"Državni udar": Ovo je odgovor Republike Srpske u osam tačaka na presudu protiv Milorada Dodika! Oglasio se Orban, Rusija...

Седели смо и пили кафу у Београду. Ја га свратио са улице. Пријатан човек. Поштује кад неко познаје литертуру, па смо се лепо испричали. Нема у њему никакве мржње ни према коме. Дакле, не да вас нема, него да нас не мрзите, убијате, прогоните, и да сте свесни себе. Није много.
A nemoj kmečati, to ne priliči jednom gospodinu. Nemoj raditi od sebe žrtvu a od drugih dželate. Znaš i ti kao što znam i ja da ničije maslo nije za Ramazana.
 
A nemoj kmečati, to ne priliči jednom gospodinu. Nemoj raditi od sebe žrtvu a od drugih dželate. Znaš i ti kao što znam i ja da ničije maslo nije za Ramazana.
НО, добро. Да видимо расплет. Најбоље да се сви праве луди, и мирна Бачка. Кад постане правосланжно, нема хапшења, и свако свој посао.
 
НО, добро. Да видимо расплет. Најбоље да се сви праве луди, и мирна Бачка. Кад постане правосланжно, нема хапшења, и свако свој посао.
Ma ako se žali, a hoće, biće oslobađajuća. Nadam se.
 
Zašto misliš da se veselim? Ja bih najsrećnija bila da ne vodimo ove razgovore, da je sve kao prije mjesec, da nije osuđen, da se sve ovo ne dešava.
Samo sam kopirala naslov, svejedno odakle, nije ni sa "srpskih sajtova" drugačiji naslov..

Dok Dodik ukida SIPU, SIPA hapsi ljude bliske SNSD-u u Banjaluci?! Pogledajte koga i zašto​

Pripadnici SIPA-e uhapsili su večeras u Banjoj Luci Marka Plavšića i Ljubana Vukovića koji su prije dva dana prijetili sudiji Suda BiH Seni Uzunović.

Republika Srpska27.02.2025
dodik je rekao da su u tome učestvovala dva srbina i da traži njihova imena....
 

Bukejlović: Za nevladine organizacije sada važe ista pravila kao i za sve ostale institucije​

Bukejlović je rekao da su neprofitne organizacije dužne da u roku od 15 dana od prijema finansijskih sredstava ili drugih oblika pomoći stranog subjekta podnesu prijavu Ministarstvu. Svaka organizacija koja se ne pridržava odredbi Zakona može se suočiti sa sankcijama.

Miloš Bukejlović - Foto: Ustupljena fotografija

Miloš BukejlovićFoto: Ustupljena fotografija
Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukelović izjavio je da Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija ne uvodi cenzuru u rad ovih organizacija niti im zabranjuje rad, već sada i za njih važe ista pravila transparentnosti, kao i za sve druge institucije.

Bukejlović je u intervjuu Srni rekao da Zakon propisuje osnivanje posebnog registra neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj, koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, te političko djelovanje i političke aktivnosti neprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja.

- Zakon se bavi transparentnošću finansiranja i osigurava da neprofitne organizacije osnovane u Republici Srpskoj, koje primaju sredstva iz inostranstva, ne djeluju kao instrumenti stranih interesa, već da podliježu istim pravilima transparentnosti kao i sve druge institucije - poručio je Bukejlović.

Bukejlović je naglasio da se time ne ugrožava rad organizacija koje istinski rade u interesu građana, nego sprečava potencijalna zloupotreba NVO sektora za političke ili obavještajne aktivnosti.

- Zakonom se uvode mehanizmi za bolji nadzor njihovog djelovanja i finansiranja, u skladu sa demokratskim standardima i međunarodnim praksama - rekao je Bukejlović.

Objašnjavajući šta se podrazumijeva pod neprofitnim organizacijama, Bukejlović je pojasnio da su to udruženja i fondacije, strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Srpskoj, koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

- Pod stranim subjektom podrazumijeva se Vlada, izvršni organ druge države ili strana politička stranka, fizičko lice koje nema državljanstvo BiH i prebivalište u BiH ili pravno lice ili grupa pravnih lica, koja je organizovana po propisima druge države ili koja ima sjedište u drugoj državi. Dakle, Vlada druge države označava izvršni organ vlasti svake države osim BiH - pojasnio je Bukejlović.

On je dodao da strana politička stranka označava svaku političku stranku registrovanu prema propisima druge države, a agent stranog uticaja jeste neprofitna organizacija koju finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, a koja se bavi političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, kao i drugim aktivnostima koje se odnose na političko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike, kršenje Ustavom Srpske zagarantovanih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti.

- Političko djelovanje neprofitnih organizacija, podrazumijeva učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političke aktivnosti radi formiranja javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva - rekao je Bukejlović.

Prema njegovim riječima politička aktivnost označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Srpske u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa Srpske

- U tom smislu, neprofitnim organizacijama nije dozvoljeno političko djelovanje niti obavljanje političke aktivnosti - precizirao je Bukejlović.

On je napomenuo da statut, djelovanje i aktivnosti neprofitnih organizacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na njegovo nasilno podrivanje, raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti ili diskriminacije zabranjene Ustavom Srpske i zakonom.

- Želim naglasiti da se političkim djelovanjem, u smislu ovog zakona, ne smatra djelovanje u oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica sa invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja, kao i djelovanje u okviru ustavom zagarantovanih prava i sloboda - kaže Bukejlović.

Govoreći o svrsi vođenja posebnog registra, Bukejlović je podsjetio da trenutno postoji Јedinstveni registar udruženja i fondacija koji vodi Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, ali da ovaj zakon predviđa poseban registar samo za organizacije koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti.

- Cilj nije dupliranje administracije, već preciznija evidencija o izvorima finansiranja i aktivnostima ovih organizacija. Svrha uspostavljanja i vođenja registara u okviru Ministarstva pravde jeste da se obezbijedi netransparentan uticaj stranih faktora na unutrašnje procese u Republici Srpskoj - istakao je resorni ministar.

Bukejlović je rekao da su neprofitne organizacije dužne da, u roku od 15 dana od prijema finansijskih sredstava ili drugih oblika pomoći stranog subjekta, podnesu prijavu Ministarstvu, kao i da o svim promjenama u svom djelovanju dostave dopunu prijave u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

- Zakon propisuje da materijali neprofitnih organizacija, koji se objavljuju putem elektronskih medija, informacionih i telekomunikacionih mreža ili se na drugi način distribuišu, moraju imati oznaku neprofitne organizacije - precizirao je Bukejlović

Prema njegovim riječima, podaci upisani u registar, kao i dokumentacija na osnovu koje se upis vrši, moraju biti dostupni i dati na uvid nadležnom inspekcijskom organu.

- Ministarstvo će, na zahtjev suda, javnog tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova ili nadležnog odbora Narodne skupptine Srpske, dostavljati informacije o stanju u registru, ali će se, u izuzetnim slučajevima, na obrazložen zahtjev, podaci o stanju u registru moći dati i drugim organima Srpske, ako za to postoji opravdan interes - naveo je Bukejlović.

Govoreći o obavezama neprofitnih organizacija, Bukejlović je rekao da se Ministarstvu dostavljaju polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj sa naznakom uplatioca, visine doznačenih sredstava, vrste i iznosa naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti, kao i izvještaj o utrošku sredstava, a navedeni izvještaj Ministarstvo dostavlja Poreskoj upravi Srpske, radi kontrole finansijskog poslovanja.

Propisano je da nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije vrši nadležni inspekcijski organ jednom godišnje, redovnim inspkcijskim nadzorom, ali i vanrednim inspekcijskim nadzorom, koji će da se vrši po predstavkama građana, pravnih lica, javno dostupnih informacija, organa Sropske ili na zahtjev nadležnog odbora Narodne skupštine Republike Srpske.

Bukejlović je rekao da se svaka organizacija koja se ne pridržava odredbi Zakona, može suočiti sa sankcijama.

Ako se u postupku podnošenja ili dopune prijave utvrdi da je prijava ili dopuna nepotpuna, dodao je on, primjenjuju se odredbe Zakona o opštem upravnom postupku.

- U slučaju da neprofitna organizacija postupa suprotno Ustavu i propisima Srpske, odnosno kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana, ili ukoliko Poreska uprava Srpske utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju, Ministarstvo dostavlja prijedlog nadležnom sudu za zabranu obavljanja rada i podnosi prijavu protiv odgovornih lica - pojasnio je Bukejlović.

On je zaključio da će se novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kazniti za prekršaj neprofitna organizacija koja ne obilježi promotivni materijal u skladu zakonom, ne podnese prijavu ili prilikom podnošenja prijave ili njene dopune da netačan podatak u vezi sa upisom u registar, ne dostavi dopunu prijave o izvršenim promjenama propisanom u roku, te ne dostavi finansijski izvještaj.
 

Dodik: Novi Ustav Srpske biće upućen u javnu raspravu (VIDEO)​

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u našoj emisiji Specijal, da će danas u javnu raspravu uputiti novi Ustav Republike Srpske kojim će jasno biti precizirana autentična ustavna rješenja Srpske.

Milorad Dodik - Foto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja

Milorad DodikFoto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja
- Ovaj Ustav neće biti u suprotnosti sa Ustavom BiH, jer se Republika Srpska zalaže za izvorni Dejtonski mirovni sporazum. Јavna rasprava trebalo bi da traje 15-20 dana - rekao je Dodik.

Dodik, koji je i lider SNSD-a, istakao je da SDA ne želi priču o izvornom Dejtonskom sporazumu.



- U Sarajevu imaju izdajnike srpskog naroda /opozicija/, a Predstavnički i Dom naroda nisu parlament i nemaju ovlaštenja koja se žele prikazati. Imaju Darka Babalja /SDS/, pa neka usvajaju šta hoće. Vidjećemo da li ćemo uopšte ići tamo - rekao je Dodik.

Kako on navodi, ovo je motivisano činjenicom da se iz ustava skloni Vijeće naroda.
 
vidi ovog izdajnika....da je po njemu srbi bi još danas bili pod turcima...izdajnička kukavička govhna
...

STANIVUKOVIĆ: Protivimo se odlukama NS RS, mogu usložniti sigurnosnu situaciju​

Politika je borba, ali mir je granica koja se ne smije preći, poručio je sinoć predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Draško Stanivuković.

Po njegovim riječima, PDP jeste za vraćanje nadležnosti koje pripadaju Republici Srpskoj, ali pod preduvjetom sigurnosne i političke situacije u zemlji, a ne ad hoc preko noći.

-Zato se protivimo usvajanju zakona u NS RS koji zabranjuju rad pojedinih ustanova, jer smatramo da oni narušavaju granicu mira i otvaraju prostor za dalju političku nestabilnost. Takvi potezi mogu dodatno usložiti i sigurnosnu situaciju u BiH. Zato smo jasno rekli–ovakav pristup ne podržavamo, rekao je Stanivuković.

Ono što je najvažnije, dodaje on, nitko od rukovodstva RS nije rekao – što sutra, što kada se zakoni usvoje.

-Ne želimo politiku koja nas uvlači u spiralu tenzija i konflikta, u začarani krug koji može imati ozbiljne posljedice po građane. Raspakiranje Daytona traje već 25 godina i nije ga moguće vratiti unazad za 48 sati bez dodatnih tenzija i posljedica. PDP zagovara odgovornu nacionalnu politiku koja se gradi na dijalogu, mudrim odlukama i stabilnosti. Vrijeme je da biramo razum, a ne sukobe, naveo je Stanivuković.

Zastupnici PDP-a i drugih oporbenih stranaka u Narodnoj skupštini RS-a bojkotirali su sinoćnje glasanje o spornim zakonima kojima se zabranjuje rad niza državnih institucija na prostoru ovog entiteta./Fena/HMS/
 
vidi ovo verbalni delikt ..

Pripadnici SIPA-e u Banja Luci uhitili dvojicu koji su prijetili sutkinji Seni Uzunović​

Pripadnici SIPA-e uhitili su večeras u Banja Luci Marka Plavšića i Ljubana Vukovića, muškarce koji su prije dva dana prijetili sutkinji Suda BiH Seni Uzunović, javlja Istraga.

Plavšić i Vuković su uhićeni po nalogu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.

– Ni slučajno. Draga Seno, idi kući, napravi jednu kafu i polako razmisli. Gospodina Dodika možeš komotno da zaobiđeš. Mi smo spremni. Mi nju čekamo. Mile se ne smije dirati. To je zaštićena osoba. Ako si dirnuo u Milu kao u osinjak da si dirnuo. Molim te i zbog Srba, muslimana i Hrvata da ostanemo ljudi, prijatelji – rekao je Vuković na snimku.



Plavšić, inače zet visokopozicioniranog kadra SNSD-a Dragana Kremenovića zvanog Purger, rekao je:

– Imam neke poruke za sutkinju Senu, što sudi našeg predsjednika, da ne mislim ona da ćemo mi njega predati tako lako.

Njih dvojica će sutra biti predati Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine./HMS/
 
Bivši američki federalni tužitelj Martin De Luca, koji je dio tima nove američke administracije, doputovao je jučer u Banja Luku. Mora pronaći gdje je nestalo 250 milijuna US dolara.

On je izjavio da je započeta istraga u Bosni i Hercegovini o trošenju novca putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), te da prve informacije govore o tome da je u protekle četiri godine potrošeno 402 milijuna dolara, od čega za 250 milijuna nije moguće utvrditi gdje su nestali.

– U prethodne četiri godine 402 milijuna dolara, preko različitih programa, plasirano je u BiH, a od toga 150 milijuna se može opravdati. Nekih 250 milijuna dolara ostaje nepoznanica.

Riječ je o novcu američkih građana – rekao je De Luca novinarima u Banjoj Luci.

Dodao je da s timom već istražuje poslovanje USAID-a, te da je na sličan način novac trošen i u ostatku svijeta što otvara sumnju za korupciju.

Čuli otvara sumnju…

– Predsjednik Trump je vrlo odlučan da se ispita i istraži što je prije moguće sve ono što se događalo. Nema opisa projekata i nije jasno gdje je završilo 250 milijuna dolara u BiH – poručio je De Luca.
 
Svi znaju kako počinju svjetski ratovi. Netko negdje odluči da pravila igre više ne vrijede, netko drugi na to ne pristane, netko treći se osjeti pozvanim da arbitrira, netko četvrti uleti sa svojih pet centi, netko peti vadi pištolj i, prije nego što si rekao „međunarodno pravo“, svijet gori.

Točno tako se dogodilo 1908. godine, kada je Beč odlučio da Berlinski kongres iz 1878. više nije na snazi. Formalno, Austro-Ugarska je imala pravo vojno upravljati Bosnom i Hercegovinom, ali suverenitet je ostao Osmanskom Carstvu. Međunarodni ugovor, diplomatska kombinatorika, kakvih su tada bile pune ladice bečkih činovnika u sjajnim uniformama. I onda, jednog jutra, habsburški mozgovi zaključe da im to više ne odgovara. Pa što je jedan međunarodni ugovor, što su potpisnici, što su pravila, ako ih možeš prepraviti kad god poželiš?

I tako se Bosna i Hercegovina anektira, Srbija se osjeti ugroženom, tajna društva kreću s regrutacijom mladih revolucionara, pišu se zakletve, zavjere, pakleni planovi. Par godina kasnije, Gavrilo Princip puca, Austro-Ugarska objavljuje rat Srbiji, Rusija objavljuje rat Austro-Ugarskoj, Njemačka objavljuje rat Rusiji, Francuska objavljuje rat Njemačkoj i, prije nego što si rekao „Balkanska krčma“, dvadeset milijuna ljudi završi pod zemljom.

DAYTON, SCHMIDT I STARA EUROPSKA ŠKOLA KATASTROFE

I evo nas 2024. godine, u istoj onoj Bosni i Hercegovini gdje i dalje postoje ljudi koji vjeruju da se međunarodni ugovori mogu mijenjati dekretom. Samo što se ovaj put ne zove habsburški car, nego visoki predstavnik Christian Schmidt.

Sjede tako birokrati u Bruxellesu, analiziraju Daytonski sporazum i misle – pa dobro, nije baš najbolji, hajde da ga malo prepravimo. Pa ga malo rastegnu, pa ga malo skrate, pa tu dodaju neku odluku, tamo izbrišu neku nadležnost. I nitko da ih podsjeti da je taj Dayton isto ono što je Berlinski kongres bio 1878. – međunarodni dogovor koji garantira stabilnost.

Jer ako Bosna i Hercegovina nije iznimka, ako Dayton nije svetinja, onda ništa nije svetinja.

Jer ako je moguće da OHR mijenja međunarodne sporazume u BiH, što će onda spriječiti Moskvu da odluči da je Krim ruski jer im se tako sviđa? Što će spriječiti Kinu da riješi Tajvan na isti način? Što će spriječiti Njemačku da revidira Versailleski ugovor i vrati ono što su joj oduzeli? Što će spriječiti bilo koga da bilo što prekroji?

I onda će se Schmidt, kao i oni bečki činovnici 1908., čuditi što neki novi Gavrilo puca u nekom novom Sarajevu.

NE DIRAJTE U DAYTON

Sto godina kasnije Europa i dalje ne uči ništa. Christian Schmidt je samo nastavak duge linije europskih birokrata koji su uvjereni da je Balkan laboratorij u kojem mogu eksperimentirati s međunarodnim pravom. Ali svaki eksperiment ima točku u kojoj kemijska reakcija više nije pod kontrolom.

Ako Europa nije shvatila lekciju iz 1908., možda bi barem mogla shvatiti ovu iz 2024. – ne dirajte međunarodne ugovore.

I dok Schmidt svakog jutra lista svoje papire i osmišljava kako da još malo modificira realnost, međunarodna zajednica sjedi u svojim diplomatskim salonima i klima glavom. Prihvaća nepisano pravilo da je Bosna izuzetak, neka vrsta laboratorija gdje možeš eksperimentirati s vlašću i pravom, jer tko će se žaliti?
 

RS SE ODCJEPILA Zabranili djelovanje Suda i Tužiteljstva BiH, VSTV-a, SIPA-e i OSA-e​

Narodna skupština Republike Srpske s 49 glasova za i tri protiv usvojila je Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH. Prije glasovanja zastupnici oporbenih stranaka napustili su skupštinsku dvoranu.

Propisano je neprimjenjivanje i neizvršavanje zakona i zabrana djelovanja izvanustavnih institucija BiH na teritoriji Republike Srpske.

Propisano je da zakoni o Sudu BiH, Tužiteljstvu BiH, Agenciji za istrage i zaštitu BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH neće biti primjenjivani niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske, prenosi RTRS.

Nadležne institucije i organi Republike Srpske obavezni su poduzeti sve mjere radi osiguranja provođenja ovog zakona, piše u obrazloženju prijedloga navedenog zakona kojeg je večeras usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

Osobe koje su dužna postupati po odredbama ovog zakona izuzimaju se od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH i krivičnim zakonodavstvom Republike Srpske za krivična djela koja se odnose na izvršenjem ovog zakona, a nadležne institucije i organi Republike Srpske osigurati im i pružiti svu neophodnu zaštitu.

Usvojen Zakon o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija​

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koje financijski ili na drugi način pomažu strani subjekti.

Cilj zakona je javnost rada neprofitnih organizacija.

Prijedlogom zakona propisano je uspostavljanje posebnog registra tih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje financijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, njihovo političko djelovanje i političke aktivnosti koje ih određuje kao agente stranog utjecaja.

Zakonskim odredbama uređuju se uvjeti i način osiguranja javnosti rada, te propisuju druga pitanja koja se odnose na rad neprofitnih organizacija

Zakon o udruženjima i fondacijama Republike Srpske uredio je pitanja osnivanja, postupak registracije, unutarnju organizaciju i prestanak rada udruženja i fondacija, s tim da oblast javnosti rada nije regulirao
 

Back
Top