABLE]


:cepanje:

Ima li neko bolju ideju?
 
Ako niste znali:


[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]vȁrati [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
vȁrati nesvrš.prez. -ām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="width: 1%"]1. [/TD]
[TD] (koga, što) izvoditi prijevaru, obmanjivati, dovoditi u zabludu [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2. [/TD]
[TD] (koga) biti nevjeran u braku ili sentimentalnoj vezi [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]3. [/TD]
[TD] () ne pridržavati se pravila igre, pravila ponašanja i sl. [varati na kartama] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]4. [/TD]
[TD] (koga) zakidati [varati na vagi] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]5. [/TD]
[TD] (se) biti u zabludi, biti u krivu [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
sintagma.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
frazeologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
onomastika.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
✧ ≃ slov. dijal. varati: opažati, paziti ← stvnjem. warōn: čuvati [/TD]
[/TR]
[/TABLE]


:cepanje:

Ima li neko bolju ideju?

Mene ta reč i glagol podsećaju uvek na plamen vatre, odnosno igru svetlosti vatre, Nepostojanost koja se ogleda u ljubavnoj neveri ili prevari na kartama (nepridržavanju pravila) ista je kao nepostojanost varnica vatre..Pre bih to dovela u vezu sa varnicom i varničenjem, čak i kovačkim varnicama prilikom kovanja. Čak je i kuvanje (ono nekadašnje..na vatri) bilo varenje, gde "idem da svarim nešto" znači "idem da stavim (neki lonac) na vatru)"..od glagola variti. U mitologiji postoje bogovi sa imenom Var-una i S-Var-og,a ako dobro pamtim jedan apokrifni spis,S-Var-og je svario svet (stvorio ga varenjem, odn.kuvanjem), tako što je u džinovskom loncu mešao varjačom dok se smesa nije zgusnula i postala materija..
 
Mene ta reč i glagol podsećaju uvek na plamen vatre, odnosno igru svetlosti vatre, Nepostojanost koja se ogleda u ljubavnoj neveri ili prevari na kartama (nepridržavanju pravila) ista je kao nepostojanost varnica vatre..Pre bih to dovela u vezu sa varnicom i varničenjem, čak i kovačkim varnicama prilikom kovanja. Čak je i kuvanje (ono nekadašnje..na vatri) bilo varenje, gde "idem da svarim nešto" znači "idem da stavim (neki lonac) na vatru)"..od glagola variti. U mitologiji postoje bogovi sa imenom Var-una i S-Var-og,a ako dobro pamtim jedan apokrifni spis,S-Var-og je svario svet (stvorio ga varenjem, odn.kuvanjem), tako što je u džinovskom loncu mešao varjačom dok se smesa nije zgusnula i postala materija..

Kao i uvek - pravo u metu!

(Pre)variti znači isto što i (pre)kuvati, (pre)bariti. Čak se u žargonu i kaže zbariti nekog. Od variti kasnije dolazi trajni oblik varati.

PS. Za Svaroga bih rekao da je tvorba od sav + rog. Za varjaču bih rekao da je rusizam, a da bi posrbljenica bila vareća. To i jeste particip, GPS (glagolski prilog sadašnji). I poluprevedenica kuhača, kuvača.
 
Evo, da konačno rešimo etimologiju glagola vaskrsnuti i imenice vaskrs. Bavili smo se još od 2012, negde po uskrsu:

3. Vaskrese

Ruski: Христос воскресе!
Srpski (prema ruskom): Hristos voskrese/vaskr(e)se! (ovo je 3. lice jednine aorista glagola воскреснуть prema slavjanoserbskoj (ruskoj) gramatici; srpski aorist 3. l. j. od vaskrsnuti bio bi vaskrsnu).

vъz- (uz-) + prasl. *krъsnǫti (rasti, razvijati se) → vъskrьsnǫti → vaskrsnuti → uskrsnuti

Vasmerov etimološki rečnik:
GENERAL: др.-русск., ст.-слав. въскрьсениѥ ἀνάστασις (Супр., Euch. Sin.), въскрѣшениѥ -- то же (Супр.). Из "день воскресения (из мертвых)" получилось знач. "воскресный, нерабочий день". Первонач. в этом знач. употреблялось неде́ля, откуда понеде́льник. Ввиду наличия вос- (а не вс-) заимств. из цслав.

Da stavim Vasmera i za vazduh:

во́здух
GENERAL: I., заимств. из цслав., ср. ст.-слав. въздоухъ ἀήρ (Супр. и др.). Ср. воз- и дух, а также чеш., слвц. vzduch -- то же.
GENERAL: II. "покров на сосудах со святыми дарами" (Лесков и др.). Связано с предыдущим словом как калька греч. ἀήρ -- то же (см. Софоклес 86), также -- κάλυμμα. возжа́, см. вожжа́.

Slučajno sam se setio drugog glagola sa istim korenom - iskrsnuti, i prideva kršan pa sam se priklonio značenju praslovenskog korena: prasl. *krьsnǫti: rasti, razvijati se

[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]ùskrsnuti [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
ùskrsnuti svrš.prez. ùskrsnēm, pril. pr. -ūvši, prid. trp. ùskrsnūt, gl. im. uskrsnúće〉 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="width: 1%"]1. [/TD]
[TD] () ustati iz mrtvih, povratiti se u život; oživjeti [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2. [/TD]
[TD] (koga, što) podići iz mrtvih, oživiti koga [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
sintagma.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
frazeologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
uskrsnuti od mrtvih 1. v. uskrsnuti 2. pren. ekspr. ponovno se pojaviti nakon nestanka iz društva, javnosti, vratiti se iz zaborava [nije ga bilo dugo na programima TV, a sad je uskrsnuo od mrtvih (ob. kad je odsutnost bila uočljiva)] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
onomastika.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
pr.: Vàskrsić (Zagreb, I Slavonija, Podravska Slatina) [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
✧ uz- + prasl. *krьsnǫti: rasti, razvijati se (ukr. krésnuty: otapati se) [/TD]
[/TR]
[/TABLE]


[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]ìskrsnuti [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
ìskrsnuti () svrš.prez. ìskrsnēm, pril. pr. -ūvši, imp. ìskrsni, prid. rad. ìskrsnuo〉 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
iznenada, naglo se pojaviti (o onome tko nije bio prisutan ili se nije vidio) [ (u nekim vezama riječi koje znače nešto nepoželjno, ob. uz 3. l. jd i mn) iskrsnule su nevolje (neprilike, nesreće) pojavile su se nevolje (neprilike, nesreće)] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
sintagma.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
frazeologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
onomastika.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
✧ is- + prasl. *krьsnǫti: rasti, razvijati se (ukr. krésnuty: otapati se)
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]


Pri čemu bi kršan bio onaj koji je nakrsnuo, mnogo porastao. (c) Mrkalj
 
Imam jednu dilemu:D

Da li je samo slucajnost da je u i na srpskom slovo i Sloveni isto ili ima tu nekih dubljih korena koji meni nisu poznati?
Slovo je inace na ostalim slovenskim jezicima totalno bzvze, samo je na sprskom ( eventualno i hrvatskom;)) bas lepa rec.
Ruski je bukva, poljski valjda letera ili tako nesto, ceski opet bezveze

Inace se meni ne dopada da koristimo ruski za Uskrs, ali sta da radim?
 
Imam jednu dilemu:D

Da li je samo slucajnost da je u i na srpskom slovo i Sloveni isto ili ima tu nekih dubljih korena koji meni nisu poznati?
Slovo je inace na ostalim slovenskim jezicima totalno bzvze, samo je na sprskom ( eventualno i hrvatskom;)) bas lepa rec.
Ruski je bukva, poljski valjda letera ili tako nesto, ceski opet bezveze

Inace se meni ne dopada da koristimo ruski za Uskrs, ali sta da radim?

Словени – они који слове истим словом (говоре истим језиком, међусобно се разумију). За разлику од нпр. оних које Словени разумију колико и нијеме људе. ;)

А ко ти брани да Ускрс честиташ и са: „Христ(ос) ускрсну – Уистину/заиста ускрсну!” Само се треба клонити непостојећих облика као нпр. „Христос васкресе” и сл.
 
Словени – они који слове истим словом (говоре истим језиком, међусобно се разумију). За разлику од нпр. оних које Словени разумију колико и нијеме људе. ;)

А ко ти брани да Ускрс честиташ и са: „Христ(ос) ускрсну – Уистину/заиста ускрсну!” Само се треба клонити непостојећих облика као нпр. „Христос васкресе” и сл.

Aj kad si vec na vezi;)
Slovo, slava, Sloveni?
 
Ako niste znali:


[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]vȁrati [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
vȁrati nesvrš.prez. -ām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="width: 1%"]1. [/TD]
[TD] (koga, što) izvoditi prijevaru, obmanjivati, dovoditi u zabludu [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2. [/TD]
[TD] (koga) biti nevjeran u braku ili sentimentalnoj vezi [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]3. [/TD]
[TD] () ne pridržavati se pravila igre, pravila ponašanja i sl. [varati na kartama] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]4. [/TD]
[TD] (koga) zakidati [varati na vagi] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]5. [/TD]
[TD] (se) biti u zabludi, biti u krivu [/TD]
[/TR]
[/TABLE]

✧ ≃ slov. dijal. varati: opažati, paziti ← stvnjem. warōn: čuvati [/TD]
[/TR]
[/TABLE]


:cepanje:

Ima li neko bolju ideju?

Mene ta reč i glagol podsećaju uvek na plamen vatre, odnosno igru svetlosti vatre, Nepostojanost koja se ogleda u ljubavnoj neveri ili prevari na kartama (nepridržavanju pravila) ista je kao nepostojanost varnica vatre..Pre bih to dovela u vezu sa varnicom i varničenjem, čak i kovačkim varnicama prilikom kovanja. Čak je i kuvanje (ono nekadašnje..na vatri) bilo varenje, gde "idem da svarim nešto" znači "idem da stavim (neki lonac) na vatru)"..od glagola variti. U mitologiji postoje bogovi sa imenom Var-una i S-Var-og,a ako dobro pamtim jedan apokrifni spis,S-Var-og je svario svet (stvorio ga varenjem, odn.kuvanjem), tako što je u džinovskom loncu mešao varjačom dok se smesa nije zgusnula i postala materija..

Хм... :think:
Можда чување и варање и нису тако неспојиви као што може изгледати на први поглед. Чувар је гардијан/гардиста, гард је метатезирани град (утврђено мјесто), а утврђено мјесто је и вар. Па ако је вар(ош) исто што и град/гард(ош), могло би и варање бити град/гард(ање) тј. чување.
По Далмацији се и данас ограђене парцеле називају оградама (Марића ограда, Бијелића ограда...).

Да, сви негдањи градови су били градови-тврђаве, места опасана зидинама (оградама) – утврђена мјеста.
Град – (о)градити, грађевина, зграда, али занимљив је и нпр. виноград.

Осим ријечи град, постоји још једна мени изузетно занимљива ријеч – вар. Она постоји и данас (варилац, (за)варити...) Вар и данас има значење утврђеног мјеста (мјеста утврђенг заваривањем).
Зашто су ми занимљиви вар и град? Прије свега због варош=град, али и због Вуковара – вара (утврђеног мјеста) на Вуки, Темишвара – вара на Тамишу, Бјеловара – бијелог вара (имењака Београда и Биограда)...
Варова (као и градова) има заиста много, и на Балкану и доста даље од Балкана (Карлове Вари, Варшава...)

Е сад... не да ми ђаво мира да не поменем и метатезу – гард. (Гард као заштитни тј. утврдни став у боксу или у свакодневном животу, гарда као јединица за заштиту тј. обезбјеђење, гардиста/гардијан тј. стражар, чувар, заштитник...)
Ништа љепше него прошетати Земуном, попети се на Гардош и одатле замишљено посматрати варош под собом... ;)
У Сребрениној ватри ја видим чување хране ва(т)рењем (а то не мора бити само кување/печење, него и сушење на диму), што се вијековима радило да се месо не уквари одмах тј. да се сачува.

- - - - - - - - - -

Aj kad si vec na vezi;)
Slovo, slava, Sloveni?

Слово – Словени.
Слава – Славени.
:D
 
Imam jednu dilemu:D

Da li je samo slucajnost da je u i na srpskom slovo i Sloveni isto ili ima tu nekih dubljih korena koji meni nisu poznati?
Slovo je inace na ostalim slovenskim jezicima totalno bzvze, samo je na sprskom ( eventualno i hrvatskom;)) bas lepa rec.
Ruski je bukva, poljski valjda letera ili tako nesto, ceski opet bezveze

Inace se meni ne dopada da koristimo ruski za Uskrs, ali sta da radim?

Словени – они који слове истим словом (говоре истим језиком, међусобно се разумију). За разлику од нпр. оних које Словени разумију колико и нијеме људе. ;)
Aj kad si vec na vezi;)
Slovo, slava, Sloveni?

Mislim da je u ovom kontekstu ekstremno važno razumeti vezu između reči slovo i slava. Da probam da kažem ovako:

Sloviti, koji je u porodici sa rečju slovo, znači, biti oglašen, biti čuven. A biti čuven nije ništa drugo nego biti slavan. Neko je na forumu već, možda Mrkalj, naveo da u ovu priču spada i ptica slavuj, dakle, slava je u osnovi povezana sa glasom, glasovitošću, oglašenošću. Posredno, dakle, i sa sporazumevanjem, jer bez glasa nema ni sporazumevanja, barem u periodu pre pismenosti.
 
Mislim da je u ovom kontekstu ekstremno važno razumeti vezu između reči slovo i slava. Da probam da kažem ovako:

Sloviti, koji je u porodici sa rečju slovo, znači, biti oglašen, biti čuven. A biti čuven nije ništa drugo nego biti slavan. Neko je na forumu već, možda Mrkalj, naveo da u ovu priču spada i ptica slavuj, dakle, slava je u osnovi povezana sa glasom, glasovitošću, oglašenošću. Posredno, dakle, i sa sporazumevanjem, jer bez glasa nema ni sporazumevanja, barem u periodu pre pismenosti.

:ok:
Мој наклон ћутећој већини. :hvala:
 
Imam jednu dilemu:D

Da li je samo slucajnost da je u i na srpskom slovo i Sloveni isto ili ima tu nekih dubljih korena koji meni nisu poznati?
Slovo je inace na ostalim slovenskim jezicima totalno bzvze, samo je na sprskom ( eventualno i hrvatskom;)) bas lepa rec.
Ruski je bukva, poljski valjda letera ili tako nesto, ceski opet bezveze

Inace se meni ne dopada da koristimo ruski za Uskrs, ali sta da radim?

Словенсост, мудрословље, словесе...

А Слово љубве (или "Реч о љубави")?

Slovo-ljubve-analiza.jpg


Слово на руском значи - реч, а и на другим словенским језицима, што није без везе, свакако.
 
Ja sam bas na umu imala to slovo ljubve. Ne i sa pojam, osecaj, rec ljubav.
Tako da ti nisi zapravo nista pametno sada rekao.

Твоја лична процена, али свакако нисам рекао нешто глупо - навео сам један леп пример из наше књижевности.

Ако си и имала на уму "Слово љубве", ниси написала, а и како кажеш, ниси ималу на уму сам појам. У томе и јесте ствар, што ниси имала појма о појму (а ја сам о појму, тј. о значењу и говорио, а не о "Слову љубве", као таквом), што потврђује следеће:

Slovo je inace na ostalim slovenskim jezicima totalno bzvze

Веруј ми, написати да је слово "тотално бзвзе" на осталим словенским језицима - е, ту већ нема, заиста, ничег паметног.

П.С. Не замери што сам ти овако одговорио, јер ценим твоје писање на форуму, али мислим да си претерала и да је непримерено то што си ми написала.
 
Ma nije potrebno ovo besmisleno prepucavanje jer sam ja samo pitala da li rec slovo ima veze sa Slovenima.
Mozda ima, a mozda i nema.

Slovo i jezik nisu isto cak, reci ljubavi ipak su neka poezija, ima ih na svim jezicima u doslovnom prevodu.

sSlovo i ( ili) rec ljubavi jedno je te isto. Jezik vec nije.
I tako..
Cak i za samu rec jezik imamo samo jednu rec pa covek ne zna da li se radi o jeziku u aspiku ili nekom vrcavom koji nam nesto govori.
 
Ma nije potrebno ovo besmisleno prepucavanje jer sam ja samo pitala da li rec slovo ima veze sa Slovenima.
Mozda ima, a mozda i nema.

И ја кажем.

Slovo i jezik nisu isto cak, reci ljubavi ipak su neka poezija, ima ih na svim jezicima u doslovnom prevodu.

Нису, то сам и рекао, већ су слово и реч синоними. Чак и код нас, нарочито раније. А постоје и изрази: очитао му је буквицу, прочитао је поздравно слово итд.

sSlovo i ( ili) rec ljubavi jedno je te isto. Jezik vec nije.
I tako..
Cak i za samu rec jezik imamo samo jednu rec pa covek ne zna da li se radi o jeziku u aspiku ili nekom vrcavom koji nam nesto govori.

Да, то је тачно. Мада има говора, беседи, зборова (или зборови), али није исто.

Мени је занимљиво то код Шпанаца. Они имају lengua и idioma ( иначе, грчка реч). Шпански језик је idioma español, али кажу lenguas romances, тј. романски језици. А говеђи/телећи језик (у аспику) им је lengua de res.

Међутим, словити значи и говорити.

Али каже се и велико слово или црвено слово у календару.
 
Poslednja izmena:
Ко о чему...:D

... биће да је голуб био (опет) ждрал, одн.крка
image.png

из регистра http://www.gutenberg.org/files/40243/40243-h/40243-h.htm

а нашла сам и међуоблик у текстовима о Кхетима- Гаркемиш. .. забележено је као име народа grgs и bn-grgs у угаритским изворима (Гурге,Гургушани,Гургусовци- као синови, деца Гургина), у хетитским списима они су karkm или каркиса, у асиријским Kirkishati а у египатским Kirkash, у библији Гиргаш.-староседеоци *глинасте области* Претпоставља се да су из Мале Азије и делова око Мртвог мора мигрирали у степе Каспијског мора ("Sea of the Girgashites"), где је опет раширен култ Гурга-Ђурђа, као напр код Ђурђијанаца-данашњих Грузина, као и у случају српског Гургусовца.


Да ли се зна у које историјско време долази до промене Г-К или К-Г, и у којим језицима?

У потпису једне старе фотографије, на немачком језику, река Крка је река Гурк.
Schloss Wördl an der Gurk - Otočec Castle on the Krka river. The 12th Century island castle was desroyed in 1945, now rebuilt as a luxury hotel.
http://mycentury.tv/balkani/itemlist/tag/Split.html
Yugo_1926_002.jpg


Свашта ти ишчепркаш, голубице.

Случајно сам сада налетела на део ван слапова Гурке:D
 
Poslednja izmena:
Da li se kaže MAJKATI ili MANJKATI? Glagol spada među provincijalizme i označava uginuće životinje. Dakle: uginuti, crći, lipsati. Čuo sam da seljaci kažu "majkala je krmača", međuim sada vidim i po nekim internet rečnicima da se koristi i "manjkala".

U prilog tome, jedno razmišljanje: Reč "lipsandrija" je grčkog porekla, uglavnom je koriste sveštenici i znači "bezljudica", "nedostatak (pravih) ljudi". Prepoznatljiv je drugi deo grčke složenice ("andria") koja označava muškarca, čoveka i uopšte ljude. Prvi deo dakle, ("lips-") označava nedostatak, nepostojanje nečega (ne znam grčki, nagađam). To bi onda moglo značiti da je naša reč "lipsati" izvedena od grčke a da je "manjkati" samo prevod, kalk te reči? A "majkati" iskvareni oblik?
 
Da li se kaže MAJKATI ili MANJKATI? Glagol spada među provincijalizme i označava uginuće životinje. Dakle: uginuti, crći, lipsati. Čuo sam da seljaci kažu "majkala je krmača", međuim sada vidim i po nekim internet rečnicima da se koristi i "manjkala".

U prilog tome, jedno razmišljanje: Reč "lipsandrija" je grčkog porekla, uglavnom je koriste sveštenici i znači "bezljudica", "nedostatak (pravih) ljudi". Prepoznatljiv je drugi deo grčke složenice ("andria") koja označava muškarca, čoveka i uopšte ljude. Prvi deo dakle, ("lips-") označava nedostatak, nepostojanje nečega (ne znam grčki, nagađam). To bi onda moglo značiti da je naša reč "lipsati" izvedena od grčke a da je "manjkati" samo prevod, kalk te reči? A "majkati" iskvareni oblik?

srgrč. éleipsa: ostavio sam (dah, život)




Drugari, šta ćemo sa ovim:

srp. svekar, svekrva

ital. suocero (tast), suocera (tašta)

esp. suegro (tast), suegra (tašta)

rum. socru, soacră

Zvanično: ✧ prasl. i stsl. *svekrъ (rus. svëkor, češ. svekr), lit. šešuras ← ie. *swek'uros (lat. socer, grč. hekyrós)

Šta znači ta indogermanska reč ie. *swek'uros tj. od kojih reči nastaje? :mrgreen:
 
Poslednja izmena:
ZEC

Stvari za zeca stoje ovako. Naravno, zec nastaje od starijeg zajec, kontrakcijom. Ali... s obzirom na samodovoljnu nedorečenost domaće etimologije:

prasl. *zajęcь (rus. zájac, polj. zając), lit. zuikis ≃ lit. žaisti: skakati

mi se i dalje pitamo: kako nastaje praslovensko i starije srpsko zajec (od kojeg i toponim Zaječar).

Odgovor je - od glagola ječati, tj. zaječati. Iako se retko može čuti, zečevi ječe kada su uplašeni ili ako trpe bolove.
"While some rabbits do not scream when they are dying, most rabbits will scream at least once during their lifetime. A rabbit's scream sounds exactly like the scream of a young child."


I zaista:

prasl. *zajęcь ← prasl. za + prasl. * (j)ękъ (polj. jęk)
 
Poslednja izmena:
ZEC

Stvari za zeca stoje ovako. Naravno, zec nastaje od starijeg zajec, kontrakcijom. Ali... s obzirom na samodovoljnu nedorečenost domaće etimologije:

prasl. *zajęcь (rus. zájac, polj. zając), lit. zuikis ≃ lit. žaisti: skakati

mi se i dalje pitamo: kako nastaje praslovensko i starije srpsko zajec (od kojeg i toponim Zaječar).

Odgovor je - od glagola ječati, tj. zaječati. Iako se retko može čuti, zečevi ječe kada su uplašeni ili ako trpe bolove.
"While some rabbits do not scream when they are dying, most rabbits will scream at least once during their lifetime. A rabbit's scream sounds exactly like the scream of a young child."


I zaista:

prasl. *zajęcь ← prasl. za + prasl. * (j)ękъ (polj. jęk)

Овај зекоња на снимку је баш зајецао... ;)
 
Drugari, šta ćemo sa ovim:

srp. svekar, svekrva

ital. suocero (tast), suocera (tašta)

esp. suegro (tast), suegra (tašta)

rum. socru, soacră

Zvanično: ✧ prasl. i stsl. *svekrъ (rus. svëkor, češ. svekr), lit. šešuras ← ie. *swek'uros (lat. socer, grč. hekyrós)

Šta znači ta indogermanska reč ie. *swek'uros tj. od kojih reči nastaje? :mrgreen:

Свекар све кар(а), али знамо већ да је свекрва све(му) кр(и)ва.

Ето. :D
 

Back
Top