EKSKLUZIVNO VOLFRAM MAS: NEMAČKA ĆE POMOĆI SRBIJI DA UĐE U EU!

Poruka
4.285
Ne poznajem nikoga ko je rekao da ne želi Srbiju u EU. Jedino što može da spreči Srbiju da uđe u EU je odluka same Srbije

BEOGRAD - Čovek dobrih namera!
Njegova ekselencija, nemački ambasador Volfram Mas u Srbiji je već tri godine. Ne krije da mu se dopada gostoprimstvo i srdačnost naših ljudi. Sa druge strane, priznaje da ga je dočekao veoma napet i uzbudljiv posao za jednog diplomatu. „Međutim, ako uzmemo u obzir da je Srbija u te tri godine napravila izuzetne korake ka EU, onda moram da budem posebno zadovoljan“, konstatuje on na početku razgovora za Kurir.

* Nemačka je dosad pomogla Srbiju sa više od milijardu i po evra, a najveći deo uložen je u infrastrukturu. Da li je to vaš način da nam pomognete u približavanju EU?
- U osnovi te pomoći je ideja da se Srbiji pomogne da uspešno ide ka EU. Drugo što nas interesuje jeste da ta pomoć bude vidljiva za građanina i da on vidi da se njegov život menja nabolje. I onda se samim tim i objašnjava to što je najveći deo naših projekata usmeren ka razvoju infrastrukture. Najviše ka energetskom sektoru, kroz modernizaciju i rehabilitaciju elektrana, kao što je to slučaj sa hidroelektranom „Bajina Bašta“ ili sa onom u Zvorniku, što je plan za sledeću godinu.

Ostala težišta naše pomoći su vodovod, kanalizacija i daljinsko grejanje. A pored tih velikih projekata imamo i veliki broj malih projekata, kao što je mreža biciklističkih staza uz Dunav kroz Srbiju. Pomažemo ljudima koji žive uz te staze da otvaraju privatne pansione, da prihoduju i obezbede sebi siguran život. Da bih kompletirao celu sliku, naravno da imamo dosta projekata koji unapređuju administraciju i prilagođavaju je uslovima koji vladaju u EU.

* Da li Srbija treba da strahuje zbog sve češćih glasova da je proširenje EU gotova stvar i da posle Hrvatske neće biti mesta za druge zemlje zapadnog Balkana?
- Ne poznajem nikoga ko je pomislio ili izgovorio da ne želi Srbiju u EU. Da je proces pristupanja EU postao malo naporniji i malo zahtevniji, to može da bude istina. Od prošle godine imamo Lisabonski ugovor i on kao posledicu ima da su neke procedure komplikovanije i duže jer se, na primer, u mojoj zemlji Bundestag (parlament) sada više pita o nekim stvarima.

I tačno je da su u vrhu ekonomske krize potencijali EU bili više usmereni na rešavanje tih problema, a ne na neke druge stvari. Ali, mislim da je jedino što može da spreči Srbiju da uđe u EU odluka same Srbije. Još se nije desilo u istoriji da je zemlja koja želi da bude kandidat i koja je ušla u proceduru poručila EU: Ne, mi nećemo vas.

* Kad može da se očekuje da nemački parlament ratifikuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i da li tu postoje neke rezerve?
- Nisam čuo da postoje bilo kakve prepreke. Nadamo se da će do februara sledeće godine cela procedura biti završena.

* Vaša realna procena, kad će Srbija ući u EU?
- Kad bih imao talenat da to predviđam, onda bih bio prorok. Srbija mora da prođe taj proces prilagođavanja kao i svaka zemlja, ni manje ni više. Naš ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele rekao je da za Srbiju nema popusta, ali nema ni novih prepreka. Zaista imam poverenja u srpsku vladu, parlament, administraciju, da mogu veoma brzo da sprovedu dosta kompleksne zahteve koje ima EU, čak mnogo brže nego neke druge zemlje. Mislim da mi ne možemo da imamo potpunu predstavu koliko je veliki posao preuzimati sve te standarde, propise.

Kad sam došao ovde govorio sam da se radi o nekih 30.000 stranica, dok me kolega iz Brisela nije ispravio da je, zapravo, reč o 150.000 stranica. Samo to govori o činjenici koliko je to veliki posao, koliko tu ima izazova za zakonodavca, ali i za implementaciju. I da u tom procesu pridruživanja EU nadoknađujete 50 godina razvoja sistema u EU. A kad je reč o tim vremenskim datumima i kad se pogleda koliko je drugima trebalo, onda je to realistična procena.

* Ako mi dobro računamo, onda je realno da će Srbija u EU negde 2060. godine?
- Ha, ha, ha! Najn, najn. Siguran sam da ću to doživeti, možda ne kao ambasador, ali ću sigurno doživeti.

http://www.kurir-info.rs/vesti/eksk...macka-ce-pomoci-srbiji-da-udje-u-eu-60984.php
 
Čovek dobrih namera!

О да.
Један од омиљених.Волим да га цитирам.

Њемачки амбасадор у Србији Волфрам Мас изјавио је на конференцији о НАТО у Београду да Срби морају својој дјеци да објасне да је бомбардовање било исправно, како она у будућности не би мрзила Атлантску алијансу.
“Морам да критикујем власти у Србији што и саме још увијек користе термине попут “НАТО бомбардовања”. Замислите да шетате улицом Кнеза Милоша и да вас ваше дијете упита: “Тата, ко је ово урадио?”. Ви ћете му одговорити: “НАТО”. И шта онда очекујете од тог дјетета да мисли о НАТО? За разлику од тога, ја сам као младић у Њемачкој гледао рушевине у мом граду, али ја нисам мрзио оног ко је ту учинио јер је било оних који су могли да ми кажу засшто је то учинио”, изјавио је Мас.

Он је истакао да је, и поред тога, “ова земља много другачија него прије три године, када су хулигани напали моју амбасаду”.

“Било ми је топло око срца када сам видио ДС, СНС, СПС, Г17 и ЛДП на састанку са Гвидом Вестервелеом како сложно изјављују да им је интеграција у Европску унију приоритет број један. То је фантастичан напредак у односу на прије три године”, истакао је Мас.

Он је инсистирао на томе да су питања ЕУ и НАТО повезана.

“У случају Србије, логично је да прво постане чланица ЕУ, па тек онда на средње и дуже стазе постане чланица НАТО. Логично је да једна чланица ЕУ послије одређеног времена постане чланица НАТО. Питање чланства Србије у НАТО није “да ли” него “када”, оцијенио је њемачки амбасадор.


Мас је учествовао на конференцији “Србија, Западни Балкан и НАТО – ка 2020. години”, 28. октобра, која је окупила водеће про- НАТО снаге у Србији, амбасадоре САД и Њемачке и шефа делегације ЕУ у Србији Венсана Дежера.
 
Da da, plus onih deset magičnih uslova ako hoćemo i da prismrdimo kandidaturi.
Reč je o pitanju vlasništva nad mandatom poslanika, unapređenju integracije Roma, zaokruživanju reforme pravosuđa, dovršenju saradnje s Haškim tribunalom, unapređenju regionalne saradnje, nesmetanom funkcionisanju nezavisnih regulatornih tela, novom zakonu o finansiranju političkih stranaka, rešenju problema povećanja zahteva za azil, usvajanju zakona o restituciji i nastavku strukturnih ekonomskih reformi.

A to je tek uslov da nam daju zeleno svetlo za početak pregovora.

A gde je ostatak uslova, preduslova, krivina, začkoljica, paragrafa , zakona i ostalog pušenja....:sad2:

:roll:
 
јој немој само они да нам помажу, одма откопавам танџару, искуство је чудо

Sta bre, zar si toliko zastareo da jos korisris tandzaru.:eek:
A sta je sa automatikom, nista? Jesi li cuo za M70, M84?
Ako nemas tako nesto javi se cici da ti obezbedi samo navedi hoces li sa preklapajucim ili drvenim.;)
 
A koje to? Jednom smo imali problema sa Austrijom, drugi put sa Nemackom... I jos je ovo drugo najvise nasom zaslugom (za pocetak). Ostatak rata ne komentarisem u ovom postu.


није ни ово друго било нашом заслугом, британска тајна служба је исценирала 27. март 1941., ако на то мислиш.
њима је тада одговарало да смање војни притисак нациста на британију.
на крају крајева - све ти је јасно кад погледаш где су побегли организатори пуча.
 
није ни ово друго било нашом заслугом, британска тајна служба је исценирала 27. март 1941., ако на то мислиш.
њима је тада одговарало да смање војни притисак нациста на британију.
на крају крајева - све ти је јасно кад погледаш где су побегли организатори пуча.

Poznato... samo napominjem da mi ne bi bili u Drugom svetskom da kod nas nije napravljen puc.
 
Kad se ne bi bavio falsifikovanjem, verovatno ne bi ni bio na forumu... :roll::roll::roll:

Наравно.
Истина је само оно што кажу твоји пријатељи.

„Srbe treba spokojno bombardovati, jer će sve brzo zaboraviti” – govorio je Džejms Šej, portparol NATO-a, marta 1999. ne sluteći koliko je bio u pravu što se naše zaboravnosti tiče.

„Trebalo bi da bombardujete Srbe” rekao je Papa Jovan Pavle Drugi. Ove njegove reči bile su upućene predsedniku Klintonu tokom javnog pojavljivanja u Denveru.

„Srbi su narod bez zakona i bez vere. To je narod razbojnika i terorista” bila je izjava Žaka Širaka, tadašnjeg predsednika Francuske, za ručkom, juna 1995. povodom sastanka Šefova vlada država članica EU. Iste one u koju danas tako vrtoglavo jurimo!

„Molim se da se vatra nebeska obruši na Srbe” rekao je Otac Pjer, poznati francuski sveštenik – humanitarac, po povratku iz Sarajeva i posete Markalama 2, na svojoj konferenciji za štampu.

„Što se Srba tiče… To je danas jedan bolestan narod” – General Žak Kot, bivši komandant UNPROFOR-a u Bosni i Hercegovini, Vojni mesečnik Difens nacional, jun 1997. u Pariz.

„Srbi nisu naročito pametni… „Srpska deca se više neće smejati” bila je to zlokobna pretnja Lorensa Inglbergera bivšeg državnog sekretara SAD-a.

„Srbi trguju ljudskim organima svojih žrtava kako bi obezbedili novac za svoj rat… Trebalo bi da đavolski bombardujemo Beograd!” izjava Pola Džeksona, urednika lista „Kalgari san” za Fani star,13.oktobara 1992.

„Mi bismo trebali da Srbiju osudimo na karantin, sve dok se virus koji ona nosi ne izbriše” – David Gompert, stariji direktor za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost u vreme Bušove administracije, Časopis „Forin afers”, jul-avgust 1994.godine.

„Srbe treba baciti na kolena” bila je izjava Klausa Kinkela, nemačkog ministra inostranih poslova, data 27. maja 1992.godine.

„Srbi su zločinački dupeglavci” reče Ričard Holbruk 6.novembra 1995.godine u „Njujorker”-u, kao tadašnji Klintonov emisar u Jugoslaviji. Isti onaj Ričard Holbruk koji danas vedri i oblači nad Srbima.

„Zaustavite Srbe. Odmah. Zauvek” – Margaret Tačer, bivša premijerka Velike Britanije, u „The New York Times” 4. maj 1994.

”Hrvatska ne želi da u njoj žive ljudi koji pripadaju drugom narodu„. – Bosiljka Mišetić, potpredsednica hrvatske vlade, na press-konferenciji 1995.

Nema mira dok Srbija ne bude vojno poražena„ – Srđa Popović, advokat i potpisnik zahteva svetskih intelektualaca za bombardovanje Beograda, u izjavi za zagrebački ”Globus„ oktobra 1994.

”Suštinski uzrok sukoba je ideologija etničkog čišćenja koju je obnovio gospodin Ćosić, predsednik Srbije, koji je već 1990. objavio Memorandum„ bila je izjava na francuskoj televiziji Žaka Delora, bivšeg predsednika EU, u maju 1994.

”Uostalom, bosanski Srbi su za nas uvek bili i ostali samo banda razbojnika i ubica„ – Johan Fric, direktor bečkog dnevnika Di Prese i direktor Međunarodnog Instituta za Štampu. Gle čuda! Upravo ovaj Johan Fric imao je, u to vreme, veliku moć nad štampom…i velikog udela u satanizovanju Srba!

”Srbija, nesumnjivi agresor, trebalo bi da bude prisiljena UN rezolucijom da snosi čitav teret reparacija„ reče Josif Brodski, ruski jevrejski pesnik-disident i Nobelovac, u dnevniku Internešenel Herald Tribun, 5. avgusta 1993.

”Srbi su dvodimenzionalan narod sa težnjom ka prostakluku… Životinje koriste svoje resurse znatno sređnije nego ovi naopaki stvorovi, čija pripadnost ljudskoj rasi je u velikom zakašnjenju„ – Ser Piter Justinov, glumac i ambasador UNESCO-a, ”The European„ 10. jun 1993.

”Predlažem da se srpskoj deci zabrani u školama učenje srpske nacionalne poezije„ – prof. dr Rolf-Diter Kluge, direktor slavističkog seminara Univerziteta Tibingen, na okruglom stolu Univerziteta u Tibingenu, 1997.

”Srbi su nemilosrdni ljudi, spremni zaklati nožem, što mogu zahvaliti svom slovenskom poreklu„ izjava je Fransoa Kremio-a, pripadnika francuskih snaga SFOR-a,u maju 1995.

”Na nesreću, nisam pobio sve Srbe„ – Tomislav Merčep u govoru na kongresu Hrvatske pučanske stranke, Feral Tribune,1995.godine.

”Neka se Srbi podave u sopstvenom smradu„ izjava (verovatno njemu najdraža) Helmuta Kola, nemačkog kancelara, početkom 1998.godine.

„Vodićemo protiv Srba rat – diplomatski, ekonomski, politički, propagandni i psihološki” – Džejms Bejker, državni sekretar SAD-a na američkoj TV, jun 1992.

„Ovo je borba između dobra i zla, a NATO neće dozvoliti da zlo nadvlada” – Vilijam Koen, američki državni sekretar za odbranu, proleće 1999.

„Rat protiv Srba nije viče samo vojni sukob. To je bitka između dobra i zla, između civilizacije i varvarstva” – Toni Bler, britanski premijer tokom NATO agresije na Srbiju 1999.godine.

„Srbi sprovode teror i siluju albansku decu” – Bil Klinton, američki predsednik, govor na proslavi 50-godišnjice NATO pakta u Vašingtonu, 23-25.april 1999.

”Prošle nedelje imali smo devetoro ubijenih Srba, ove nedelje – osmoro. To je jasan napredak„ – Bernar Kušner, Šef civilne misije UN na Kosovu i Metohiji u izjavi za TV ”France 2„ krajem marta 2000. Isti onaj koji se izdaje za velikog ”mirotvorca„ !

Nobelovac Ginter Gras, napominjući 26.marta ,dva dana posle početka bombardovanja Jugoslavije da nije pacifista, na otvaranju Sajma knjiga u Lajpcigu rekao je :" Krajnje je bilo vreme da se Jugoslavija napadne, nadam se da nije prekasno " !

Уживај у њиховој љубави.И трчи им у загрљај.
А ја ћу писати на форуму о твојим пријатељима и њиховим слободама и вредностима које доносе.
Можеш да ме мрзиш,слободно.
Ал истина остаје у народу.Ма колико се такви као ти трудили да је измене.И забораве.
 
Ne poznajem nikoga ko je rekao da ne želi Srbiju u EU. Jedino što može da spreči Srbiju da uđe u EU je odluka same Srbije

BEOGRAD - Čovek dobrih namera!
Njegova ekselencija, nemački ambasador Volfram Mas u Srbiji je već tri godine. Ne krije da mu se dopada gostoprimstvo i srdačnost naših ljudi. Sa druge strane, priznaje da ga je dočekao veoma napet i uzbudljiv posao za jednog diplomatu. „Međutim, ako uzmemo u obzir da je Srbija u te tri godine napravila izuzetne korake ka EU, onda moram da budem posebno zadovoljan“, konstatuje on na početku razgovora za Kurir.

* Nemačka je dosad pomogla Srbiju sa više od milijardu i po evra, a najveći deo uložen je u infrastrukturu. Da li je to vaš način da nam pomognete u približavanju EU?
- U osnovi te pomoći je ideja da se Srbiji pomogne da uspešno ide ka EU. Drugo što nas interesuje jeste da ta pomoć bude vidljiva za građanina i da on vidi da se njegov život menja nabolje. I onda se samim tim i objašnjava to što je najveći deo naših projekata usmeren ka razvoju infrastrukture. Najviše ka energetskom sektoru, kroz modernizaciju i rehabilitaciju elektrana, kao što je to slučaj sa hidroelektranom „Bajina Bašta“ ili sa onom u Zvorniku, što je plan za sledeću godinu.

Ostala težišta naše pomoći su vodovod, kanalizacija i daljinsko grejanje. A pored tih velikih projekata imamo i veliki broj malih projekata, kao što je mreža biciklističkih staza uz Dunav kroz Srbiju. Pomažemo ljudima koji žive uz te staze da otvaraju privatne pansione, da prihoduju i obezbede sebi siguran život. Da bih kompletirao celu sliku, naravno da imamo dosta projekata koji unapređuju administraciju i prilagođavaju je uslovima koji vladaju u EU.

* Da li Srbija treba da strahuje zbog sve češćih glasova da je proširenje EU gotova stvar i da posle Hrvatske neće biti mesta za druge zemlje zapadnog Balkana?
- Ne poznajem nikoga ko je pomislio ili izgovorio da ne želi Srbiju u EU. Da je proces pristupanja EU postao malo naporniji i malo zahtevniji, to može da bude istina. Od prošle godine imamo Lisabonski ugovor i on kao posledicu ima da su neke procedure komplikovanije i duže jer se, na primer, u mojoj zemlji Bundestag (parlament) sada više pita o nekim stvarima.

I tačno je da su u vrhu ekonomske krize potencijali EU bili više usmereni na rešavanje tih problema, a ne na neke druge stvari. Ali, mislim da je jedino što može da spreči Srbiju da uđe u EU odluka same Srbije. Još se nije desilo u istoriji da je zemlja koja želi da bude kandidat i koja je ušla u proceduru poručila EU: Ne, mi nećemo vas.

* Kad može da se očekuje da nemački parlament ratifikuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i da li tu postoje neke rezerve?
- Nisam čuo da postoje bilo kakve prepreke. Nadamo se da će do februara sledeće godine cela procedura biti završena.

* Vaša realna procena, kad će Srbija ući u EU?
- Kad bih imao talenat da to predviđam, onda bih bio prorok. Srbija mora da prođe taj proces prilagođavanja kao i svaka zemlja, ni manje ni više. Naš ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele rekao je da za Srbiju nema popusta, ali nema ni novih prepreka. Zaista imam poverenja u srpsku vladu, parlament, administraciju, da mogu veoma brzo da sprovedu dosta kompleksne zahteve koje ima EU, čak mnogo brže nego neke druge zemlje. Mislim da mi ne možemo da imamo potpunu predstavu koliko je veliki posao preuzimati sve te standarde, propise.

Kad sam došao ovde govorio sam da se radi o nekih 30.000 stranica, dok me kolega iz Brisela nije ispravio da je, zapravo, reč o 150.000 stranica. Samo to govori o činjenici koliko je to veliki posao, koliko tu ima izazova za zakonodavca, ali i za implementaciju. I da u tom procesu pridruživanja EU nadoknađujete 50 godina razvoja sistema u EU. A kad je reč o tim vremenskim datumima i kad se pogleda koliko je drugima trebalo, onda je to realistična procena.

* Ako mi dobro računamo, onda je realno da će Srbija u EU negde 2060. godine?
- Ha, ha, ha! Najn, najn. Siguran sam da ću to doživeti, možda ne kao ambasador, ali ću sigurno doživeti.

 
Pomoci ce Nemacka da Srbija udje u Eu sigurno! Napravice malo bolje gasne komore i lodore nego u WW2 pa ce imati gde da nas smeste!
SVI SRBI TREBA DA ZNAJU DA JE DOBAR SVABA SAMO MRTAV SVABA!

Alo, Bagzzi, nemoj tako! To isto Nemci mogu da kazu za Srbe! Ipak su Nemci za nas sila u svemu!Kad bi se malo ugledali na njih, bilo bi bolje u Srbiji.:)
 

Back
Top