Quantcast

Dodikov nagli zaokret prema politici SAD-a

Poruka
17.928
Dodikov nagli zaokret prema politici SAD-a
8. septembar/rujan, 2020.
Milorad Dodik

Milorad Dodik
Podijelite



Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zatražio je da se u srijedu prijepodne, 9. septembra, zakaže vanredna sjednica Predsjedništva BiH na kojoj bi se raspravljalo o njegovoj inicijativi za premještanje Ambasade BiH iz Tel Aviva u Јerusalem.
Dodik je inicijativu najavio na sjednici Skupštine Republike Srpske, 7. septembra.
„Bez obzira što Džaferović (Šefik, član Predsjedništva BiH iz redova bošnjačkog naroda) priča da to pitanje neće staviti na dnevni red, on mora po Poslovniku zakazati sjednicu Predsjedništva BiH u roku od 24 sata. Vjerujem da će to uraditi. Vidim da i oni imaju neke inicijative, ja nisam protiv njihovih inicijativa. Treba razgovarati na sjednici i o tome treba da se odlučuje“, izjavio je Milorad Dodik u Mostaru.
Jerusalem
Pročitajte i ovo: EU "ozbiljno zabrinuta" odlukom o otvaranju ambasada Srbije i Kosova u Jerusalemu
Odgovor Predsjedništva BiH

Nakon Dodikovog zahtjeva za održavanjem sjednice i drugi član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, zatražio je da se u srijedu održi vanredna sjednica Kolektivnog šefa države o Prijedlogu Odluke o priznanju Republike Kosovo.
Iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa (RSE) je potvrđeno da u srijedu, 9. septembra, neće biti održana nijedna sjednica.
Da bi zahtjev Milorada Dodika dobio ‘zeleno svjetlo’ potrebno je da za njega glasaju i ostali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, u ponedjeljak, 7. septembra, poručio je da tema premještanja ambasade u Jerusalim uopšte neće biti tema sjednice Predsjedništva BiH, te da je Dodikova inicijativa politikantska i populistička.
Džaferović je naglasio da BiH ima dobre diplomatske odnose i sa državom Izrael i sa državom Palestinom, uz puno razumijevanje činjenice da naša zemlja poštuje međunarodno-pravne akte i rezolucije Ujedinjenjih nacija.
''Ukoliko Dodik zaista želi da sa SAD-om, kao jednim od strateških partnera BiH, popravlja odnose i poštuje njihove interese, onda prije svega treba da bezrezervno poštuje Dejtonski sporazum, a ne da svako malo prijeti teritorijalnom integritetu BiH, zbog čega se našao i na crnoj listi SAD'', istaknuo je Džaferović.
Sličnog stava je i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, koji je podsjetio i da se Dodik nalazi na crnoj listi osoba i organizacija koje su pod sankcijama SAD-a zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD-a.
Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine te predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)
Pročitajte i ovo: Skupština RS podržala Dodikov veto na izbornu saradnju sa međunarodnom fondacijom
Prijedlog o izmiještanju ambasade uoči Palmerovog dolaska

Dodikov prijedlog o izmještanju ambasade stiže uoči dolaska zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a i specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan Matthewa Palmera u Bosnu i Hercegovinu, u srijedu 9. septembra, gdje će održati niz sastanaka sa bh. zvaničnicima.
Dodik je u Mostaru kazao i kako je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD već obaviješten o njegovoj inicijativi.
Dodikov nagli zaokret prema Sjedinjenim Američkim Državama politikolog Velizar Antić povezuje sa njegovom kontinuiranom podrškom predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
‘’Cilj ide u dva smera. Pre svega, jedan je da Milorad Dodik vidi da se Aleksandar Vučić, sa ovim Vašingtonskim sporazumom, približava SAD. Milorad Dodik hoće nekako da se prikači na taj voz, da se on sada ponovo vrati na stare one svoje izjave i period kada je bio ‘dašak svežeg vetra na Balkanu’. Mislim da je to, pre svega, cilj da se prikači na politiku Aleksandra Vučića", ističe Antić.
Sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika u Beogradu, 26. avgust, 2020.
Pročitajte i ovo: Dokumenti Narodne Skupštine RS iz Dodikovih u Vučićeve ruke
Antić navodi i da Dodik "želi da se približi Americi, jer vidi da se Amerika ponovo pozicionira u ovom regionu".
‘’Moramo da se setimo da je on odbio da se rukuje sa ambasadorom SAD u BiH. To je bio jedan njegov veliki gaf i promašaj, jer ma koliko oni bili u ličnim sukobima, ne možete tako da se ponašate u odnosima prema jednoj velesili. On to dobro zna i zato se ponovo ponaša kao dobar učenik i u prijateljskim odnosima sa Amerikom’’, ističe Antić.
I nekadašnji diplomata Hajrudin Somun navodi kako je jasno da Milorad Dodik podržava predsjednika Aleksandra Vučića.
‘’Takav potez do sada nije uradila ni jedna evropska zemlja. Članice EU se drže Rezolcija UN i međunarodno usvojenog principa da se Jerusalim može priznati kao izreaelski glavni grad jedino nakon postizanja rješenja palestinsko - izaelskog spora, na bazi dvije države. Ne znam hoće li se najave o selidbi ambasada ostvariti, jer je taj stav ranije zauzela Australija, ali nije ga provela sve do sada‘’, kaže Somun i podsjeća da je Bosna i Hercegovina bila u delikatnoj situaciji i krajem 2012. godine kada se odlučivalo u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) treba li Palestinskoj upravi dodijeliti status posmatrača u toj organizaciji.
‘’Tada je BiH, upravo zbog otpora zvaničnika iz Republike Srpske, bila suzdržana, dok je Srbija priznala novi status Palestinske uprave. Priznati ili ne priznati Izrael na jednoj, a Palestinsku upravu, odnosno Palestinu na drugoj strani, moneta je za diplomatsko potkusurivanje u međunarodnim odnosima. Posebno je to pitanje dobilo na značaju nakon što je administarcija američkog predsjednika Trampa odlučila da sjedištem svoje ambasade prebaci u Jerusalim“, naglašava Hajrudin Somun.
Milorad Dodik je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država od 2017. zbog nepoštovanja Ustavnog suda BiH o zabrani organizovanja referenduma.
U obrazloženju američke administracije prilikom uvođenja sankcija navedeno je da se "Milorad Dodik usprotivio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i prekršio zakon, te predstavlja značajnu prijetnju u vezi sa ometanjem provedbe Daytonskog sporazuma".
Parada u Banjaluci
Pročitajte i ovo: RS obilježila neustavni praznik uz upozorenja OHR
Odluka je uslijedila nakon što je Ustavni sud proglasio referendum o danu RS neustavnim, koji je Dodik najavljivao kao referendum o otcjepljenju RS ali je nakon ove odluke preinačio u referendum o danu RS 9. Januaru.
"Ova mjera pokazuje naše čvrsto opredjeljenje za Daytonski sporazum, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i kontinuiranu evropsku integraciju zemlje. Kao rezultat današnjih sankcija, svaki dio imovine ili interes za imovinu gospodina Dodika, a koja je u posjedu ili pod kontrolom osoba iz SAD ili koja se nalazi unutar SAD, mora biti blokiran. Pored toga, generalno su zabranjene transakcije državljana SAD koje uključuju gospodina Dodika", saopšteno je tada iz ambasade SAD-a u BiH .
Podržavamo BiH: Morin Kormak
Pročitajte i ovo: Ambasadorka SAD: Dodik sam izabrao ovo što mu se dešava
Pokušaj povezivanja BiH sa sporazumom Kosovo-Srbija

Politički analitičar, urednik portala Istinomjer u udruženju građana "Zašto ne“, Denis Čarkadžić, kaže da Dodik, ipak, ovim prijedlogom "prvo želi da da podršku Aleksandru Vučiću", a potom i dovede BiH, odnosno Republiku Srpsku, u vezu sa pregovorima Kosova i Srbije.
„Prvo je to pokušao sa pričom da status Republike Srpske (RS) treba da bude vezan sa statusom Kosova. Sada koristi bilateralni sporazum između Kosova i Tel Aviva u međusobnom priznanju, te najavu preseljenja ambasade Republike Srbije u Jerusalem. Naravno, niko ozbiljan, kako u Vašingotnu, tako i u BiH neće zagristi na tu udicu, te će i ovaj Dodikov pokušaj doživjeti fijasko, kao što je to bio slučaj i sa pokušajem dovođenja pitanja statusa RS-a sa pregovorima Beograda i Prištine“, ističe Čarkadžić.
Milorad Dodik sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Banjaluci
Pročitajte i ovo: Most: Zašto je propao Dodikov pokušaj da Republiku Srpsku poveže sa Kosovom?
Koliko ambasada ima BiH?

Bosna i Hercegovina je 1997. godine uspostavila 33 svoje ambasade u svijetu. Tada je odlučeno da će BiH priznati državu Izrael i uspostaviti diplomatske odnose. To se i desilo 26. septembra 1997. godine, kada su se države uzajamno priznale i uspostavile diplomatske odnose. Nakon toga je otvoreno i diplomatsko-konzularno predstavništvo BiH.
Dodik, koji je te godine bio poslanik u Narodnoj skupštini RS, izjavio je da će BiH otvoriti ambasadu u Jerusalemu.
U tom momentu samo je Gvatemala imala ambasadu u Jerusalemu.
Trenutno svoje ambasade u Jerusalemu imaju SAD i Gvatemala, a najavljeno je to isto iz Hondurasa, Kosova i Srbije.
U Tel Avivu se nalazi 87 svjetskih ambasada.
* Saradnja na tekstu Milorad Milojević i Gordana Sandić Hadžihasanović


https://www.slobodnaevropa.org/a/dodikov-nagli-zaokret-prema-politici-sad-a/30827779.html





Ili kako je Dodara matirao SAD i Sarajevo. Sah mat. Niko nije ocekivao ovakav potez.

Usput receno spasava i Vucica koji je zabrljao u SAD
 

комшија

Legenda
Poruka
57.443
1599641588873.png






"SB" NA LICU MJESTA: Matthew Palmer stigao u Sarajevo, počeo sastanak u Predsjedništvu BiH, Dodikov pogled govori sve... (FOTO)

Specijalni izaslanik američkog State Departmenta za Balkan i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Matthew Palmer stigao je u Sarajevo.

img_20200909_094550[1].jpg


Prije 36 min

Palmer je u Bosnu i Hercegovinu doputovao iz Bruxellesa, gdje je obavio niz razgovora s evropskim zvaničnicima.
Palmer će u Sarajevu imati više važnih političkih susreta, uključujući i razgovore sa političkim liderima i članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Trumpov specijalni izaslanik danas će imati susret sa tri premijera Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, premijerima entiteta Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem.
U fotogaleriji pogledajte kako je protekao prvi susret Matthewa Palmera s članovima Predsjedništva BiH.
(SB)
 

De_Sisti

Legenda
Moderator
Poruka
51.079
I ja sam baš geledao da vidim "Šta je neobično u tom pogledu"?:hahaha:

Gledao sam gledao, proučavao ... i ništa nisam primetio :D
Kako bi ta sarajevska čaršija (i islamisti i multietniĆari) želela da neko sa Zapada dođe na tenkovima i Srbima naredi: "odsad samo Baš-Čaršiju da slušate, oni su vam gazde"
 
Poslednja izmena:

Dobri Bosnjanin

Ističe se
Poruka
2.399
Dodikov nagli zaokret prema politici SAD-a
8. septembar/rujan, 2020.
Milorad Dodik

Milorad Dodik
Podijelite



Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zatražio je da se u srijedu prijepodne, 9. septembra, zakaže vanredna sjednica Predsjedništva BiH na kojoj bi se raspravljalo o njegovoj inicijativi za premještanje Ambasade BiH iz Tel Aviva u Јerusalem.
Dodik je inicijativu najavio na sjednici Skupštine Republike Srpske, 7. septembra.
„Bez obzira što Džaferović (Šefik, član Predsjedništva BiH iz redova bošnjačkog naroda) priča da to pitanje neće staviti na dnevni red, on mora po Poslovniku zakazati sjednicu Predsjedništva BiH u roku od 24 sata. Vjerujem da će to uraditi. Vidim da i oni imaju neke inicijative, ja nisam protiv njihovih inicijativa. Treba razgovarati na sjednici i o tome treba da se odlučuje“, izjavio je Milorad Dodik u Mostaru.
Jerusalem
Pročitajte i ovo: EU "ozbiljno zabrinuta" odlukom o otvaranju ambasada Srbije i Kosova u Jerusalemu

Odgovor Predsjedništva BiH

Nakon Dodikovog zahtjeva za održavanjem sjednice i drugi član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, zatražio je da se u srijedu održi vanredna sjednica Kolektivnog šefa države o Prijedlogu Odluke o priznanju Republike Kosovo.
Iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa (RSE) je potvrđeno da u srijedu, 9. septembra, neće biti održana nijedna sjednica.
Da bi zahtjev Milorada Dodika dobio ‘zeleno svjetlo’ potrebno je da za njega glasaju i ostali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, u ponedjeljak, 7. septembra, poručio je da tema premještanja ambasade u Jerusalim uopšte neće biti tema sjednice Predsjedništva BiH, te da je Dodikova inicijativa politikantska i populistička.
Džaferović je naglasio da BiH ima dobre diplomatske odnose i sa državom Izrael i sa državom Palestinom, uz puno razumijevanje činjenice da naša zemlja poštuje međunarodno-pravne akte i rezolucije Ujedinjenjih nacija.
''Ukoliko Dodik zaista želi da sa SAD-om, kao jednim od strateških partnera BiH, popravlja odnose i poštuje njihove interese, onda prije svega treba da bezrezervno poštuje Dejtonski sporazum, a ne da svako malo prijeti teritorijalnom integritetu BiH, zbog čega se našao i na crnoj listi SAD'', istaknuo je Džaferović.
Sličnog stava je i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, koji je podsjetio i da se Dodik nalazi na crnoj listi osoba i organizacija koje su pod sankcijama SAD-a zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD-a.
Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine te predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)
Pročitajte i ovo: Skupština RS podržala Dodikov veto na izbornu saradnju sa međunarodnom fondacijom

Prijedlog o izmiještanju ambasade uoči Palmerovog dolaska

Dodikov prijedlog o izmještanju ambasade stiže uoči dolaska zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a i specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan Matthewa Palmera u Bosnu i Hercegovinu, u srijedu 9. septembra, gdje će održati niz sastanaka sa bh. zvaničnicima.
Dodik je u Mostaru kazao i kako je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD već obaviješten o njegovoj inicijativi.
Dodikov nagli zaokret prema Sjedinjenim Američkim Državama politikolog Velizar Antić povezuje sa njegovom kontinuiranom podrškom predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
‘’Cilj ide u dva smera. Pre svega, jedan je da Milorad Dodik vidi da se Aleksandar Vučić, sa ovim Vašingtonskim sporazumom, približava SAD. Milorad Dodik hoće nekako da se prikači na taj voz, da se on sada ponovo vrati na stare one svoje izjave i period kada je bio ‘dašak svežeg vetra na Balkanu’. Mislim da je to, pre svega, cilj da se prikači na politiku Aleksandra Vučića", ističe Antić.
Sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika u Beogradu, 26. avgust, 2020.
Pročitajte i ovo: Dokumenti Narodne Skupštine RS iz Dodikovih u Vučićeve ruke

Antić navodi i da Dodik "želi da se približi Americi, jer vidi da se Amerika ponovo pozicionira u ovom regionu".
‘’Moramo da se setimo da je on odbio da se rukuje sa ambasadorom SAD u BiH. To je bio jedan njegov veliki gaf i promašaj, jer ma koliko oni bili u ličnim sukobima, ne možete tako da se ponašate u odnosima prema jednoj velesili. On to dobro zna i zato se ponovo ponaša kao dobar učenik i u prijateljskim odnosima sa Amerikom’’, ističe Antić.
I nekadašnji diplomata Hajrudin Somun navodi kako je jasno da Milorad Dodik podržava predsjednika Aleksandra Vučića.
‘’Takav potez do sada nije uradila ni jedna evropska zemlja. Članice EU se drže Rezolcija UN i međunarodno usvojenog principa da se Jerusalim može priznati kao izreaelski glavni grad jedino nakon postizanja rješenja palestinsko - izaelskog spora, na bazi dvije države. Ne znam hoće li se najave o selidbi ambasada ostvariti, jer je taj stav ranije zauzela Australija, ali nije ga provela sve do sada‘’, kaže Somun i podsjeća da je Bosna i Hercegovina bila u delikatnoj situaciji i krajem 2012. godine kada se odlučivalo u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) treba li Palestinskoj upravi dodijeliti status posmatrača u toj organizaciji.
‘’Tada je BiH, upravo zbog otpora zvaničnika iz Republike Srpske, bila suzdržana, dok je Srbija priznala novi status Palestinske uprave. Priznati ili ne priznati Izrael na jednoj, a Palestinsku upravu, odnosno Palestinu na drugoj strani, moneta je za diplomatsko potkusurivanje u međunarodnim odnosima. Posebno je to pitanje dobilo na značaju nakon što je administarcija američkog predsjednika Trampa odlučila da sjedištem svoje ambasade prebaci u Jerusalim“, naglašava Hajrudin Somun.
Milorad Dodik je pod sankcijamaSjedinjenih Američkih Država od 2017. zbog nepoštovanja Ustavnog suda BiH o zabrani organizovanja referenduma.
U obrazloženju američke administracije prilikom uvođenja sankcija navedeno je da se "Milorad Dodik usprotivio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i prekršio zakon, te predstavlja značajnu prijetnju u vezi sa ometanjem provedbe Daytonskog sporazuma".
Parada u Banjaluci
Pročitajte i ovo: RS obilježila neustavni praznik uz upozorenja OHR

Odluka je uslijedila nakon što je Ustavni sud proglasio referendum o danu RS neustavnim, koji je Dodik najavljivao kao referendum o otcjepljenju RS ali je nakon ove odluke preinačio u referendum o danu RS 9. Januaru.
"Ova mjera pokazuje naše čvrsto opredjeljenje za Daytonski sporazum, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i kontinuiranu evropsku integraciju zemlje. Kao rezultat današnjih sankcija, svaki dio imovine ili interes za imovinu gospodina Dodika, a koja je u posjedu ili pod kontrolom osoba iz SAD ili koja se nalazi unutar SAD, mora biti blokiran. Pored toga, generalno su zabranjene transakcije državljana SAD koje uključuju gospodina Dodika", saopšteno je tada iz ambasade SAD-a u BiH .
Podržavamo BiH: Morin Kormak
Pročitajte i ovo: Ambasadorka SAD: Dodik sam izabrao ovo što mu se dešava

Pokušaj povezivanja BiH sa sporazumom Kosovo-Srbija

Politički analitičar, urednik portala Istinomjer u udruženju građana "Zašto ne“, Denis Čarkadžić, kaže da Dodik, ipak, ovim prijedlogom "prvo želi da da podršku Aleksandru Vučiću", a potom i dovede BiH, odnosno Republiku Srpsku, u vezu sa pregovorima Kosova i Srbije.
„Prvo je to pokušao sa pričom da status Republike Srpske (RS) treba da bude vezan sa statusom Kosova. Sada koristi bilateralni sporazum između Kosova i Tel Aviva u međusobnom priznanju, te najavu preseljenja ambasade Republike Srbije u Jerusalem. Naravno, niko ozbiljan, kako u Vašingotnu, tako i u BiH neće zagristi na tu udicu, te će i ovaj Dodikov pokušaj doživjeti fijasko, kao što je to bio slučaj i sa pokušajem dovođenja pitanja statusa RS-a sa pregovorima Beograda i Prištine“, ističe Čarkadžić.
Milorad Dodik sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Banjaluci
Pročitajte i ovo: Most: Zašto je propao Dodikov pokušaj da Republiku Srpsku poveže sa Kosovom?

Koliko ambasada ima BiH?

Bosna i Hercegovina je 1997. godine uspostavila 33 svoje ambasade u svijetu. Tada je odlučeno da će BiH priznati državu Izrael i uspostaviti diplomatske odnose. To se i desilo 26. septembra 1997. godine, kada su se države uzajamno priznale i uspostavile diplomatske odnose. Nakon toga je otvoreno i diplomatsko-konzularno predstavništvo BiH.
Dodik, koji je te godine bio poslanik u Narodnoj skupštini RS, izjavio je da će BiH otvoriti ambasadu u Jerusalemu.
U tom momentu samo je Gvatemala imala ambasadu u Jerusalemu.
Trenutno svoje ambasade u Jerusalemu imaju SAD i Gvatemala, a najavljeno je to isto iz Hondurasa, Kosova i Srbije.
U Tel Avivu se nalazi 87 svjetskih ambasada.
* Saradnja na tekstu Milorad Milojević i Gordana Sandić Hadžihasanović


https://www.slobodnaevropa.org/a/dodikov-nagli-zaokret-prema-politici-sad-a/30827779.html





Ili kako je Dodara matirao SAD i Sarajevo. Sah mat. Niko nije ocekivao ovakav potez.

Usput receno spasava i Vucica koji je zabrljao u SAD
Hehe a sto su bombardovali Srbiju nema veze, mislio sam da su Srbi ponosan junački narod.
 
Poruka
19.182
Pogledajte prilog 761037





"SB" NA LICU MJESTA: Matthew Palmer stigao u Sarajevo, počeo sastanak u Predsjedništvu BiH, Dodikov pogled govori sve... (FOTO)

Specijalni izaslanik američkog State Departmenta za Balkan i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Matthew Palmer stigao je u Sarajevo.

Pogledajte prilog 761038

Prije 36 min

Palmer je u Bosnu i Hercegovinu doputovao iz Bruxellesa, gdje je obavio niz razgovora s evropskim zvaničnicima.
Palmer će u Sarajevu imati više važnih političkih susreta, uključujući i razgovore sa političkim liderima i članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Trumpov specijalni izaslanik danas će imati susret sa tri premijera Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, premijerima entiteta Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem.
U fotogaleriji pogledajte kako je protekao prvi susret Matthewa Palmera s članovima Predsjedništva BiH.
(SB)
 

комшија

Legenda
Poruka
57.443
1599720908217.png






SVEMU JEDNOM DOĐE KRAJ: Palmerovi Znakovi pored puta za Veliko Spremanje u Bosni i Hercegovini…

palemr_dodik[1].jpg


Prije 2h

Piše: SLOBODAN VASKOVIĆ

1.

“Ovo je moj prvi put izvan Vašingtona u posljednjih 6 mjeseci, i nije slučajno da sam izabrao baš Sarajevo”, rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a Metju Palmer, koji je i specijalni izaslanik američkog državnog sekretara za Balkan.

2.

Naravno da nije slučajno, jer je u BiH već lagano počelo Veliko Spremanje, a Palmer je stigao da to i potvrdi svojim dolaskom i ukaže na činjenicu da se u SAD-u mijenjaju predsjednici i administracije, ali ne i strateški ciljevi spoljne politike; Koji su dugoročni, zakovani i sistematično se sprovode, bez obzira na to ko sjedi u Bijeloj kući, bilo republikanac ili demokrata.

3.

Palmer je, bitno je primijetiti, u BiH došao nakon potpisivanja “Vašingtonskog sporazuma” između Beograda i Prištine, koji, suštinski, označava veliki iskorak Aleksandra Vučića ka Zapadu, i izbora u Crnoj Gori, na kojima je pobijedila opozicija, čiji lideri su već potpisali Sporazum kojim potvrđuju da ostaju privrženi putu ka EU i NATO, kao i da neće povlačiti priznanje Kosova.

4.

Taj Sporazum dovoljna je garancija za gotovo siguran odlazak u opoziciju DPS-a, koji je vladao trideset godina, dok Milo Đukanović, koji je teško uzdrman i u silaznoj putanji nakon gubitka izbora, ostaje na poziciji predsjednika Crne Gore (još tri godine), u situaciji nimalo bezazlenoj za njega, ukoliko ne uspije spriječiti formiranje vlade sastavljene od opozicionih sranaka, što u ovom trenutku djeluje malo realno.

5.

Najvažnije od svega je da su (dosad) izbjegnuti bilo kakvi incidenti i u Srbiji i na Kosovu, kao i u Crnoj Gori, nakon svih ovih dešavanja, tako da BiH (p)ostaje ključna tačka u kojoj je potrebno stvari dovesti u red, što je posao koji su, kako se može zaključiti, SAD preuzele na sebe i dovešće ga (uz podršku EU) do kraja, bez obzira na otpore od bilo koga i po bilo kom pitanju što dolaze iz BiH.

6.

Bitno je primijetiti da je Palmer do kraja smrvio Dodikovu namjeru da, po Ruskom nalogu, dovođenjem u istu ravan Kosova i Republike Srpske, ugrozi potpisivanje “Vašingtonskog sporazuma”, što je bio cilj te njegove “akcije".

“Ono što se dešava sa RS je unutrašnje pitanje BiH i to je opredjeljenje i Vučića”, rekao je Palmer, pozivajući se na svoj razgovor sa predsjednikom Srbije u Briselu prije par dana.

7.

Sam Vučić je, u intervjuu “Avazu”, rekao da u Vašingtonu nije bilo nikakvih razgovora o BiH, što je od njega, u javnim istupima, prije sastanka sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom i pregovora sa delegacijom Prištine, koju je predvodio premijer Avdulah Hoti, tražio Dodik.

“Ako me pitate da li se govorilo o specifično nečemu u BiH - ne, nije, niti je to bilo čija namjera. A ne mislim da je to i bilo kakvo očekivanje Dodika. Ljudi, Srbija poštuje integritet BiH, kao što poštujemo integritet Republike Srpske unutar BiH. Mi s tim nemamo nikakav problem. Hoćemo bolje odnose”, rekao je Vučić za “Avaz” (09.09.o.g.).

8.

Na ovaj način stavljena je Tačka na Dodikove nepotrebne, štetne i jalove akrobacije, koje čini po nalogu Rusije, usmjerene i protiv BiH i protiv Srbije.




To što je Dodik, kako je rekao, Palmera pitao "kako SAD imaju različite standarde kada je u pitanju Kosovo i Republika Srpska u vezi sa pitanjem njihove nezavisnosti" nije nikakav stav niti iskazana hrabrost, već isprazno politikanstvo i mizerna manipulacija, pošto je Dejtonski sporazum po tom pitanju potpuno jasan - nema otcjepljenja entiteta, nijednog.

Odlazak na referisanje kod ruskog ambasadora Petra Ivancova, nakon sastanka sa Palmerom, je, pak, pokazatelj sa koje adrese Dodiku stižu naredbe koje on bespogovorno izvršava.

9.

U istoj ravni i po istom nalogu je i njegov zahtjev da se ambasada BiH preseli iz Tel Aviva u Jerusalem, što je dodatni pokušaj bagatelisanja Vašingtonskog sporazuma i trovanja odnosa BiH i Srbije, jer je bilo jasno da će se, sa druge strane, iz Federacije BiH (Željko Komšić, član Predsjedništva BiH), pokrenuti inicijativa za priznavanje Kosova, koja je nesprovodiva u istoj mjeri kao i Dodikov zahtjev za izmještanjem diplomatskog predstavništva.

Međutim, radikalizacija i primitivni, otrovni, populizam su zagarantovani, što je i bio jedan od ciljeva, premda su njegovi dometi kratkoročni i u planu Velikog spremanja u BiH, koje lagano teče i koje će se, nakon Palmerovog odlaska, ubrzati, tek su fusnota. Očekivana i lako savladiva.

10.

Dodikovo “vađenje štete” nakon stupidnih postupaka (“Dobro je da konačno bude razmatrano pitanje o tome da li BiH priznaje nezavisnost Kosova, jer će konačno postojati jedna, institucionalna odluka o priznanju ili nepriznanju Kosova”), i Komšićevog kontraudara (koji je Dodik ocijenio legitimnim), samo je još jedna u nizu potvrda da on nema nikakvu politiku, već da djeluje po principu “pucanja čireva” u glavi, budući da nije bilo nikakve potrebe za odlučivanjem o priznavanju/nepriznavanju Kosova, jer to pitanje niko, institucionalno, nije ni potezao.

Sada ga je Dodik izazvao, ali dnevnopolitički dobici, sa kojima kalkuliše, itekako će mu se vrlo brzo obiti o glavu.

11.

Da je “pucanje čireva”, a ne politika u pitanju, svjedoči i njegova “argumentacija” za izmještanje ambasade u Izraelu - “tako želi predsjednik SAD-a”, pri čemu je “zaboravio” da isti taj predsjednik, kao i njegovi prethodnici i nasljednici, želi/žele priznanje Kosova.

12.

Niko ne napada RS sem Dodika i njegove kamarile, koji to čine sistematično, vulgarno, varvarski sa ciljem njenog potpunog poništenja… RS je već pretvorena u praznu školjku, jer je Dodik isisao sve iz nje, nasilno privatizujući institucije, resurse, porobljavajući stanovništvo njegovim svođenjem na služenje primitvnoj, bahatoj, pohlepnoj, nakaznoj oligarhiji uz čiju pomoć autokratski i beskrupulozno vlada.

Ali, mrak je najcrnji pred zoru.

13.

Palmer nije zaboravio istaći “viziju SAD-a”, koja podrazumijeva BiH u EU i NATO; Iako je rekao da “ljudi u BiH imaju slobodan izbor, a mi želimo da budemo podrška u tom procesu”, sigurno nije zaboravio da je u sjedište Alijanse predat “Program reformi BiH”, decembra 2019. godine, odnosno ANP-e, koji je potpisao i Dodik i koji znači izvjestan put zemlje u NATO, bez obzira na Dodikovo reteriranje od tog akta, iznuđeno pritiskom Rusije.

14.

Palmerovo naglašavanje “podrške (SAD-a) u tom procesu” nije nikakav “Majka Tereza čin”, već upravo potpuno jasan stav da nema odstupanja od američke strateške opredijeljenosti da BiH bude članica u NATO (što je i sama zatražila još 2009. godine, kada je Nebojša Radmanović, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH uputio pismo u NATO sa jasno iskazanim opredjeljenjem za ulazak u Alijansu), kao i njihove riješenosti da svaka prepreka na tom putu bude uklonjena.

Bez milosti, kao što je, ne tako davno, brzinom svjetlosti, uklonjen Aljbin Kurti sa pozicije premijera Kosova, jer se snažno protivio Sporazumu sa Srbijom.

15.



Ne bi Dodik trebalo da izgubi iz vida ni gotovo sigurni odlazak Đukanovićevog DPS-a u opoziciju, kao ni Sporazum lidera stranaka pobjednica na izborima u Crnoj Gori, koje, za razliku od njega, uvažavaju odluke države u kojoj žive, bez obzira na to da li im se lično dopadale ili ne.

U stvari, taj poraz mu je itekako vidljiv, kao i sve glasnije i učestalije pozdravljanje predstavnika Zapada sa DPS-ovskom vlasti.

16.

“Postoje znakovi pored puta i sve je objašnjeno, potrebna je samo politička volja”, rekao je Palmer, uopšte ne ostavljajući mjesta sumnji da su “znakove pored puta” postavile SAD i da neće dozvoliti nikakvo poigravanje političkom voljom.

17.

Svjedoči to i njegova najava da će SAD uskratiti svaku finansijsku pomoć teško korumpiranom pravosudnom sistemu BiH, “zbog nedovoljne borbe protiv trgovine ljudima”, ali i zbog toga što pravosudni sistem uopšte ne funkcioniše, o čemu je Palmer govorio “u rukavicama”, koje su tek dio dreskoda, pošto su njegove poruke bile izuzetno precizne i jasne.

18.

Potvrdio je to i Dodik, koji je, indirektno, javnim udarom na predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca, podržao pokušaje Milana Tegeltije, predsjednika VSTS, da, uz svesrdnu pomoć Glavne tužiteljke Tužilaštva BiH Gordane Tadić, ukloni Debeveca i na njegovo mjesto dovede nekog od svojih pravosudnih sluga, o čemu sam detaljno pisao. (Debevec mu nije ostao dužan.)

Međutim, Palmer ni u kom slučaju nije “ciljao” Debeveca, već upravo VSTS, a Dodik je osporio prijeko potrebnu izmjenu zakona o toj otuđenoj instituciji koja je postala centar kriminalne, a ne pravosudne moći.

Kao što je “ciljao” Dodika temom o trgovini ljudima i kaznama za BiH koje mogu biti drakonske zbog nikakve borbe protiv navedenog zla, jer je član Predsjedništva BiH iz RS odbacio, povlačenjem vitalnog nacionalnog interesa, Memorandum o saradnji između Ministarstva bezbjednosti BiH i Ministarstva unutrašnje bezbjednosti SAD-a o saradnji u vezi sa upotrebom putničkih informacija (izuzetno bitan za borbu protiv terorizma, trgovine ljudima i ostalih oblika kriminala). Bila je to još jedna karika od papira u sve dužem nizu Dodikovog bagatelisanja vitalnog nacionalnog interesa.

19.

Napadom na Debeveca Dodik je pokušao da zaštiti Milana Tegeltiju, ali je to bio jalov pokušaj, jer je učinio upravo suprotno - potvrdio da on kontroliše Tegeltiju, i da stoji iza brojnih nezakonitih, kriminalnih radnji koje čini predsjednik VSTS; Dodik Tegeltiji nije ni najmanje pomogao; Dapače.

Tegeltija je, izvan svake razumne sumnje, jedna od individua koju će zakačiti Veliko Spremanje.

“Nema ništa bitnije od vladavine prava, jer je to borba protiv korupcija koja nagriza privredu i povjerenje građana u politiku i sistem. Potrebno se boriti istražnim sredstvima i zakonima. Bogaćenje izabranih lidera trebalo bi zakonski goniti i to je suština reformi koje će približiti BiH članstvu u EU”, naglasio je Palmer.

Izvjesno je da mu je itekako poznato da je glavna uloga Milana Tegeltije u uništenom pravosuđu zaštita “bogatih izabranih lidera”, i da mu ne pada na pamet da dozvoli da ih se “zakonski goni”.

20.

Već sam objavio da na vrata RS sve snažnije kuca Bankrot, da će gubici zbog pandemije i nesposobnosti kleptokratske vlasti dostići milijardu maraka, da je besparica hronična i da je zbog toga Dodik zatražio od Rusije kredit od 500 miliona evra.

Sve navedeno Dodik je indirektno potvrdio.

“Potreba je da se rješavaju ekonomske i finansijske štete nastale kao posljedica pandameije. BiH je uspjela angažovati samo jedan paket te pomoći, aranžman koji je postigla sa MMF-om, a svi drugi ostaju u fazi ugovaranja, dogovaranja, tako da mi se čioni da se kasni sa tim aranžmanima finansijske podrške, prije svega EU, i da moramo da ubrzamo što je moguće više nove aranžmane eventualno sa nekim drugim finansijskim institucijama”, rekao je Dodik.

Zaboravio je da kaže da je MMF odlučio da ne da nikakav novac prije izbora, a malo je vjerovatno da će u tom terminu stići i pare iz EU.
 

Peaky

Aktivan član
Poruka
1.014
Pa to se i dogodilo. VRS je predata Bakiru.
Nraod ima kratko pamcenje
Zaboravili su 1997 i nato drzavni udar i sta je nakon toga usljedilo

Nisu samo predali VRS vec i sudsku vlast ,i sud i tuzilastvo bih pa sad muslimani vec 15 god love Srbe po RS i vezane ih vode u Sarajevo u ratni logor za sarajevske Srbe Ramiz Salcin gde je sad sjediste tog famoznog suda i tuzilastva ili bivsu kasarnu JNa Viktor Bubanj
Hapse i proganjaju sve koji su ucestvovali u ratu vojne i civilne strukture a rezim u RS suti kao da smo se mi borili za sebe a ne za RS


 

Peaky

Aktivan član
Poruka
1.014
Ekshumacija tijela Srba u krugu Suda BiH

U ratnom logoru "Viktor Bubanj", sada sjedištu Suda i Tužilaštva BiH, danas je počela ekshumacija posmrtnih ostataka Srba iz Sarajeva. Pretpostavlja se da je u kompleksu najviše pravosudne institucije u BiH sahranjeno više posmrtnih ostataka srpskih civila, koji su tokom rata zarobljeni, mučeni i ubijeni.

https://www.rtvbn.com/3833856/ekshumacija-tijela-srba-u-krugu-suda-bih
 

Top
  Blokirali ste reklame
Dragi prijatelju, nemojte da blokirate reklame - isključite Ad Blocker na Forumu, jer će tako mesto vaših susreta na Krstarici ostati besplatno za korišćenje.