- Poruka
- 366.330
Smanjenje novih infekcija i smrtnih slučajeva na globalnom nivou, efikasnija prevencija i delotvornije terapije...
Borba protiv HIV-a i AIDS-a napreduje, iako se kraj epidemije još uvek čini dalekim.
Tokom 2010. godine, broj novih infekcija virusom koji uzrokuje sindrom stečene imunodeficijencije (HIV) opao je za petinu na globalnom nivou, prema podacima koje je objavio naučni časopis "The Lancet HIV". Smrtnost, koja se obično uzrokuje slučajnim bolestima nakon što se AIDS konačno manifestuje u završnoj fazi infekcije, smanjena je za oko 40 procenata i sada je znatno ispod nivoa od jednog miliona.
Ova pozitivna tendencija se pre svega pripisuje poboljšanju situacije u podsaharskoj Africi, regionu sveta koji je najviše pogođen epidemijom AIDS-a. Ipak, situacija postaje znatno ozbiljnija kada se sagleda rastući broj infekcija u drugim regionima, poput istočne Evrope i Bliskog Istoka. Nema sumnje da je svet daleko od ambicija UN, koje teže suštinskoj eliminaciji epidemije do 2030. godine.
Jedan od ključnih aspekata oko kojih se stručnjaci slažu jeste da prevencija, posebno tretmani poznati kao PrEP (prevencija pre izlaganja), postaje sve važnija u borbi protiv pandemije. Za osobe koje nisu nosioci virusa, ali se upuštaju u ponašanja koja se smatraju rizičnim, PrEP se pokazao kao izuzetno efikasan u sprečavanju infekcije. Zbog toga stručnjaci zahtevaju proširenje pristupa PrEP-u.
Borba protiv HIV-a i AIDS-a napreduje, iako se kraj epidemije još uvek čini dalekim.
Tokom 2010. godine, broj novih infekcija virusom koji uzrokuje sindrom stečene imunodeficijencije (HIV) opao je za petinu na globalnom nivou, prema podacima koje je objavio naučni časopis "The Lancet HIV". Smrtnost, koja se obično uzrokuje slučajnim bolestima nakon što se AIDS konačno manifestuje u završnoj fazi infekcije, smanjena je za oko 40 procenata i sada je znatno ispod nivoa od jednog miliona.
Ova pozitivna tendencija se pre svega pripisuje poboljšanju situacije u podsaharskoj Africi, regionu sveta koji je najviše pogođen epidemijom AIDS-a. Ipak, situacija postaje znatno ozbiljnija kada se sagleda rastući broj infekcija u drugim regionima, poput istočne Evrope i Bliskog Istoka. Nema sumnje da je svet daleko od ambicija UN, koje teže suštinskoj eliminaciji epidemije do 2030. godine.
Jedan od ključnih aspekata oko kojih se stručnjaci slažu jeste da prevencija, posebno tretmani poznati kao PrEP (prevencija pre izlaganja), postaje sve važnija u borbi protiv pandemije. Za osobe koje nisu nosioci virusa, ali se upuštaju u ponašanja koja se smatraju rizičnim, PrEP se pokazao kao izuzetno efikasan u sprečavanju infekcije. Zbog toga stručnjaci zahtevaju proširenje pristupa PrEP-u.