Dvorecne reci

Razlike u stvaranju i upotrebi dvorečnih reči u engleskom i nemačkom jeziku​

Dvorečne reči, ili složenice, su reči koje se sastoje od dva ili više delova. Iako engleski i nemački jezik dele zajedničke korene i imaju sličnosti, postoje značajne razlike u načinu na koji se ove reči formiraju i koriste.

Struktura dvorečnih reči

  • Engleski jezik: U engleskom jeziku, dvorečne reči se često formiraju kombinovanjem osnovnih reči (npr. "tooth" + "brush" = "toothbrush"). Ove složenice obično zadržavaju značenje oba dela, a redosled delova može biti fleksibilan. Takođe, engleski koristi prefikse i sufikse za modifikaciju značenja (npr. "un-" u "undo").
  • Nemački jezik: U nemačkom jeziku, dvorečne reči se formiraju spajanjem više reči u jednu (npr. "Zahnarzt" od "Zahn" (zub) + "Arzt" (doktor) = stomatolog). Ovaj proces često stvara duže reči, a redosled delova obično prati gramatička pravila. Takođe, nemački jezik koristi deklinaciju i promenu oblika reči zavisno od roda, broja i padeža.

Upotreba dvorečnih reči

  • Engleski jezik: Upotreba dvorečnih reči u engleskom jeziku je široka i često se koristi u svakodnevnom govoru. Mnoge od ovih reči su postale standardne i lako razumljive. Na primer, reč "notebook" se koristi za označavanje sveske.
  • Nemački jezik: U nemačkom jeziku, složenice su veoma česte i često se koriste za precizno izražavanje pojmova. Na primer, "Fernsehgerät" (TV uređaj) jasno opisuje funkciju uređaja kroz kombinaciju reči. Ove složenice mogu biti duže i složenije nego u engleskom jeziku.

Zaključak

Iako oba jezika koriste dvorečne reči, način na koji se one formiraju i koriste razlikuje se zbog gramatičkih pravila i strukture jezika. Engleski jezik favorizuje jednostavnije kombinacije, dok nemački često stvara duže složenice koje preciznije opisuju pojmove. Ove razlike odražavaju širu gramatičku strukturu i stil izražavanja u svakom jeziku.
 

Kako Kinezi prave dvorečne reči​

U kineskom jeziku, dvorečne reči, ili složenice, formiraju se na specifičan način koji se razlikuje od drugih jezika. Evo ključnih karakteristika ovog procesa:

Osnovne karakteristike

  • Jednostavna gramatička forma: Sve kineske reči imaju samo jednu gramatičku formu, jer kineski jezik ne koristi konjugaciju ili deklinaciju. Funkcije kao što su broj i vreme izražavaju se kroz red reči ili dodatne reči (rečca)
    1
    2
    .
  • Složenice kao kombinacije: Dvorečne reči često se formiraju spajanjem dve ili više osnovnih reči. Na primer, reč za "univerzitet" se može formirati kao "veliko učenje" (大学)
    3
    . Ove kombinacije mogu biti vrlo deskriptivne i često koriste metaforički jezik.

Struktura i upotreba

  • Pridevi i imenice: U kineskom jeziku, imenice su često složenice koje se sastoje od dva, tri ili više znakova. S druge strane, glagoli i pridevi obično su označeni jednim znakom
    3
    .
  • Postpozicije: Kineski često koristi postpozicije umesto predpozicija, što utiče na način na koji se složenice formiraju i koriste u rečenicama
    1
    2
    .

Primeri dvorečnih reči

  • "电脑" (diàn nǎo): Ova reč znači "računar" i doslovno se prevodi kao "električni mozak".
  • "火车" (huǒ chē): Ova reč označava "voz" i doslovno znači "vatrena kola".

Zaključak

Kineski jezik koristi jedinstvene metode za stvaranje dvorečnih reči koje su često deskriptivne i metaforične. Ove složenice omogućavaju bogato izražavanje ideja kroz kombinaciju osnovnih pojmova, a njihova struktura i upotreba odražavaju specifičnosti kineske gramatike.
 
Meni nedostaju dvorecne reci u Srpskom jeziku jer mi nemamo blame shifting, nemamo toliko mnogo znacenja koje je lako objasniti sa dve reci....i onda nam pati to sto jedan seljo na jedan nacin tumaci upotrebljene reci a drugi seljo na drugi nacin.....kako se kome digne...
Poseban problem su dvorecne reci koje su daleko od osnovnog znacenja, npr starosedelac....nema veze ni sa starcem ni sa sednjem....mada mu je na srecu znacenje neizvitopereno u danasnje vreme..
 

Back
Top