cicos - macos
Zainteresovan član
- Poruka
- 403
marko antonije:Interesantan je odnos Spartijata i helota. Heloti su zavisno stanovnistvo u kolektivnoj svojini spartanskog polisa. Smatra se da poticu od starosedalackog stanovnistva koja su dorska plemena pokorila prilikom osvajanja Peloponeza. Status helota je bio nesto izmedju robova i slobodnih ljudi. Izrazita brojcana prevaga helota u odnosu na Spartijate
( barem dvadesetostruka u doba najveceg uspona Sparte ) nije davala mira ni jednima ni drugima. Heloti su dizali ustanke koji su gaseni u krvi, a Spartijati se nikada nisuoslobodili osecanja ugrozenosti od mase helota. Zato je Spartijatima od malih nogu usadjivana mrznja prema njima. Ona je u odredjenim vremenskim razmacima dobijala i svoje krvave epiloge u tkz. kriptijama, kada su mladi Spartijati kretali u nicim izazvano ubijanje helota, narocito onih istaknutijih. Time se postizao efekat preventivnog zastrasivanja, ali i onaj drugi, cisto demogravfski; kriptijama je na surov nacin umanjivana brojcana superiornost helota.
Pored toga, jedna od osnovnih funkcija kriptija, koje su se desavale jednom godisnje, jeste da je to bila dobra prilika da se novostasali Spartanci pokazu i ''overe'' ono sto su naucili, te je to bila svojevrsna vezba.
Polozaj helota, generalno govoreci, i nije bio nesto mnogo nepovoljan, pogotovo kada se pogleda susedna Atina ili Gortina. Heloti su imali odredjena prava i nisu bili samo ''instrument vocale''; mogli su da privredjuju za sebe, mogli su da sklapaju brakove, a interesantno je da robovi nisu bili u vlasnistvu pojedinca, za razliku od o5 susedne Atine, vec se smatralo da je vlasnik helota polis Sparta, koja odredjeni broj daje na uzivanje svojim podanicima. Uopste uzev, skoro sve u Sparti je bilo u kolektivnoj svojini ( =komunizam ), dok privatna je tek kasnije pocela da dobija obrise.