U 20. veku, dizajn je već bio deo našeg svakodnevnog života. U generalnom smislu, dizajn se može posmatrati kao instrument za poboljšanje kvaliteta našeg života. Nedavno smo se osvrnuli na modernistički dizajn nameštaja, i zagrebli smo površinu dizajn (r)evoluje kada je nameštaj u pitanju.
Ne možemo govoriti od modernističkom dizajnu i funkcionalizmu (a bez kojeg nema ni minimalizma) a da ne pomenemo nemačkog industrijskog dizajnera Ditera Ramsa, čije ime se vezuje za čuvenu Braun kompaniju. Ali ova priča nije samo o životu i delu Ditera Ramsa, već se fokusira i na prakse dobrog dizajna i modernistički dizajn u generalnom smislu.
Do određenog nivoa možemo pratiti poreklo dizajna i vezati ga sa industrijskom revolucijom i mehaničkom proizvodnjom. Sve do ranog 20. veka kada je dizajn teorija integrisana sa praksom kroz nova sredstva produkcije – tek tada je modernistički dizajn doživeo pravu ekspanziju i postao ono što predstavlja danas. Cilj dizajna, kako je praktikovano i na Bauhausu u okviru modernizma, jesu proizvodi koji spajaju intelektualne, praktične, komercijalne i estetske zahteve u umetničkom poduhvatu, koristeći nove tehnologije.
Ne možemo govoriti od modernističkom dizajnu i funkcionalizmu (a bez kojeg nema ni minimalizma) a da ne pomenemo nemačkog industrijskog dizajnera Ditera Ramsa, čije ime se vezuje za čuvenu Braun kompaniju. Ali ova priča nije samo o životu i delu Ditera Ramsa, već se fokusira i na prakse dobrog dizajna i modernistički dizajn u generalnom smislu.
Do određenog nivoa možemo pratiti poreklo dizajna i vezati ga sa industrijskom revolucijom i mehaničkom proizvodnjom. Sve do ranog 20. veka kada je dizajn teorija integrisana sa praksom kroz nova sredstva produkcije – tek tada je modernistički dizajn doživeo pravu ekspanziju i postao ono što predstavlja danas. Cilj dizajna, kako je praktikovano i na Bauhausu u okviru modernizma, jesu proizvodi koji spajaju intelektualne, praktične, komercijalne i estetske zahteve u umetničkom poduhvatu, koristeći nove tehnologije.