Ekstremni sportovi

Neno

Elita
Poruka
20.258
Bungee jumping

Bandži džamping (bungee jumping) ima veoma interesantno i staro poreklo. Moderni bandži džamping je nastao 1. aprila 1979. godine. Grupa ljudi sa Oksfordskog univerziteta, članova “Kluba Ekstremnih Sporotva” skočila je sa mosta Klifton u Bristolu, Engleska. Izveli su četiri simultana skoka, zadivili svet i završili u zatvoru. Tako je nova adrenalinska groznica počela. Prva komercijalna Bandži skakaonica je otvorena 1987. godine na Novom Zelandu. Danas postoji mnogo tornjeva, kranova, mostova čak i balona sa kojih je moguće skakati, pa je tako bandži postao jedan od najjednostavnijih i lako razumljivih ekstremnih sportova.


Naravno, najvažniji deo opreme je uže, odnosno kanap. Uže se pravi od specijalnih elastičnih materijala koji su otporni na različite vremenske uslove. Zanimljiva osobina užeta s obzirom da se stalno isteže i menja dužinu jeste elongacija,, odnosno izduživanje. bandzi1
Mesto sa kojeg skačete i oprema, odnosno sistem vezivanja i okova sa kojim skačete su ključ uspeha. Najčešći je sistem vezivanja nogu. “Amovi ” se stavljaju na noge oko oba članka i pričvrščuju se kaiševima. Između nogu se kači uže. Sistem “amova” i kaiševa je od specijalnog materijala, naravno i samo vezivanje za srećnog skakača zahteva posebnu tehniku. Pre nego što postavite sistem stavlja se posebna krpa/peškir/sunđer kako bi što više olakšali pritezanje oko članaka. Drugi takođe popularan sistem vezivanja je kombinacija “amova” oko grudi i struka. Sistem je pričvršećen za telo, a može se i koristiti sa nožnim vezivanjem radi bezbednosti i ugodnosti.


Na većini mesta sa kojih se danas skače sve je tako organizovano i pripremljeno da ne morate razmišljati o bezbednosti ili kako se spustiti posle skoka. Naravno sport je veoma bezbedan i nesreće su retke. Najviše platforme sa kojih se skače nalaze se iznad vode. Razlozi su psihološke prirode, podsvesno i svesno ljudi misle da je lakše skakati iznad vode nego iznad neke stene ili provalije. Svakako preporučujemo pražnjenje energije na ovaj način.

Na vidiku
 
Paraglajding

Paraglajding vam pruža više od običnog letenja. Pruža vam bliskost sa prirodom, slobodu prostora, izazov i druženje a o uzbuđenju da i ne govorimo. Za razliku od drugih ekstremnih sportova, paraglajding može pružiti više izazova i veći nivo adrenalina zaljubljenicima u ekstremne sportove.


Nastanak paraglajdinga vezuje se za eksperiment “NASE” za vojne potrebe. Jedan od prvih modela paraglajdera u Evropi se prvi put pojavio početkom 80-tih godina. Paraglajder je padobran tipa krilo, koji svojom konstrukcijom i površinom sprečava brzo propadanje zahvaljujući otporu. Leti na principu zmaja, jedrilica ili aviona. Letenje paraglajderom je izuzetno bezbedno, ako su ispunjenja tri osnovna uslova. Da brzina vetra ne prelazi 8 metara u sekundi, da nema padavina i da je padobran tehnički ispravan i bez oštećenja. Morate imati osnovnu obaveznu i dodatnu opremu. Osnovna oprema podrazumeva padobran, sistem veza i kacigu. U dodatnu opremu spadaju, rezervni padobran, radio stanica, variometar, spid, kombinezon i ostalo.

Svakako sami ne možete leteti. Nemojte ni pokušavati!
Jedan od uslova za dobro, sigurno i bezbedno letenje je stručna obuka u nekom paraglajding klubu.
 
Sportsko penjanje je disciplina koja se razvila iz alpinizma a odlikuje je slobodno svladavanje penjačkih smjerova bez korištenja tehničke opreme za napredovanje, nego se oprama koristi za spriječavanje eventualnih padova. Za razliku od alpinizma smisao sportskog penjanja je svladavanje što težih detalja stijene "slobodnom stilom". sportsko penjanje praktikuje se na sportsko penjačkim smjerovima, karakterističnim prvensteno svojom malom dužinom (8 - 50 metara) i unaprijed postavljenim sigurnim međuosiguranjima, najčešće ekspanzivnim klinovima u malim razmacima, čime sportski smjerovi (kao i sportsko penjanje uopšte) postaju daleko sigurniji u odnosu na klasične alpinističke smjerove.

 
Alpinizam ekstremno planinarenje

Alpinizam možemo da definišemo kao ekstremni vid planinarenja. Alpinisti su istovremeno i planinari. Razlika između običnog planinara i alpiniste je u tome što se alpinisti penju težim putem da bi došli na vrh. Što je teži smjer penjanja ili što su uslovi penjanja suroviji to je uspjeh veći. Alpinizam je skup aktivnosti koje se u suštini svode na kretanja nepristupačnim i neuređenim planinskim predjelima i stijenama isključivo iz sportskih i estetskih potreba. Osim uobičajene planinarske opreme alpinisti koriste i specijalizovanu užad, pojaseve, čekiće, klinove, i mnogo toga drugog.
Pre kursa za alpinistu morate se učlaniti u neko od planinarskih društava, jer kao što je na početku rečeno svaki alpinista je prvenstveno planinar. Pre nego što pođete na časove, bilo bi dobro da učestvujete u nekoliko klasičnih planinarskih izleta kako bi osjetili planinarsku atmosferu i boravak u divljini.


Postoji ljetnje penjanje, odnosno na suvoj stijeni, i zimsko na snijegu. Pored toga uče se i uvježbavaju mnoge aktivnosti u sniježnim uslovima kao što su obitovanje u snijegu, zaštita od lavina, osiguravanje, čvorologija, meteorologija, ishrana i prva pomoć. Penjanje po zaleđenim slapovima, izazov je za najsmjelije. To je jedan od esktremnih vidova alpinizma koji zahtijeva posebnu tehniku i opremu. Da biste stekli zvanje alpiniste potrebno je mnogo više vremena i truda. Treba ispenjati puno zimskih i letnjih smjerova, zatim zaleđeni slap, spustiti se skijama sa visine od preko 2000 metara, polagati određene ispite.
 
Rafting Tarom


Rafting je najkraće rečeno spuštanje niz brze planinske reke u specijalnim gumenim čamcima, namijenjenim za brze planinske vode, i sa savremenom opremom. Svaki putnik je snabdjeven prslukom za spasavanje, posebnim odijelom i čizmama, a čamcima upravljaju skiperi, rafteri, iskusni riječni poznavaoci odrasli na ovoj rijeci, koji poznaju svako mjesto i svaki usjek.
Rafting se odvija od Brštanovice do Bastasa u dijelu toka gde je Tara najuzbudljivija. Na tom potezu, u dužini oko 21 kilometra, jedni za drugim, smenjuju se brzaci i mirne vode, a dubina kanjona prelazi i 1200 metara. Stepen atraktivnosti rijeke Tare je 3-4, dok je kategorizacija reke Kolorado 5. To znači da po atraktivnosti i avanturi koju Tara pruža, možemo reći da spada u sam vrh divljih rijeka. Tokom vožnje čamcima, vesla u ruke dobijaju i gosti koji moraju da slušaju komandu skipera, i da u datoj situaciji veslaju. U zavisnosti od vodostaja rijeke, svaki put drugačije i na drugom mjestu, pojavljuju se brojne pješčane plaže na kojima se možete okupati, sunčati i odmoriti.
 
Wingsuit letenje

Još jedan nevjerovatno zabavan ali i nevjerovatno ekstreman sport je letenje uz pomoć tzv. letačkog odijela. U poslednje vrijeme ovaj sport se kombinuje sa B.A.S.E. Jumping-om. Oprema za ovaj sport nije ni malo jeftina, odijelo košta oko 1500$ a padobran ovisno od lokacije može da se kreće i do 5000$.

Wingsuit letenje je nešto između skajdajvinga i letenja zmajem. Kao i ove dvije aktivnosti wingsuit letenje zahtijeva skok sa određene visine, uglavnom se skače iz aviona ili sa neke visoke litece. Dok letači zmajem nemaju problema sa sletanjem, wingsuit letači moraju da za sletanje koriste padobran, jer nisu u stanju da dovoljno uspore i slete bez njega.

Wingsuit letači su u stanju da izvode jedinstvene akrobacije, još jedna prednost wingsuit letenja je što se dosta dugo zadržite u vazduhu I imate dovoljno vremena da potpuno uživate u letu.

 
Padobranstvo

Padobranstvo je relativno nov sport i on podrazumeva iskakanje iz aviona, balona, helikoptera,pa cak i sa nekih visokih gradjevina.Padobranstvo je sport u kome se moze doziveti jedinstveni osecaj slobode.Ne moze se puno stvari uporediti sa skokovima iz aviona.Treba doneti odluku, pobediti sebe i svoje strahove koji su prirodni i osetiti potpunu slobodu."Jer da je bog hteo da čovek ostane na zemlji dao bi nam korenje"

 
NAJOPASNIJI EKSTREMNI SPORTOVI
Svi adrenalinski zavisnici obožavaju ove sportove jer su oni opasni i jer vas tjeraju da pomjerate granice svojih sposobnosti. Ipak, ekstremni sportovi nisu bezazleni i često su uzrok mnogobrojnih povreda,a poznato je da neki ljudi izgube i život zbog njih.

1. Skakanje u letećim odijelima
Za razliku do klasičnog padobranstva, ljudi koji skaču u letećim odijelima proleću nevjerovatnim brzinama blizu zemlje i skaču sa opasnih litica i planina. Ovo je defnitivno najjopasniji ekstremni sport i povrede i smrtni slučajevi su jako česti.

2. Planinski biciklizam
Vožnja po neravnim terenima i preskakanje opasnih litica i rupa već zvuči nevjerovatno opasno i oni koji voze bicikle po ovim surovim uslovima imaju 90% šanse da se povrede i da ozbiljno ugroze svoj život.

3. Surfovanje
Ne samo što postoji mogućnost da se udavite i da udarite glavom o morske stijene i kamenje, već vam prijeti opasnost i od ajkula koje vrlo često napadaju surfere. Ajkule napadaju surfere iz razloga jer ih zamjene za morske kornjače, a surferska daska podsjeća na kornjačin oklop kada se gleda iz ajkuline perspektive.

4. Skejtbording
Ovaj sport je toliko opasan da vam najveći skejteri kažu da morate da slomite nekoliko kostiju kako biste naučili dobro da vozite. Ovo je sport gdje su padovi neizbježni i gdje su povrede svakodnevna stvar, a nekada se dešava da povrede budu toliko opasne da dovedu do smrti.

5. Moto kros
Moto kros trke su opasnije od normalnih moto trka, jer vozači voze po kllizavom i neravnom terenu, a često preskaču i opasne prepreke i prave vratolomije koje ih ozbiljno mogu ugroziti.

6. Skijanje i bordovanje
Skijanje i bordovanje su najpopularije zimske aktivnosti mnogih koji odluče da zimu provedu u planinskim krajevima. Iako je ovo sjajan sport, on nosi ogromne opasnosti, a najčešće do povreda dolazi zbog velike brzine, loše opreme, opasnog terena, ali i zbog prirode i životinja koje često vrebaju kao skrivena opasnost.


http://www.businessinsider.com
 

Back
Top