Дритан на Бечићевој свадби игра "Шоту"

gost 434892

Veoma poznat
Poruka
12.912
https://nova.rs/vesti/svet/hit-snim...sve-vreme-igrao-sa-misterioznom-crnkom-video/

На свадби Алексе Бечића, Дритан Абазовић играо шоту.

Шота је игра која је настала тако што је Шота Галица (Шиптарка која се у околини Дренице, заједно са својим мужем Аземом, годинама борила против Срба) заробила, а потом запалила шесторо српске деце те око њих играла уз повике "шоте, мори шоте".


Моје је лично мишљење да Дританова намера није била зла, да он лично ни не зна о шоти... Али свеједно, ружан гест, а као политичар у Црној Гори мислим да би свако требао да зна барем нешто о овоме, будући да је шота сама по себи настала на онакав начин какав знамо да јесте.
 
Poslednja izmena od moderatora:
I danas se na mnogim srpskim svadbama svira i igra uz pjesmu “Šote, mori šote”, mada bi ova pjesma morala da bude zabranjena za izvođenje na svim srpskim prostorima. Riječ šota odmah nas podsjeća na igru, a značenje ove pjesme je sasvim drugačije i kosi se sa svim načelima ljudskosti.

1686240169477.png


Šiptarka Šota Galica ( 1895-1927 ), bila je kačak (odmetnik) i poznati srbomrzac. Njeno pravo ime je bilo Čerima Haljilji. Rođena je u selu Galica. Kada je imala 19 godina udala se za zlikovca Azema Bejta.


Azem je sa svojom grupom razbojnika vršio napade na srpska sela i gradove, na magistralne i lokalne puteve na jugu Srbije prema granici sa Albanijom, u graničnom pojasu gdje su živjeli pripadnici šiptarskog naroda, napadajući predstavnike srpske vlasti i civile, te time čineći stravične zločine, ubistva i mučenja.

Ova razbojnička grupa je čak uspjeli da oformi svoju “slobodnu teritoriju”, koja je trajala od 1921. do 1924. godine. U njihovim rukama su bila sela Drenica, Galica, Ljubovac, Poljance, Mikušince i Dubovce.

Albanski nacionalisti su ovu oblast odmah prozvali „Mala Albanija“. Tamo je ova grupa formirala svoju „državu“. Azem Bejta im je raspisivao poreze, globio ih, mobilisao, uvježbavao u rukovanju oružjem, gonio na kuluk itd.

Godine 1924., Azem je okuppio bandit sa namjerom da organizuje ustanak sa sjedištem u Drenici. Saznavši za ovo, srpska vojska je opkolila selu Galica, veče uoči Bajrama. U zoru su pozvali bandite da se predaju. Pošto su Šiptari zapucali, pukovnik Stojanović je otvorio artiljerijsku vatru. Na bojnom polju ostalo je 125 mrtvih kačaka.

Ranjenog Azema, Šota Galica je uspjelada iznese iz obruča. On je od rana umro, a tijelo mu je bačeno u jednu duboku jamu kraj sela Prčeva.

Godine 1971., kosti ovog razbojnika svečano su iznijete iz jame i sahranjene. Azem Bejta proglašen je za „nacionalnog borca“.

Da se zna i ovo, Drenica se prvi put pominje 1413., kada je Đorđe Branković, s majkom Marom i braćom Đurđem i Lazarem, poklonio selo Dobroševce manastiru Sv. Pavla na Svetoj gori. Despot Đurađ Branković (1427—1456) je na rijeci Vlasi, koja je pritoka Kline, podigao manastir Devič. Pored Deviča u ovoj oblasti je bio veliki broj manastira koji su u kasnijim dobima uništeni. Zato se često moglo čuti da je Drenica "druga srpska Sveta gora", o čemu je napisana i knjiga.

Toliko o tome kom narodu oduvijek pripada ova zemlja.
 
I danas se na mnogim srpskim svadbama svira i igra uz pjesmu “Šote, mori šote”, mada bi ova pjesma morala da bude zabranjena za izvođenje na svim srpskim prostorima. Riječ šota odmah nas podsjeća na igru, a značenje ove pjesme je sasvim drugačije i kosi se sa svim načelima ljudskosti.

Pogledajte prilog 1355928

Šiptarka Šota Galica ( 1895-1927 ), bila je kačak (odmetnik) i poznati srbomrzac. Njeno pravo ime je bilo Čerima Haljilji. Rođena je u selu Galica. Kada je imala 19 godina udala se za zlikovca Azema Bejta.


Azem je sa svojom grupom razbojnika vršio napade na srpska sela i gradove, na magistralne i lokalne puteve na jugu Srbije prema granici sa Albanijom, u graničnom pojasu gdje su živjeli pripadnici šiptarskog naroda, napadajući predstavnike srpske vlasti i civile, te time čineći stravične zločine, ubistva i mučenja.

Ova razbojnička grupa je čak uspjeli da oformi svoju “slobodnu teritoriju”, koja je trajala od 1921. do 1924. godine. U njihovim rukama su bila sela Drenica, Galica, Ljubovac, Poljance, Mikušince i Dubovce.

Albanski nacionalisti su ovu oblast odmah prozvali „Mala Albanija“. Tamo je ova grupa formirala svoju „državu“. Azem Bejta im je raspisivao poreze, globio ih, mobilisao, uvježbavao u rukovanju oružjem, gonio na kuluk itd.

Godine 1924., Azem je okuppio bandit sa namjerom da organizuje ustanak sa sjedištem u Drenici. Saznavši za ovo, srpska vojska je opkolila selu Galica, veče uoči Bajrama. U zoru su pozvali bandite da se predaju. Pošto su Šiptari zapucali, pukovnik Stojanović je otvorio artiljerijsku vatru. Na bojnom polju ostalo je 125 mrtvih kačaka.

Ranjenog Azema, Šota Galica je uspjelada iznese iz obruča. On je od rana umro, a tijelo mu je bačeno u jednu duboku jamu kraj sela Prčeva.

Godine 1971., kosti ovog razbojnika svečano su iznijete iz jame i sahranjene. Azem Bejta proglašen je za „nacionalnog borca“.

Da se zna i ovo, Drenica se prvi put pominje 1413., kada je Đorđe Branković, s majkom Marom i braćom Đurđem i Lazarem, poklonio selo Dobroševce manastiru Sv. Pavla na Svetoj gori. Despot Đurađ Branković (1427—1456) je na rijeci Vlasi, koja je pritoka Kline, podigao manastir Devič. Pored Deviča u ovoj oblasti je bio veliki broj manastira koji su u kasnijim dobima uništeni. Zato se često moglo čuti da je Drenica "druga srpska Sveta gora", o čemu je napisana i knjiga.

Toliko o tome kom narodu oduvijek pripada ova zemlja.
1686240224615.png


Bijesna zbog smrti muža, Šota je sa banditima na planini Mokra, prilikom bijega za Albaniju, uhvatila šest srpskih dječaka-čobana. Dok su djeca živa gorjela u vatri, Šota je sa banditima igrala i skakala od sreće oko vatre i pjevala: „Šote, mori šote, Šote mašala, davno želim Šote, mori, da te igram ja!“

Na mjestu gdje su spaljena djeca, prije Drugog svjetskog rata, postavljena je spomen ploča. Poslije rata komunističa vlast je uklonila ploču, da ne bi stajala na putu “bratstva i jedinstva”.

Šota je 1927. godine pobjegla u Albaniju, gdje je i umrla.

Njoj je u Albaniji u vrijeme Envera Hodže podignut spomenik, a ona i njen muž Azem Bejta danas važe za albanske nacionalne heroje i rodonačelnike borbe za „oslobođenje“ Kosova.

1686240255632.png


Grob Galice Šote u Albaniji


Aktivisti Ujedinjenog pokreta za Albaniju održavaju grob svoje heroine. Jasno je kakav je narod koji ima ovakvu “heroinu”.

Sabor trubača u Guči je 2007., reagujući na tekst srpskog sveštenika sa Kosova i Metohije, zabranio izvođenje ove numere na saboru.

Nadamo se da će svaki Srbin koji ubuduće čuje de se na svadbi ili bilo gdje drugo svira ova pjesma-zaustaviti njeno izvođenje.
 
Znači Dritan malo hebe u zdrav mozak Crnogorce? Meni se to tako čini.
Ма мени није дритан толико лош тип с обзиром да је малисор и национални албанац, али требала би му се скренути пажња ако хоће да задржи српске бираче

Мада, кад боље размислим, ти Срби који га гласају и нису већином неки национални Срби, па их ни не дотиче шота најврв
 
Ма мени није дритан толико лош тип с обзиром да је малисор и национални албанац, али требала би му се скренути пажња ако хоће да задржи српске бираче

Мада, кад боље размислим, ти Срби који га гласају и нису већином неки национални Срби, па их ни не дотиче шота најврв
Ma ja mislim da on zeza tipa da će tako igrati i na crnogorskoj sahrani. Sahrani Crne Gore komplet.
 
Bijesna zbog smrti muža, Šota je sa banditima na planini Mokra, prilikom bijega za Albaniju, uhvatila šest srpskih dječaka-čobana. Dok su djeca živa gorjela u vatri, Šota je sa banditima igrala i skakala od sreće oko vatre i pjevala: „Šote, mori šote, Šote mašala, davno želim Šote, mori, da te igram ja!“
Voleo bih da postaviš izvor te priče o tome kako je ista pevala sa rečima " Šote mori šote , Šote mašala , davno želim Šote mori , da te igram ja".
Deluje kao izmišljotina.
 
Требиње вијести, одатле сам преузео чланак али прогуглај има доста о томе
Proguglao i video da je budalaština. Zašto bi jedna Albanka pevala neku pesmu na srpskom jeziku pogotovo ako je ta pesma (na srpskom) napisana pola veka kasnije.

 
Pa je li istina ili ne?
Ево мало сам промувао. На прву изађе много чланака. Здрав човек би поверовао, јер, зашто би лагали за такве ствари? Али ево шта каже википедија

Albanski nacionalisti su koristili naziv igre da je povežu sa nadimkom Ćerime Radiševe, poznatije kao Šota Galica, koja se u prvim decenijama dvadesetog veka uz muža Azema borila kao kačak protiv srpskih vlasti na Kosovu. Tako se pojavila i modifikovana verzija teksta pesme na albanskom, u kojoj se pominje "Azemova Šota".[5] Mnogi Albanci zbog toga danas pogrešno veruju da je igra nazvana po Šoti Galici.

Ovo pogrešno uverenje je 2007. godine eskaliralo u nekim srpskim nacionalističkim krugovima, kada je Velimir Ilić, ministar u tadašnjoj srpskoj vladi, javno uticao na to da se izvođenje pesme "Šote mori, šote" trajno zabrani na Saboru trubača u Guči. Večernje novosti su tim povodom objavile tekst u kojem je dekan kosovskomitrovačkog univerziteta Dragi Malinković izneo tvrdnju da je pesma nastala kao svadbeni poklon Azema Bejte njegovoj ženi Šoti, kao i navodno usmeno predanje kosovskih Srba po kojem je Šota Galica, iz osvete nakon pogibije muža, bacila u vatru šestoro srpske dece pevajući ovu pesmu. Ovo predanje, po rečima samog Malinkovića, nema utemeljenje u istoriji.[11] Međutim, ni Malinkovićeva izjava o nastanku pesme se ne poklapa sa istorijskim podacima o autorima ove pesme inspirisane folklornom igrom, za koju je muziku napisao Dragan Aleksandrić, a reči Radmila Todorović-Babić.[10
 
Meni deluje kao da nema veze sa Albancima.
Postojala je Sota Galica neko je to ‚‚pametno‚‚ iskoristio od strane Albanaca i povezao sa samom igrom i pesmom

To je napisao neki opskurni portal i nase patriote popasle pricu. Svaki narodni ples naroda sa kojima Srbi imaju problem ce ispasti zlocinacki i zasnovan na navodnoj mrznji prema Srbima.
 
To je napisao neki opskurni portal i nase patriote popasle price. Svaki ples naroda sa kojima Srbi imaju problem ce ispasti zlocinacki i zasnovan na navodnoj mrznji prema Srbima.
Нервира ме то. Нек прво провере релевантнодт па онда нек објављују... Ја сам узрочнопоследично поверовао. Поготово кад се писало о лику Шоте Галице
 
To je napisao neki opskurni portal i nase patriote popasle price. Svaki narodni ples naroda sa kojima Srbi imaju problem ce ispasti zlocinacki i zasnovan na navodnoj mrznji prema Srbima.

Problem Srbijanaca je veliko, ogromno, neznanje o narodima i kulturama oko njih.
 

Back
Top