Džordž Eliot

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.702
George_Eliot,_por_François_D'Albert_Durade.jpg


Meri En Evans ( 1819 — 1880), poznata pod pseudonimom Džordž Eliot (engl. George Eliot), bila je engleska književnica. Pisala je pod muškim imenom kako bi lakše izgradila karijeru pisca

Počela je da objavljuje pod pseudonimom ne samo da bi se probila u književnosti koja je u to vreme mahom bila muški posao, već i zato da bi izbegla uticaj onih koji su je osuđivali zbog neozvaničene veze sa Luisom. Pseudonim je skovala prema Luisovom imenu. Njene prve priče su se pojavile u Blekvud magazinu 1857. Objavila ih je potom pod naslovom Scene iz svešteničkog života 1858. i inspirisane su njenim ranim životom na selu. Objavljivala je i poeziju, mada je uglavnom poznata kao prozni pisac, naročito van engleskog govornog područja. Njena najpoznatija pesma je Oh mogu li da se nevidljiva približim horu... Napisala je i roman Danijel Deronda 1876. U njenom delu se oseća filozofski i religiozni uticaj mislilaca koje je prevodila na engleski - Fojerbaha i Spinoze, a zatim i Ogista Konta Herberta Spensera. Teme o kojima je pisala su muzika, umetnost, položaj žene u društvu 19. veka, pitanja morala. Iako se smatra realističkim piscem u ravni sa Tekerijem koji je pisao o višim slojevima društva kao ona o ruralnim, u svom delu je razvila psihološku analizu likova i u tome je prethodnica modernog romana. Uprkos tome šti je bila moralistički nastrojena - i pored toga što je njen "divlji brak" bio društveno osuđivan - Eliot je imala humoristični pogled na svet i saosećanje za razliku od ciničnog Tekerija.

Veliki uticaj na nju imao je pisac Džordž Henri Luis.Godine 1880, dve godine nakon njegove smrti, Meri En se udala za 20 godina mlađeg bankara Džona Krosa, koji je prve noći medenog meseca u Veneciji sa terase njihovog apartmana pao u kanal. Sumnja se da je inače nestabilni Kros pokušao samoubistvo. Preživeo je, a par se vratio u Englesku, gde su se uselili u novu kuću u Čelsiju u Londonu. Meri En (sada Kros) je međutim obolela od infekcije grla što je, zajedno sa bolešću bubrega od koje je patila više godina, dovelo do njene smrti 22. decembra 1880. godine u 61. godini.

Džordž Eliot je izumela reč pop koja se odnosi na popularnu muziku. U pismu iz 1862. pisala je prijatelju o koncertu koji joj se nije dopao zato što je imao previše popa.

Proza
-Scene iz svešteničkog života, 1858.
-Adam Bid, 1859.
-Vodenica na Flosi, 1860.
-Sajles Marner, 1861.
-Romola, 1863.
-Feliks Holt, radikal, 1866.
-Midlmarč, 1871–72.
-Danijel Deronda, 1876.

Poezija
-Agata, 1869.
-Brat i sestra, 1869.
-Arion, 1874.
-Mojsijeva smrt, 1879.
 
680_unnamed_f.jpg


Midlmarč

Remek-delo viktorijanske književnosti, zadivljujuća hronika sudbine provincijskog gradića protkana tihom dramom običnih života i pogrešnih izbora likova uhvaćenih u tajanstvenom lavirintu samospoznaje. Midlmarč ima sve od života: bogate i siromašne, konvencionalne i radikalne,književnost i nauku, politiku i romansu, ali nam pre svega daje viziju onoga što leži u svakom ljudskom srcu.

Ambicija Džordž Eliot bila je da stvori portret čitave jedne zajednice – trgovaca, srednje klase, seoskog plemstva – u izmišljenom gradiću Midlmarču u XIX veku, usred modernih promena: predloženi zakon o reformi obećava političke promene, izgradnja železnice menja i fizički i kulturološki pejzaž, novi naučni pristupi medicini podstiču podelu javnosti, skandal vreba iza privida čestitosti, a dolazak autsajdera dodatno narušava gradsku ravnotežu.

Istražujući skoro svaku temu koja se tiče savremenog života, autorka će oslikati neke od najupečatljivijih likova svetske književnosti, među kojima su Dorotea Bruk, pametna, lepa i buntovna, i doktor Lidgejt, ambiciozni novi lekar u gradu. Oboje čeznu da ovaj svet učine boljim mestom
 

Back
Top