EP u rezoluciji poziva na uvođenje sankcija Dodiku

ziltoid

Iskusan
Banovan
Poruka
5.860

EP u rezoluciji poziva na uvođenje sankcija Dodiku


U vezi sa BiH poziva se da se donesu „ciljane sankcije protiv destabilizirajućih aktera u Bosni i Hercegovini, uključujući onih koji ugrožavaju njenu suverenost i teritorijalnu celovitost, posebno Milorada Dodika“ i pozivaju sve države članice da daju svoj glas za ovaj korak.

1673997667967.png


- Evropski parlament večeras je završio debatu o rezoluciji o primeni zajedničke spoljne i bezbednosne politike EU (ZSBP), koja bi trebalo da bude usvojena sutra, a u delu tog dokumenta koji se odnosi na Srbiju navodi se da Beograd mora da se uskladi sa spoljnom politikom Unije.

U rezoluciji, kada je reč o Srbiji, navodi se da Evropski parlament „žali zbog kontinuirano niskog stepena usklađenosti Srbije“ sa ZSBP i ponavlja ''da bi nova pregovaračka poglavlja trebalo da budu otvorena tek kada Srbija ojača svoju predanost reformama u područjima demokratije i vladavine prava i pokaže da je u potpunosti usklađena sa spoljnom politikom EU“.

U rezoluciji EP, čiji je autor predsednik komiteta za spoljne poslove EP, Nemac David Mekalister, navodi se da se Srbija, kao zemlja koja teži evropskoj integraciji, ''mora pridržavati zajedničkih vrednosti i prava EU“.

Osnov Rezolucije su, kako se navodi, tektonske promene koje su nastale u geopolitičkom okruženju i koje su rezultat ruske vojne agresije na Ukrajinu i drugih međunarodnih izazova.


Kada je reč o politici EU prema Zapadnom Balkanu, naglašava se da je na ZB potrebno da zemlje kandidati i potencijalne zemlje kandidati u potpunosti usklade svoje politike sa ZSBP, posebno s politikom sankcija protiv trećih zemalja.

U rezoluciji se, kako se moglo čuti tokom debate u EP, poziva Evropska komisija i države članice da se koriste ovom politikom kao alatom za poboljšanje saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana.

Ističe se i snažna podrška EP evropskoj budućnosti zemalja Zapadnog Balkana i njihovom dovođenju do statusa punopravnih članica Unije.

U vezi sa BiH poziva se da se donesu „ciljane sankcije protiv destabilizirajućih aktera u Bosni i Hercegovini, uključujući onih koji ugrožavaju njenu suverenost i teritorijalnu celovitost, posebno Milorada Dodika“ i pozivaju sve države članice da daju svoj glas za ovaj korak.

Rezolucija izražava zabrinutost u vezi sa sadržajem i „načinom na koji su izmenjeni izborni zakon Bosne i Hercegovine i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je visoki predstavnik za BiH izmene predložio na dan izbora, što bi moglo ugroziti demokratski legitimitet i učvrstiti etno-nacionalizam“.

Osim toga, rezolucijom se poziva visoki predstavnik i države članice da produže mandat operacije EUFOR ''Altea'', ''ali i da se na odgovarajući način pripreme za alternativne scenarije''.

U tekstu se, takođe, izražava zabrinutost zbog rada komesara za proširenje Olivera Varheljija i ''navoda da komesar za susedstvo i proširenje namerno nastoji da zaobiđe i potkopa ulogu demokratskih reformi i reformi vladavine prava u zemljama koje hoće da se pridruže Uniji''.

U tekstu se s tim u vezi apeluje na EK ''da pokrene nezavisnu i nepristrasnu istragu o tome da li postupanje i politika koju zagovara komesar za susedstvo i proširenje predstavlja kršenje Kodeksa ponašanja članova Evropske komisije i njegovih obveza“.

Tokom rasprave o rezoluciji rečeno je da je potrebno istaći da EU mora da pojača „verodostojnost procesa proširenja na način da se očuva njegova utemeljenost na zaslugama, između ostalog u pogledu demokratije, osnovnih prava i vladavine prava u okviru poglavlja 23. i 24. u revidiranoj metodologiji proširenja, izbegavajući pritom politizaciju procesa proširenja zbog bilateralnih sporova''.

EP poziva države članice da određene odluke u pitanjima ZSBP, bez vojnih implikacija, donose kvalifikovanom većinom, ''posebno ako se one odnose na sankcije i ljudska prava“. https://www.rtvbn.com/4038001/ep-u-rezoluciji-poziva-na-uvodjenje-sankcija-dodiku





Ovo je ohrabrujuća vest. Europa više neće trpeti Dodika. On je sa ordenom Putinu prešao i poslednju crvenu liniju.
 

ziltoid

Iskusan
Banovan
Poruka
5.860

Evropski parlament od EU zatražio sankcije Dodiku



Detalj sa decembarske sednice Evropskog parlamenta, 2022. godina.

Detalj sa decembarske sednice Evropskog parlamenta, 2022. godina.


Evropski parlament (EP) je u sredu, 18. januara, izglasao rezoluciju u kojoj je formalno zatražio od Evropske unije (EU) uvođenje sankcija protiv predsednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika.

"EP ponavlja svoj poziv na usvajanje ciljanih sankcija protiv destabilizirajućih aktera u Bosni i Hercegovini (BH), uključujući one koji ugrožavaju njen suverenitet i teritorijalni integritet, posebno Milorada Dodika", navodi se u tekstu usvojenom u formi Rezolucije EP.

Sve države članice (EU) pozivaju se da obezbede da Savet EU usvoji takve sankcije.
Sveobuhvatne sankcije protiv Dodika zatražili su prethodno 12. januara poslanici u EP koji se direktno bave Bosnom i Hercegovinom.

Obeležavanje neustavnog Dana Republike Srpske u Istočnom Sarajevu, 9.januara 2023.
Pročitajte i ovo:

Evropski zastupnici zaduženi za BiH traže od EU da sankcioniše Dodika

Zahtev je usledio nakon što je 9. januara u Istočnom Sarajevu, predratnom delu glavnog grada BiH a danas teritoriji RS, održana zvanična proslava "Dana Republike Srpske". Ovaj datum kao Dan RS je Ustavni sud BiH tri puta proglasio neustavnim, a "Venecijanska komisija" diskriminatornim.

Predsedavajući Delegacije EP za odnose sa BiH i Kosovom Romeo Franz (Franc) i stalni izvestilac za BiH Paulo Rangel (Ranjel) konstatovali su da je "pređeno nekoliko crvenih linija". Ocenili su da je Dodik svojim izjavama i postupcima "de facto dezavuirao" politički sporazum o formiranju vlasti u BiH koji je potpisao u junu prošle godine.

Američko Ministarstvo finansija objavilo je 5. januara 2022. proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik.
- DETALJNIJE O SANKCIJAMA

Što se tiče BiH generalno, EP je izrazio zabrinutost zbog vremena, sadržaja i načina unošenja izmena Izbornog zakona BiH i Ustava drugog bh. entiteta, Federacije BiH.

Ovim merama koje je na sam dan opštih izbora u oktobru nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, kako stoji u tekstu, "rizikuju podrivanje demokratskog legitimiteta i konsolidacije etnonacionalizma" u državi.

Poziv za usaglašavanje spoljne politike sa EU​

Rezolucija koju su izglasali evropski zastupnici na plenarnoj sednici u Strazburu, odnosi se inače na sprovođenje zajedničke spoljne i bezbednosne politike.

Radi o obimnom dokumentu, i dio je posvećen i stanju u regionu Zapadnog Balkana, naročito u svetlu ruske agresije na Ukrajinu.

Između ostalog se rezolucijom naglašava potreba da zemlje kandidati i potencijalni kandidati sa područja Zapadnog Balkana trebaju da u potpunosti usklade svoje politike sa politikama EU.

U Srbiji su do sada više puta organizovani skupovi podrške Ukrajini, doduše u znatno manjem obimu nego skupovi podrške Rusiji. Fotografija sa jednog od poslednjih okupljanja u Beogradu na inicijativu aktivista iz Rusije i Ukrajine koji se protive ruskoj invaziji, oktobar 2022.
istraživanje iz novembra 2022.

U Srbiji raste podrška uvođenju sankcija protiv Rusije

"EP naglašava da se zemlje koje žele pridružiti EU moraju u potpunosti uskladiti s temeljnim vrednostima i zajedničkim politikama u svetlu ruskog nelegalnog agresijskog rata", navodi se u tekstu.

Poziva se takođe Evropska komisija i države članice da koriste zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku kao sredstvo za poboljšanje saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana.

Pregovore sa Srbijom usloviti sankcijama Rusiji​

Evropski parlament rezolucijom izražava žaljenje zbog "i dalje niskog nivoa usklađenosti Srbije sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, posebno u pogledu agresorskog rata Ruske Federacije protiv Ukrajine".
U testu se ponavlja stav EP da bi dalja pregovaračka poglavlja u okviru pregovaračkog procesa sa Srbijom trebalo otvoriti tek kada zemlja ojača svoju posvećenost reformama u oblastima demokratije i vladavine prava i pokaže punu usklađenost sa spoljnom politikom EU.

"EP podseća da Srbija, kao zemlja koja teži evropskim integracijama, mora da se pridržava zajedničkih vrednosti i prava EU", poručuje se u Rezoluciji.

Pročitajte i ovo:

EP izglasao rezoluciju da se pregovori Srbije uslove sankcijama protiv Rusije

EP je prošle godine već usvojio Rezoluciju kojom se od EU traži da nastavak pristupnih pregovora sa Srbijom uslovi sa usvajanjem sankcija protiv Rusije.

Takođe, Savet opštih poslova EU je u decembru prošle godine usvojio zaključkeza zemlje Zapadnog Balkana u kojim je naveo da je "duboko zabrinut" zbog nazadovanja Srbije po pitanju usklađivanja sa evropskom spoljnom politikom.

"Savet (EU) duboko žali zbog nazadovanja Srbije u skladu sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, posebno neusklađivanje sa sankcijama EU protiv Rusije i Belorusije, kao i njeno spoljnopolitičko delovanje suprotno zajedničkom pristupu EU", stoji u usvojenim zaključcima.

Traži se istraga o radu Varhelyia​

Poseban paragraf u tekstu Rezolucije posvećen je akcijama evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija (Oliver Varhelyi) prema nekim zemljama regiona.

"EP ostaje duboko zabrinut zbog izveštaja da komesar za susedstvo i proširenje namerno nastoji da zaobiđe i potkopa centralni značaj demokratskih reformi i reformi vladavine prava u zemljama pristupnicama EU", navodi se.
Evropski parlament ovom rezolucijom apeluje na Evropsku komisiju da pokrene nezavisnu i nepristrasnu istragu o tome da li ponašanje i politike koje sprovodi komesar Varhelyi predstavljaju kršenje Kodeksa ponašanja za članove Evropske komisije i komesarovih obaveza prema Ugovorima EU.

 

Top