Država Srbija planira da uspori odlazak mladih

Šta mislite o strategiji?

  • Neće biti pozitivnog rezultata.

    glasova: 6 85,7%
  • Daće pozitivne rezultate.

    glasova: 1 14,3%

  • Ukupno glasova
    7

Srboskizborim

Veoma poznat
Poruka
10.581
Konkretne mere kojima će se strategija sprovoditi u delo i podsticati ljude da se vrate, ostanu i privređuju u Srbiji biće razređene kroz akcioni plan čije se usvajanje očekuje na jesen 2020.
Autor: Marija Brakočevićsreda, 25.12.2019. u 21:30
djordjevic.jpg

Министар Зоран Ђорђевић образлаже стратегију о економским миграцијама од 2021. до 2027. године (Фото Влада Србије)


Strategija o ekonomskim migracijama od 2021. do 2027. godine trebalo bi da bude usvojena na sednici Vlade Srbije krajem januara ili početkom februara naredne godine, posle čega će biti formirana radna grupa za akcioni plan koji bi trebalo da počne da se sprovodi od 1. januara 2021. Kako najavljuje Zoran Đorđević, ministar za rad, akcioni plan sa jasnim smernicima mogao bi da bude usvojen već na jesen 2020, a javne rasprave povodom tog dokumenta mogle bi da se organizuju širom Srbije, da bi se u njih uključili i građani Srbije.
– Cilj strategije biće da pomogne u zaustavljanju odlaska mladih, obrazovanih ljudi iz Srbije u inostranstvo, posebno zbog toga što je pored demografije ovo pitanje svih pitanja, jer bez ostanka mladih nema razvoja. Akcioni plan treba da nam pruži smernice kako doći do tog cilja i od njegove realizacije zavisiće dosta toga, a posebno pitanje zaustavljanja odlaska naših ljudi, kao i povratak onih koji su otišli – navodi ministar i poručuje da Srbija treba da bude moderna privlačna država, po meri svojih građana, koja brine o njima, zemlja u koju građani žele da se vrate, koja pruža jednake prilike za sve...
– To sve neće biti lako, a i razvijenije zemlje od nas se suočavaju sa takvim problemima. Bili smo nedavno u Izraelu koji je najuspešnija zemlja po pitanju rešavanja problema ekonomskih migracija. Uvideli smo da oni imaju ideje slične našima, ali za razliku od njih, Srbija izgleda nema dovoljno hrabrosti i vere u sebe – ističe Đorđević.
Konkretne mere kojima će se strategija sprovoditi u delo i podsticati ljudi da se vrate, ostanu i privređuju u Srbiji biće razređene tek kroz akcioni plan. Na to skreće pažnju i prof. dr Vladimir Grečić, koji je na čelu tima koji je radio na izradi strategije. On ističe da svaka mera mora najpre da ima zakonsku potporu da bi mogla da se primeni.
– Tek treba da se odluči da li će na tom planu raditi postojeći kapaciteti ili će se osnovati neka agencija ili nova služba pri ministarstvima. Za prognoze je rano, jer je sada u toku javna rasprava o predlogu strategije – ističe Grečić, i priznaje da mu stižu primedbe od ljudi iz dijaspore koji se žale na to da država daje povoljnije uslove za sprovođenje stranih direktnih investicija, nego što u tome pomaže predstavnicima dijaspore.
– Ankete su pokazale da naši ljudi, oko 60 odsto njih, jesu zainteresovani da ulože svoj kapital i znanje u matičnoj državi. Ranije se više govorilo o direktnim stranim investicijama, a investiranje dijaspore u zemlju treba ipak da ima prednost. Jer, lakše će naši ljudi da reinvestiraju svoj kapital ovde nego neki stranci. Zato tome treba više pažnje posvetiti – smatra Grečić i podseća na dobar primer iz Velsa koji je prošle godine otvorio sajt preko kojeg je počeo da poziva svoje zemljake da ulažu u Vels, a koji će im zauzvrat ponuditi razne povlastice i olakšice u poslovanju.
U odnosu na ranije planske dokumente, aktuelna strategija obuhvata ceo ciklus, od preventive migracije, saradnje dijaspore sa maticom, uslove pod kojima bi se oni koji su otišli na kraju i vratili u državu, kao i potpunu integraciju privrede i društva Srbije.
Javna rasprava o Predlogu strategije o ekonomskim migracijama počela je 13. decembra i traje do 3. januara 2020, a razgovori o strategiji organizovani su u Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Subotici, Novom Pazaru i Beogradu.

http://www.politika.rs/sr/clanak/444733/Drzava-planira-da-uspori-odlazak-mladih
 
Konkretne mere kojima će se strategija sprovoditi u delo i podsticati ljude da se vrate, ostanu i privređuju u Srbiji biće razređene kroz akcioni plan čije se usvajanje očekuje na jesen 2020.
Autor: Marija Brakočevićsreda, 25.12.2019. u 21:30
djordjevic.jpg

Министар Зоран Ђорђевић образлаже стратегију о економским миграцијама од 2021. до 2027. године (Фото Влада Србије)


Strategija o ekonomskim migracijama od 2021. do 2027. godine trebalo bi da bude usvojena na sednici Vlade Srbije krajem januara ili početkom februara naredne godine, posle čega će biti formirana radna grupa za akcioni plan koji bi trebalo da počne da se sprovodi od 1. januara 2021. Kako najavljuje Zoran Đorđević, ministar za rad, akcioni plan sa jasnim smernicima mogao bi da bude usvojen već na jesen 2020, a javne rasprave povodom tog dokumenta mogle bi da se organizuju širom Srbije, da bi se u njih uključili i građani Srbije.
– Cilj strategije biće da pomogne u zaustavljanju odlaska mladih, obrazovanih ljudi iz Srbije u inostranstvo, posebno zbog toga što je pored demografije ovo pitanje svih pitanja, jer bez ostanka mladih nema razvoja. Akcioni plan treba da nam pruži smernice kako doći do tog cilja i od njegove realizacije zavisiće dosta toga, a posebno pitanje zaustavljanja odlaska naših ljudi, kao i povratak onih koji su otišli – navodi ministar i poručuje da Srbija treba da bude moderna privlačna država, po meri svojih građana, koja brine o njima, zemlja u koju građani žele da se vrate, koja pruža jednake prilike za sve...
– To sve neće biti lako, a i razvijenije zemlje od nas se suočavaju sa takvim problemima. Bili smo nedavno u Izraelu koji je najuspešnija zemlja po pitanju rešavanja problema ekonomskih migracija. Uvideli smo da oni imaju ideje slične našima, ali za razliku od njih, Srbija izgleda nema dovoljno hrabrosti i vere u sebe – ističe Đorđević.
Konkretne mere kojima će se strategija sprovoditi u delo i podsticati ljudi da se vrate, ostanu i privređuju u Srbiji biće razređene tek kroz akcioni plan. Na to skreće pažnju i prof. dr Vladimir Grečić, koji je na čelu tima koji je radio na izradi strategije. On ističe da svaka mera mora najpre da ima zakonsku potporu da bi mogla da se primeni.
– Tek treba da se odluči da li će na tom planu raditi postojeći kapaciteti ili će se osnovati neka agencija ili nova služba pri ministarstvima. Za prognoze je rano, jer je sada u toku javna rasprava o predlogu strategije – ističe Grečić, i priznaje da mu stižu primedbe od ljudi iz dijaspore koji se žale na to da država daje povoljnije uslove za sprovođenje stranih direktnih investicija, nego što u tome pomaže predstavnicima dijaspore.
– Ankete su pokazale da naši ljudi, oko 60 odsto njih, jesu zainteresovani da ulože svoj kapital i znanje u matičnoj državi. Ranije se više govorilo o direktnim stranim investicijama, a investiranje dijaspore u zemlju treba ipak da ima prednost. Jer, lakše će naši ljudi da reinvestiraju svoj kapital ovde nego neki stranci. Zato tome treba više pažnje posvetiti – smatra Grečić i podseća na dobar primer iz Velsa koji je prošle godine otvorio sajt preko kojeg je počeo da poziva svoje zemljake da ulažu u Vels, a koji će im zauzvrat ponuditi razne povlastice i olakšice u poslovanju.
U odnosu na ranije planske dokumente, aktuelna strategija obuhvata ceo ciklus, od preventive migracije, saradnje dijaspore sa maticom, uslove pod kojima bi se oni koji su otišli na kraju i vratili u državu, kao i potpunu integraciju privrede i društva Srbije.
Javna rasprava o Predlogu strategije o ekonomskim migracijama počela je 13. decembra i traje do 3. januara 2020, a razgovori o strategiji organizovani su u Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Subotici, Novom Pazaru i Beogradu.

http://www.politika.rs/sr/clanak/444733/Drzava-planira-da-uspori-odlazak-mladih

Bez novih fabrika i radnih mesta "piši čika gliši".
 
Konkretne mere kojima će se strategija sprovoditi u delo i podsticati ljude da se vrate, ostanu i privređuju u Srbiji biće razređene kroz akcioni plan čije se usvajanje očekuje na jesen 2020.
Autor: Marija Brakočevićsreda, 25.12.2019. u 21:30
djordjevic.jpg

Министар Зоран Ђорђевић образлаже стратегију о економским миграцијама од 2021. до 2027. године (Фото Влада Србије)


Strategija o ekonomskim migracijama od 2021. do 2027. godine trebalo bi da bude usvojena na sednici Vlade Srbije krajem januara ili početkom februara naredne godine, posle čega će biti formirana radna grupa za akcioni plan koji bi trebalo da počne da se sprovodi od 1. januara 2021. Kako najavljuje Zoran Đorđević, ministar za rad, akcioni plan sa jasnim smernicima mogao bi da bude usvojen već na jesen 2020, a javne rasprave povodom tog dokumenta mogle bi da se organizuju širom Srbije, da bi se u njih uključili i građani Srbije.
– Cilj strategije biće da pomogne u zaustavljanju odlaska mladih, obrazovanih ljudi iz Srbije u inostranstvo, posebno zbog toga što je pored demografije ovo pitanje svih pitanja, jer bez ostanka mladih nema razvoja. Akcioni plan treba da nam pruži smernice kako doći do tog cilja i od njegove realizacije zavisiće dosta toga, a posebno pitanje zaustavljanja odlaska naših ljudi, kao i povratak onih koji su otišli – navodi ministar i poručuje da Srbija treba da bude moderna privlačna država, po meri svojih građana, koja brine o njima, zemlja u koju građani žele da se vrate, koja pruža jednake prilike za sve...
– To sve neće biti lako, a i razvijenije zemlje od nas se suočavaju sa takvim problemima. Bili smo nedavno u Izraelu koji je najuspešnija zemlja po pitanju rešavanja problema ekonomskih migracija. Uvideli smo da oni imaju ideje slične našima, ali za razliku od njih, Srbija izgleda nema dovoljno hrabrosti i vere u sebe – ističe Đorđević.
Konkretne mere kojima će se strategija sprovoditi u delo i podsticati ljudi da se vrate, ostanu i privređuju u Srbiji biće razređene tek kroz akcioni plan. Na to skreće pažnju i prof. dr Vladimir Grečić, koji je na čelu tima koji je radio na izradi strategije. On ističe da svaka mera mora najpre da ima zakonsku potporu da bi mogla da se primeni.
– Tek treba da se odluči da li će na tom planu raditi postojeći kapaciteti ili će se osnovati neka agencija ili nova služba pri ministarstvima. Za prognoze je rano, jer je sada u toku javna rasprava o predlogu strategije – ističe Grečić, i priznaje da mu stižu primedbe od ljudi iz dijaspore koji se žale na to da država daje povoljnije uslove za sprovođenje stranih direktnih investicija, nego što u tome pomaže predstavnicima dijaspore.
– Ankete su pokazale da naši ljudi, oko 60 odsto njih, jesu zainteresovani da ulože svoj kapital i znanje u matičnoj državi. Ranije se više govorilo o direktnim stranim investicijama, a investiranje dijaspore u zemlju treba ipak da ima prednost. Jer, lakše će naši ljudi da reinvestiraju svoj kapital ovde nego neki stranci. Zato tome treba više pažnje posvetiti – smatra Grečić i podseća na dobar primer iz Velsa koji je prošle godine otvorio sajt preko kojeg je počeo da poziva svoje zemljake da ulažu u Vels, a koji će im zauzvrat ponuditi razne povlastice i olakšice u poslovanju.
U odnosu na ranije planske dokumente, aktuelna strategija obuhvata ceo ciklus, od preventive migracije, saradnje dijaspore sa maticom, uslove pod kojima bi se oni koji su otišli na kraju i vratili u državu, kao i potpunu integraciju privrede i društva Srbije.
Javna rasprava o Predlogu strategije o ekonomskim migracijama počela je 13. decembra i traje do 3. januara 2020, a razgovori o strategiji organizovani su u Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Subotici, Novom Pazaru i Beogradu.

http://www.politika.rs/sr/clanak/444733/Drzava-planira-da-uspori-odlazak-mladih
Socijalizam je nespojiv sa otvorenim granicama, jer ce svi da beze.... To su znali jos u kamenom dobu socijalizma, Arch socijalsiti su zagradjivali svoje "socijalizme u jednoj drzavi" bodljikavim zicama i kulama strazarama sa mitraljeskim gnezdima, ponegde je bilo bogami i minskih polja! One koji su uspeli da pobegnu cesto je zadesila neka nesreca, pala im sekira na vrat, ili im upao polonijum u caj. Sve u svemu to su jedina resenja koja socijalistima stoje na raspolaganju. Moguce je jos da se vratimo na prevazidjeni u drustveno ekonomsku formaciju tzv. kapitalizam ali to nije resenje jer bi smo onda imali obrnut problem...
 
Imam 30 godina i na razgovorima za posao u Srbiji su me pitali koga imam u firmi a ne da li znam nesto o poslu.
Plate su svuda oko minimuma po zakonu bez obzira o kakvom poslu se radi.
Inspekcije zmure na krsenja prava radnika i zakona o radu.

Otisao sam iz Srbije i mogu da se vratim samo na odmor.

Ako drzava zeli da spreci mlade da odu i da ubedi nas koji smo otisli neka krene sa primenom zakona koje vec ima.
Vise ne moram da trpim nervozne sefove, da slusam kako me neko ubedjuje da ladja ne tone dok su mi noge sve vise u vodi i slicne gluposti koje su na zalost postale normalne.
Republiku Srbiju su uspeli za 30 godina da vrate skoro u srednji vek, jedino je sloboda kretanja ostala od ljudskih prava.
 
Само зато што им треба мобилност робова за рад.

Koja mobilnost kada 70% njih ide u Beograd?

Dali su ogromne pare da dovedu Koreance kod kojih ce Srbi da motaju kablove a pogoni EI Nis su u korovu.
Drzavu bi manje kostalo da je tu bar jednu halu osposobila za rad i da je pocela da radi to isto, bar je ostalo ime od firme koje bi nesto znacilo starijim generacijama kako kod nas tako i van zemlje.
IMT je poklonjen Indijcima i pokusavaju da prodaju Telekom koji puni drzavnu kasu.
 
"snowtrooper
Koja mobilnost kada 70% njih ide u Beograd?
Да би могли да се врате у своја села и издржавају старце, које су оставили, иначе би морала држава да брине о њима.

Dali su ogromne pare da dovedu Koreance kod kojih ce Srbi da motaju kablove a pogoni EI Nis su u korovu.
Нама није дозвољено да имамо своју фабрику електронике.

Drzavu bi manje kostalo da je tu bar jednu halu osposobila za rad i da je pocela da radi to isto, bar je ostalo ime od firme koje bi nesto znacilo starijim generacijama kako kod nas tako i van zemlje.
Стоји, али страни кластери онда не би могли да овде продају свој шкарт.
IMT je poklonjen Indijcima i pokusavaju da prodaju Telekom koji puni drzavnu kasu.
Од ИМТ-а су остале само фронцле, после "приватизације" и "транзиције". Он је уништен по задатку.
А Телеком је ствар контроле над комуникацијама, свуда у свету грађани се тако прислушкују.
 
У Србији постоји 101 политичка партија. Зашто? Шта раде и чиме се баве, осим што су и они сви засели на државне јасле и добијају новац из буџета. Глуме демократију, вишестраначје и политички живот? Kолико њих добија “помоћ из иностранства”, мада је то забрањено. Kолико партија има повезане НВО, д.о.о., с.з.р. и на које све начине вршљају по Србији? Kолико је партија који политичар променио? Kолико њих је променило партију током изборног процеса, а колико њих приликом формирања органа власти? Kолико њих ће тек променити политичку опцију, када дођу нека нова померања. Чему служе политичке партије у Србији, осим као испоставе за прљаве послове Запада – пропадајуће Европске уније, полуделих Сједињених држава, крвожедне Британије, Израела гладног новца и туђе земље и разулареног НАТО пакта?
 
Konkretne mere kojima će se strategija sprovoditi u delo i podsticati ljude da se vrate, ostanu i privređuju u Srbiji biće razređene kroz akcioni plan čije se usvajanje očekuje na jesen 2020.
Autor: Marija Brakočevićsreda, 25.12.2019. u 21:30
djordjevic.jpg

Министар Зоран Ђорђевић образлаже стратегију о економским миграцијама од 2021. до 2027. године (Фото Влада Србије)


Strategija o ekonomskim migracijama od 2021. do 2027. godine trebalo bi da bude usvojena na sednici Vlade Srbije krajem januara ili početkom februara naredne godine, posle čega će biti formirana radna grupa za akcioni plan koji bi trebalo da počne da se sprovodi od 1. januara 2021. Kako najavljuje Zoran Đorđević, ministar za rad, akcioni plan sa jasnim smernicima mogao bi da bude usvojen već na jesen 2020, a javne rasprave povodom tog dokumenta mogle bi da se organizuju širom Srbije, da bi se u njih uključili i građani Srbije.
– Cilj strategije biće da pomogne u zaustavljanju odlaska mladih, obrazovanih ljudi iz Srbije u inostranstvo, posebno zbog toga što je pored demografije ovo pitanje svih pitanja, jer bez ostanka mladih nema razvoja. Akcioni plan treba da nam pruži smernice kako doći do tog cilja i od njegove realizacije zavisiće dosta toga, a posebno pitanje zaustavljanja odlaska naših ljudi, kao i povratak onih koji su otišli – navodi ministar i poručuje da Srbija treba da bude moderna privlačna država, po meri svojih građana, koja brine o njima, zemlja u koju građani žele da se vrate, koja pruža jednake prilike za sve...
– To sve neće biti lako, a i razvijenije zemlje od nas se suočavaju sa takvim problemima. Bili smo nedavno u Izraelu koji je najuspešnija zemlja po pitanju rešavanja problema ekonomskih migracija. Uvideli smo da oni imaju ideje slične našima, ali za razliku od njih, Srbija izgleda nema dovoljno hrabrosti i vere u sebe – ističe Đorđević.
Konkretne mere kojima će se strategija sprovoditi u delo i podsticati ljudi da se vrate, ostanu i privređuju u Srbiji biće razređene tek kroz akcioni plan. Na to skreće pažnju i prof. dr Vladimir Grečić, koji je na čelu tima koji je radio na izradi strategije. On ističe da svaka mera mora najpre da ima zakonsku potporu da bi mogla da se primeni.
– Tek treba da se odluči da li će na tom planu raditi postojeći kapaciteti ili će se osnovati neka agencija ili nova služba pri ministarstvima. Za prognoze je rano, jer je sada u toku javna rasprava o predlogu strategije – ističe Grečić, i priznaje da mu stižu primedbe od ljudi iz dijaspore koji se žale na to da država daje povoljnije uslove za sprovođenje stranih direktnih investicija, nego što u tome pomaže predstavnicima dijaspore.
– Ankete su pokazale da naši ljudi, oko 60 odsto njih, jesu zainteresovani da ulože svoj kapital i znanje u matičnoj državi. Ranije se više govorilo o direktnim stranim investicijama, a investiranje dijaspore u zemlju treba ipak da ima prednost. Jer, lakše će naši ljudi da reinvestiraju svoj kapital ovde nego neki stranci. Zato tome treba više pažnje posvetiti – smatra Grečić i podseća na dobar primer iz Velsa koji je prošle godine otvorio sajt preko kojeg je počeo da poziva svoje zemljake da ulažu u Vels, a koji će im zauzvrat ponuditi razne povlastice i olakšice u poslovanju.
U odnosu na ranije planske dokumente, aktuelna strategija obuhvata ceo ciklus, od preventive migracije, saradnje dijaspore sa maticom, uslove pod kojima bi se oni koji su otišli na kraju i vratili u državu, kao i potpunu integraciju privrede i društva Srbije.
Javna rasprava o Predlogu strategije o ekonomskim migracijama počela je 13. decembra i traje do 3. januara 2020, a razgovori o strategiji organizovani su u Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Subotici, Novom Pazaru i Beogradu.

http://www.politika.rs/sr/clanak/444733/Drzava-planira-da-uspori-odlazak-mladih

Ajd pa za 6 godina opet da donesemo novu strategiju.
 
"snowtrooper

Да би могли да се врате у своја села и издржавају старце, које су оставили, иначе би морала држава да брине о њима.


Нама није дозвољено да имамо своју фабрику електронике.


Стоји, али страни кластери онда не би могли да овде продају свој шкарт.

Од ИМТ-а су остале само фронцле, после "приватизације" и "транзиције". Он је уништен по задатку.
А Телеком је ствар контроле над комуникацијама, свуда у свету грађани се тако прислушкују.

Da je drzava normalno uredjena ne bi vecina morala da predje granicu zbog pristojnog posla.

Ko nam brani fabriku elektronike?
Na slicnim poslovima sam i sada ne mogu da poverujem koliko glupi ljudi to rade, kontrola proizvoda je minimalna i ako se ne vrati odlicno je.

Neka se uvede kontrola toga sto ulazi kod nas, osim skarta iz EU narod se truje i losom hranom.

IMT je privatizovan tek sada.
Jeste im poslovna politika bila katastrofalna ali nisu morali da ga poklone vec da ga prodaju u najgorem slucaju.
Njegov spas bi bio modernizacija programa i ogranicenja oko uvoza, ako se vec uvozi nek bude kvalitetno a ne bilo sta.
Zastava je prosla jos manje vise isto.
 

Back
Top