Dušan Bilandžić: Tvorci Jugoslavije znali su da od nje nema ništa

Urvan Hroboatos

Veoma poznat
Poruka
13.129
Povjesnik Dušan Bilandžić je u svojoj memoarskoj knjizi "Povijest izbliza" prenio zapise o razgovorima s Kardeljem 1971., Bakarićem 1967., te Krležom podkraj 1960ih.



1971.

Razgovor s Kardeljem o buducnosti Jugoslavije.

Opterecen dramaticnim sukobima u ]ugoslaviji, zamolio sam Kardeija
za razgovor.
Kao uvod referirao sam mu da je u Hrvatskoj nastao i dalje se razvija masovni nacionaini pokret, a da Srbija sarno sto nije planula.
Po svojoj profesorskoj sklonosti Kardelj mi je odrzao pravo predavanje o nastanku Jugosiavije i njezinu razvitku od 1918. do danas te o njenoj buducnosti.

Evo glavnih teza:

* ]ugoslavija je produkt epohe imperijalizma, ona je projekt i diktat velikih sila, pobjednica u Prvom svjetskom ratu, a ne djelo vjekovnih teznji njenih naroda. Kao takva ona njje niti moze postati organska i trajna zajednica, vec je jedan povijesni promasaj.
* Teze KPJ od sredine 1920-ih do sredine 1930-ih godina da je ona umjetna tvorevina povijesno je bila tocna i opravdana. Napustanje tih teza i odustajanje od sredine 1930-ih bio je odgovor na nacisticku opasnost sto smo prihvatili kao odiuku Kominterne. Svjetska konstelacija u Drugom svjetskom ratu nije nam davala drukcije rjesenje osim Jugosiavije.
*Sada smo u fazi stvaranja konfederacije. Nakon amandmana, koje cemo donijeti za mjesec dana, pokusat cemo odrzavati Jugosiaviju na takvim principima, sve dok se medunarodna konstelacija ne promijeni. Ako ni to ne bi islo, moramo napustiti ideju Jugosiavije. Za takvu soluciju nuzne su velike promjene u svijetu.

Tako govori covjek koji je uz Tita glavni utemeijitelj ove drzave. Radikalniji je od maspokovaca u Hrvatskoj.
 
Povjesnik Dušan Bilandžić je u svojoj memoarskoj knjizi "Povijest izbliza" prenio zapise o razgovorima s Kardeljem 1971., Bakarićem 1967., te Krležom podkraj 1960ih.



1971.

Razgovor s Kardeljem o buducnosti Jugoslavije.

Opterecen dramaticnim sukobima u ]ugoslaviji, zamolio sam Kardeija
za razgovor.
Kao uvod referirao sam mu da je u Hrvatskoj nastao i dalje se razvija masovni nacionaini pokret, a da Srbija sarno sto nije planula.
Po svojoj profesorskoj sklonosti Kardelj mi je odrzao pravo predavanje o nastanku Jugosiavije i njezinu razvitku od 1918. do danas te o njenoj buducnosti.

Evo glavnih teza:

* ]ugoslavija je produkt epohe imperijalizma, ona je projekt i diktat velikih sila, pobjednica u Prvom svjetskom ratu, a ne djelo vjekovnih teznji njenih naroda. Kao takva ona njje niti moze postati organska i trajna zajednica, vec je jedan povijesni promasaj.
* Teze KPJ od sredine 1920-ih do sredine 1930-ih godina da je ona umjetna tvorevina povijesno je bila tocna i opravdana. Napustanje tih teza i odustajanje od sredine 1930-ih bio je odgovor na nacisticku opasnost sto smo prihvatili kao odiuku Kominterne. Svjetska konstelacija u Drugom svjetskom ratu nije nam davala drukcije rjesenje osim Jugosiavije.
*Sada smo u fazi stvaranja konfederacije. Nakon amandmana, koje cemo donijeti za mjesec dana, pokusat cemo odrzavati Jugosiaviju na takvim principima, sve dok se medunarodna konstelacija ne promijeni. Ako ni to ne bi islo, moramo napustiti ideju Jugosiavije. Za takvu soluciju nuzne su velike promjene u svijetu.

Tako govori covjek koji je uz Tita glavni utemeijitelj ove drzave. Radikalniji je od maspokovaca u Hrvatskoj.

Sve su to dobro poznate stvari.
 
Krleza je otvorio razgovor s pitanjem kako gledam na politicku situaciju
i da li je partijsko rukovodstvo jedinstveno.
Izlozio sam svoju skicu procesa raspadanja monolita SKJ i Jugoslavije
kao drzave, sto je praceno stvaranjem mnostva centara moci i sukobima
medu njima. Vjerojatno je to dozivio kao profesorsko izlaganje pomijesano sa
stilom nesto obrazovanijeg partijskog birokrata. Krleza je nastavio sa svojim
monologom u koji sam se ubacivao s djackim strahopostovanjem. Razgovor
je bio isprekidan i nepovezan. Zato odustajem od pokusaja da Krlezu citiram,
jer nisam u stanju uhvatiti njegov visoki intelektualni stil pa cu razgovor
reducirati na nekoliko glavnih teza.

Sto se tice stanja i buducnosti Jugoslavije Krlezine su teze:

*Titova povijesna uloga je pozitivna - prvi je ujedinio sve Hrvate u
jednu republiku
*Kranjce (Slovence - D.B.) spasio je od tranzitnog udara Njemacke,
Italije, Madarske
*Srbima je osigurao prosperitet - ekonomski i tehnicki
* o zasluzi za Makedonce, Albance, Muslimane da i ne govorimo.

Jugoslavija nije nuzno morala-biti stvorena ni 1918 kao ni 1945
-
Medjutim, ocekujem prolom nacionalnih energija i povijesnih mentaliteta tako da ce
nacionalno pitanje postati determinirajuci faktor sutrasnjice.
On se jako boji medunacionalnih sudara pa katastroficno kaze:
"Ja sam kao knjizevnik obdaren mastom. Pa ipak, moja masta bila je
insuficijentna da predvidi one klanje koje se dogodilo u ratu 1941-1945. Medutim, one klanje bi moglo biti 'plavi otok' prema klanju koje bi se moglo dogoditi u buducnosti, u slcaju neke opce konflagracije."
Zato se po Krlezinu misljenju moraju problemi hitno rjesavati na bazi uvazavanja nacionalnog faktora. Sada Jugoslavija visi sarno o jednoj karici, o Titu. Medutim, danas nitko nije Iud da igra njegovu politiku jer se radi o
kraju njegova zivota, pa zato svi odlazu "igre".

Krleza smatra NOH nacionalnom katastrofom. Ustaski funkcionari bili su patoloski tipovi.
Hrvatska, zapravo, i nema pravu inteligenciju. Ona se tek stvara. Intelektualci potpisnici Deklaracije o jeziku, partijski su Ijudi.
Krleza je imao zanimljiv susret s predsjednikom srpske vlade S.
Penezicem.
Naime, 1961. kao Titov gost putovao je u Titovo Uzice. Na putu je zastao u Gornjem Milanovcu gdje mu je lokalno vodstvo priredilo rucak.
Nakon toga je zatrazio da mu pokazu rodnu kucu Dragise Vasica . Odbili su
s upozorenjem da on, Krleza, vjerojatno ne zna da je Vasic bio prvi politicki
savjetnik Draze Mihailovica. Krleza je bio neumoljiv i oni su popustili. Naravno, nisu znali da je nekada Vasic bio Ijevicar kao i Krleza. Poslije je Krleza trazio da vidi i zgradu skole u kojoj je bio stab vojvode Misica za vri
jeme Kolubarske bitke 1915. i nagrdio ih zasto nema natpisa. Nakon nekoliko
dana Penezic telefonom zove Krlezu s molbom da prilikom prvog dolaska
bude njegov gost. I to se ostvarilo. U hotelu Majestik vecerali su i cestitao
mu je sto je nagrdio i nacionalno "osvijestio" moje "gedzovane". Tada je
Penezic vee bio uplovio u nacionalisticke vode.
 
Povjesnik Dušan Bilandžić je u svojoj memoarskoj knjizi "Povijest izbliza" prenio zapise o razgovorima s Kardeljem 1971., Bakarićem 1967., te Krležom podkraj 1960ih.



1971.

Razgovor s Kardeljem o buducnosti Jugoslavije.

Opterecen dramaticnim sukobima u ]ugoslaviji, zamolio sam Kardeija
za razgovor.
Kao uvod referirao sam mu da je u Hrvatskoj nastao i dalje se razvija masovni nacionaini pokret, a da Srbija sarno sto nije planula.
Po svojoj profesorskoj sklonosti Kardelj mi je odrzao pravo predavanje o nastanku Jugosiavije i njezinu razvitku od 1918. do danas te o njenoj buducnosti.

Evo glavnih teza:

* ]ugoslavija je produkt epohe imperijalizma, ona je projekt i diktat velikih sila, pobjednica u Prvom svjetskom ratu, a ne djelo vjekovnih teznji njenih naroda. Kao takva ona njje niti moze postati organska i trajna zajednica, vec je jedan povijesni promasaj.
* Teze KPJ od sredine 1920-ih do sredine 1930-ih godina da je ona umjetna tvorevina povijesno je bila tocna i opravdana. Napustanje tih teza i odustajanje od sredine 1930-ih bio je odgovor na nacisticku opasnost sto smo prihvatili kao odiuku Kominterne. Svjetska konstelacija u Drugom svjetskom ratu nije nam davala drukcije rjesenje osim Jugosiavije.
*Sada smo u fazi stvaranja konfederacije. Nakon amandmana, koje cemo donijeti za mjesec dana, pokusat cemo odrzavati Jugosiaviju na takvim principima, sve dok se medunarodna konstelacija ne promijeni. Ako ni to ne bi islo, moramo napustiti ideju Jugosiavije. Za takvu soluciju nuzne su velike promjene u svijetu.

Tako govori covjek koji je uz Tita glavni utemeijitelj ove drzave. Radikalniji je od maspokovaca u Hrvatskoj.
Da li si ti pročitao sebe? kopiraš nešto i ništa ne pročitaš....Pozivaš se na citat, a tvo komentar suprotan citatu....tu mozga nema...a ovaj što mu je sve poznato ni u školu nije išao...
 
Nije velikosrpsko. Radi se o obnovi srpske carevine. Ali nije moglo bez ustaskih franacko papskih bandi da nas iebu.Vazda turate nos dje mu nije mjesto. Idite u Irsku i Njemacku!
Koookooollelle....

Srpska carevina je marginalna tvorba, beznačajnija od Transilvanije i sličnih. Srbi su se napuhali kao žapci u tlapnji da mogu ostvariti neku državu bar na pola slično- a bez snage ni demografske, ni kulturne, ni mentalne, ni ekonomske za bilo što slično.

Mongolija je imala 70% svijeta pa je sad solidna mala pustinjska zemlja.

Prošo voz. I od svih brisanja vam nema ništa.

https://forum.krstarica.com/threads...ndzic-tito-nije-verovao-u-jugoslaviju.805032/

Hrvatski istoričar Bilandžić - Tito nije verovao u Jugoslaviju​

 
I pored sve pameti i vaznosti likova koji ucestvuju u toj istoriji, ipak je napravljena velika i istorijska greska ali ne zbog same sebe nego sto je izgubljena sansa da se napravi nesto drugo novo. Nazalost ni oni sa vidicima to nisu videli.

Jedina greska Jugoslavije jeste da niko nije predvidio opasnost srpskog nacionalizma.
 
17. XI. 1965.

Na 8. kongresu SKJ u prosincu 1964, Tito je prvi put otvorio nacionalno
pitanje, nalazuci da se prekine s unitaristickim jugoslavenstvom i da se zagovornici stvaranja jugoslavenske nacije odstrane iz SKJ. To je bilo potpuno suprotno prethodnom 7. kongresu, na kojem se predlagalo cak i ukidanje republika. Kardelj je bio najradikalniji te je ubacio teze o stvaranju republickih ekonomija, a Bakaric je ranije "izbacio" parolu: neka federacija federira, sto me podsjecalo na Macekovu tezu da je "lajbek krivo zakopcan". Druga Titova "zapovijed" trazila je da se kapital drzavnih investicijskih fondova
mora prenositi na poduzeca, isticuci da je to apsolutna pretpostavka ostvarivanja radnickog samoupravljanja. Iako neodlucno, Tito je zagovarao trzisnu privredu, sto su ostali referenti znatno jace naglasavali.
U duhu platforme 8. kongresa angaziran sam, kao predstavnik SSJ, u ekspertnoj grupi savezne vlade za privrednu reformu, koja je radila u proIjece 1965. Ciljevi reforme, medu ostalima, bili su prijenos drzavnog kapi
tala na banke i poduzeca, nova devizna politika s konvertibilnoscu dinara, otvaranje vrata za povezivanje s ostalim svijetom, "pritisak" na poduzeca da posluju na svoj rizik i da se skinu sa "sisa" driave" masovno otvaranje granica, sto su mnogi iskoristili za zaposljavanje u zapadnim zemljama. Sve te
mjere pocele su me uvjeravati da se stvara privredni sistem blizi Zapadu nego
Istoku, naravno, bez privatnih vlasnika i bez visestranacja.
 
1. Уједињење Словена, а прво Југословена је идеја стара вековима.
Откуд знам ? Па логично је ...
2. Масонска идеја "братства и јединства" је у 19. веку наишла на погодно тле код Словена
и ми на југу Европе се ујединисмо, па шта буде !
1941-45 је било клање и вађење очију брат брату, те та идеја пропаде !
Али се појави нова кохезиона сила - социјализам.
3. Невероватно заводљива идеја социјализма нас је 1946. ујединила
и учинила безначајним братоубиства из 2.св рата (што остаде само као опомена да се учи у школама)
и ми настависмо као Југославија али слепљени потпуно другом врстом лепка.
4. 1976. уставом укинусмо социјализам, и разлеписмо Југу.
Разлетесмо се са потајном надом неког новог лепка који ће научници да измисле !

Неки кажу да је то ЕУ, али нисам сигуран.
Долази неко ново време,
у коме можда неће бити битно за опстанак да се држиш са неким у тиму ...
 

Back
Top