Diplomirana bubašvaba

Lagerta

Elita
Supermoderator
Poruka
17.849
Obavezno srednje obrazovanje je totalni promašaj

Uveliko se radi na tome da srednjoškolsko obrazovanje u Srbiji postane obavezno. Ovo je potpuno pogrešna ideja u čijoj osnovi je konfuzija između znanja i diploma.

Probleme koji nastaju na ovaj način sam već objasnila na primeru višeg obrazovanja, pa da se previše ne ponavljam. Svako sa malo boljim pamćenjem, ili sa decom u osnovnoj školi, zna da već i gradivo petog razreda predstavlja izazov za odredjeni broj učenika. Sve što može da se očekuje od škole, za odredjen broj ljudi, je da ih opismeni. I to uopšte nije mala stvar, niti je treba uzimati zdravo za gotovo – u tom istom petom razredu i dalje ima dece koja su nesigurna u čitanju. Više nego što bi se pomislilo.

Ostatak akademskih znanja, koja su jako duboka i komplikovana ali i neophodna za funkcionisanje civilizacije, su van dometa mnogih. Ne treba misliti ni da, ako neko ne može da ide u gimanziju, neka bar završi neku stručnu školu. Ni te škole nisu nimalo lake, niti su ta zanimanja trivijalna. Daleko je od toga da svako može da bude vodoinstalater ili medicinska sestra.

Dakle, nisu svi ljudi sposobni da završe srednju školu. Odnosno, nisu svi ljudi sposobni da završe srednju školu vrednu završavanja. Jasno je da se razvodjavanjem kriterijuma svako može dogurati do diplome srednje škole, pa i više toga. U SAD su sportski timovi na koledžima to doveli do savršenstva pa se jednom neko hvalio da bi i “bubašvabu mogao da dovede do fakultetske diplome”. To se postiže izborom najlakših ispita pod režimom velikog broja izbornih predmeta karakterističnom za osnovne studije u Americi. Na taj način su svi njihovi profesionalni igrači fudbala fakultetski obrazovani, pa čak i navode imena svojih univerziteta pre svake utakmice.

Obavezno srednje obrazovanje nije ništa drugo do put do dr Bubašvabe. Imaćemo na papiru veće procente obrazovanih, ali će zato sve diplome imati manju vrednost, pa će magistrature i doktorati zauzimati mesto srednjoškolskih i fakultetskih diploma. Tako se stiže do konobara i taksista sa fakultetima i doktora nauka na minimalcima. Što je najgore, sve je ovo već vidjeno pa nećemo moći ni da se tešimo time da nismo znali kuda ovo vodi.
Link
 
Obavezno srednje obrazovanje je totalni promašaj

Uveliko se radi na tome da srednjoškolsko obrazovanje u Srbiji postane obavezno. Ovo je potpuno pogrešna ideja u čijoj osnovi je konfuzija između znanja i diploma.

Probleme koji nastaju na ovaj način sam već objasnila na primeru višeg obrazovanja, pa da se previše ne ponavljam. Svako sa malo boljim pamćenjem, ili sa decom u osnovnoj školi, zna da već i gradivo petog razreda predstavlja izazov za odredjeni broj učenika. Sve što može da se očekuje od škole, za odredjen broj ljudi, je da ih opismeni. I to uopšte nije mala stvar, niti je treba uzimati zdravo za gotovo – u tom istom petom razredu i dalje ima dece koja su nesigurna u čitanju. Više nego što bi se pomislilo.

Ostatak akademskih znanja, koja su jako duboka i komplikovana ali i neophodna za funkcionisanje civilizacije, su van dometa mnogih. Ne treba misliti ni da, ako neko ne može da ide u gimanziju, neka bar završi neku stručnu školu. Ni te škole nisu nimalo lake, niti su ta zanimanja trivijalna. Daleko je od toga da svako može da bude vodoinstalater ili medicinska sestra.

Dakle, nisu svi ljudi sposobni da završe srednju školu. Odnosno, nisu svi ljudi sposobni da završe srednju školu vrednu završavanja. Jasno je da se razvodjavanjem kriterijuma svako može dogurati do diplome srednje škole, pa i više toga. U SAD su sportski timovi na koledžima to doveli do savršenstva pa se jednom neko hvalio da bi i “bubašvabu mogao da dovede do fakultetske diplome”. To se postiže izborom najlakših ispita pod režimom velikog broja izbornih predmeta karakterističnom za osnovne studije u Americi. Na taj način su svi njihovi profesionalni igrači fudbala fakultetski obrazovani, pa čak i navode imena svojih univerziteta pre svake utakmice.

Obavezno srednje obrazovanje nije ništa drugo do put do dr Bubašvabe. Imaćemo na papiru veće procente obrazovanih, ali će zato sve diplome imati manju vrednost, pa će magistrature i doktorati zauzimati mesto srednjoškolskih i fakultetskih diploma. Tako se stiže do konobara i taksista sa fakultetima i doktora nauka na minimalcima. Što je najgore, sve je ovo već vidjeno pa nećemo moći ni da se tešimo time da nismo znali kuda ovo vodi.
Link
Хиперпродукција факултетских диплома, као и доктората је довела до тога да у Србији више нема возача, електричара, столара, бравара, обућара и других занимања која су потребна да би привреда могла да функционише. Људи који су били обучени да возе аутобус, месе хлеб, фарбају зидове или варе метал, сада седе у канцеларијама и управљају.

Увођењем обавезног средњег образовања доћи ће до још већег мањка неквалификоване радне снаге, а која је исто тако неопходна: чистачи, носачи, помоћни радници, чувари, портири, курири,...

Србија као да нема план колико јој треба образованих, а колико необразованих радника. Када људи крену да говоре како нам лекари и други факултетски образовани људи напуштају земљу, нико не поставља питање колики је број лекара или неких других занимања заиста потребан Србији.

На бироу за незапослене седи велики број особа са разним факултетским дипломама које нису потребне или су потребне, али њихова места држе људи преко везе или људи са дипломом приватног факултета. Парадокс је и то што у Србији има све мање радних места, а број приватних универзитета, виших и средњих школа само расте.

Што се саме средње школе тиче, ни постојеће средње школе не оправдавају своје постојање. У Србији постоји велики број средњих школа које су раније осниване да би задовољиле потребе индустрије и производње. Највише има машинских и електротехничких школа које су грађене да би се у њима школовао кадар за рад у фабрикама. Данас тих фабрика више нема, а школе настављају да уписују сваке године ђаке на исте смерове, као и пре 50 година. Осим тога, постоји и велики број средњих школа медицинског усмерења, где након завршеног образовања млади људи иду у иностранство да раде јер је тај посао тамо плаћенији него у Србији. Исто важи и за неке друге образовне профиле. Србија као да ништа не чини да те људе задржи овде и да им омогући да раде.

На крају се поставља оправдано питање улагања у такав систем, јер већ сада школски систем избацује превише дипломираних и превише матураната који неће радити посао у струци, већ само имају средњу школу, да не би били само са основном.
 
A šta drugo da rade između osnovne i punoletstva, vise na ulici ceo dan? Naravno da i srednja škola treba da bude obavezna.
Da citiram :nisu svi sposobni da završe srednju školu vrednu završavanja. Učenici koji završe, recimo gimnaziju su u obavezi da nastave dalje školovanje jer praktično osposobljeni su za sve pomalo. I svakako će visiti na ulici ako ne izaberu srednju školu koja je vredna završavanja. Trebalo bi da se prilikom upisa u srednje škole ima tačan broj potrebnih kadrova u zemlji. Samim tim, deca bi mogla da izaberu ono što ih interesuje i što im garantuje da neće visiti na ulici posle završene srednje škole.
 
Planska ekonomija je relikt nekog prošlog vremena, danas ne mož računati u kojoj će državi da se probudiš kroz tri-četiri godine a ne čime ćeš se baviti. Bolje dati svima osnove pa nek se nadgrađuju. Nova zanimanja nastaju i nestaju previše brzo, a i već postojećim škole ne mogu biti jedini izbor kadrova jer nema se vremena da čekaš godinama da se iškoluju potrebni.

---

Posle gimnazije si praktično nesposoban za sve, i prinuđen da studiraš da bi se za nešto osposobio. Što se neretko ni sa završenim studijama ne dešava, već u zavisnosti od zanimanja ili moraš sve sam uporedo ili juriš razne specijalizacije, licence, štaveć. Ali to je već daleko ispred, reč je o srednjim školama, ne vidim svrhu upoređivati ih sa akademskim studijama. Radi se o deci u periodu života kada sazrevaju, obrazovanje koje nude srednje škole je tu da im da neke osnove za budući izbor profesije, pa čak i kad se ode u potpuno drugom smeru.
 
Konkretan predlog bi bio, da se oformi neka dobra komisija sastavljena od pedagoga, psihologa ,nastavnika, koja bi testirala decu posle osnovne škole i na osnovu toga i detetovog interesovanja predložila srednju školu. Al setim se da ne živim u Švedskoj, recimo, već u Srbiji. Opet bi se našao neki roditelj koji bi forsirao dete da mora školu koju on misli da treba da mu dete završi.
 
Da citiram :nisu svi sposobni da završe srednju školu vrednu završavanja. Učenici koji završe, recimo gimnaziju su u obavezi da nastave dalje školovanje jer praktično osposobljeni su za sve pomalo. I svakako će visiti na ulici ako ne izaberu srednju školu koja je vredna završavanja. Trebalo bi da se prilikom upisa u srednje škole ima tačan broj potrebnih kadrova u zemlji. Samim tim, deca bi mogla da izaberu ono što ih interesuje i što im garantuje da neće visiti na ulici posle završene srednje škole.
Ja zbilja nemam pojma kako se u Srbiji vrši upis u srednje škole. Imate li eksternu maturu na kraju osnovne, testove profesionalne orijentacije? Naši osnovnci nakon što obave to dobiju spisak sa tri srednje škole u koje mogu aplicirati.
 
Sta nauce od prakticnog znanja u skolama? Nista. Dzabe deca cepaju patike. Garantujem da bih ja za 4 meseca vise naucio nekoga iz masinstva nego srednja skola 4 godine
Sećam se da su nekada stručne sredje škole imale po 3 dana praktičnog rada u raznim objektima a ostalo teorijska znanja u školi. Normalno da smo tada imali stručni srednjoškolski kadar.
 
Ja zbilja nemam pojma kako se u Srbiji vrši upis u srednje škole. Imate li eksternu maturu na kraju osnovne, testove profesionalne orijentacije? Naši osnovnci nakon što obave to dobiju spisak sa tri srednje škole u koje mogu aplicirati.
Da, imamo i mi to, ali posle osnovne škole koliko dece tačno zna šta želi da radi?Da to nije implicirano izborom zanimanja koji brzo donosi lovu il su roditelji rekli, moraš to ? Profesionalna orijentacija više informativnog kataktera, ništa im ne znači.
 
Konkretan predlog bi bio, da se oformi neka dobra komisija sastavljena od pedagoga, psihologa ,nastavnika, koja bi testirala decu posle osnovne škole i na osnovu toga i detetovog interesovanja predložila srednju školu. Al setim se da ne živim u Švedskoj, recimo, već u Srbiji. Opet bi se našao neki roditelj koji bi forsirao dete da mora školu koju on misli da treba da mu dete završi.
Ne vidjeh ovaj post. Znaš koliko se može roditelj pitati kad dobije stručno mišljenje nakon testiranja? :D nema opciju da se pokuša upisati u školu koja nije stručno preporučena i određena.
 
Da, imamo i mi to, ali posle osnovne škole koliko dece tačno zna šta želi da radi?Da to nije implicirano izborom zanimanja koji brzo donosi lovu il su roditelji rekli, moraš to ? Profesionalna orijentacija više informativnog kataktera, ništa im ne znači.
Nisu presudne niti trebaju biti presudne želje djece. Roditelja još manje. Imaš eksternu, imaš test prof. orijentacije i ima prijemni u srednju-pa izvoli.
 
Ne vidjeh ovaj post. Znaš koliko se može roditelj pitati kad dobije stručno mišljenje nakon testiranja? :D nema opciju da se pokuša upisati u školu koja nije stručno preporučena i određena.
Ne zaboravi da u Srbiji imamo paranormalne zakone fizike i to u praksi dokazane. z:mrgreen:
Imamo pojavu društvene antigravitacije kao kad pustiš loptu a ona počne da se kreće uvis.
 
Obavezno srednje obrazovanje je totalni promašaj

Uveliko se radi na tome da srednjoškolsko obrazovanje u Srbiji postane obavezno. Ovo je potpuno pogrešna ideja u čijoj osnovi je konfuzija između znanja i diploma.

Probleme koji nastaju na ovaj način sam već objasnila na primeru višeg obrazovanja, pa da se previše ne ponavljam. Svako sa malo boljim pamćenjem, ili sa decom u osnovnoj školi, zna da već i gradivo petog razreda predstavlja izazov za odredjeni broj učenika. Sve što može da se očekuje od škole, za odredjen broj ljudi, je da ih opismeni. I to uopšte nije mala stvar, niti je treba uzimati zdravo za gotovo – u tom istom petom razredu i dalje ima dece koja su nesigurna u čitanju. Više nego što bi se pomislilo.

Ostatak akademskih znanja, koja su jako duboka i komplikovana ali i neophodna za funkcionisanje civilizacije, su van dometa mnogih. Ne treba misliti ni da, ako neko ne može da ide u gimanziju, neka bar završi neku stručnu školu. Ni te škole nisu nimalo lake, niti su ta zanimanja trivijalna. Daleko je od toga da svako može da bude vodoinstalater ili medicinska sestra.

Dakle, nisu svi ljudi sposobni da završe srednju školu. Odnosno, nisu svi ljudi sposobni da završe srednju školu vrednu završavanja. Jasno je da se razvodjavanjem kriterijuma svako može dogurati do diplome srednje škole, pa i više toga. U SAD su sportski timovi na koledžima to doveli do savršenstva pa se jednom neko hvalio da bi i “bubašvabu mogao da dovede do fakultetske diplome”. To se postiže izborom najlakših ispita pod režimom velikog broja izbornih predmeta karakterističnom za osnovne studije u Americi. Na taj način su svi njihovi profesionalni igrači fudbala fakultetski obrazovani, pa čak i navode imena svojih univerziteta pre svake utakmice.

Obavezno srednje obrazovanje nije ništa drugo do put do dr Bubašvabe. Imaćemo na papiru veće procente obrazovanih, ali će zato sve diplome imati manju vrednost, pa će magistrature i doktorati zauzimati mesto srednjoškolskih i fakultetskih diploma. Tako se stiže do konobara i taksista sa fakultetima i doktora nauka na minimalcima. Što je najgore, sve je ovo već vidjeno pa nećemo moći ni da se tešimo time da nismo znali kuda ovo vodi.
Link
ne znam. šta bi radila deca sa 15 godina koja ne idu u školu? išla na posao? koji jer ovo nije XiX vek i vrlo malo poslova imaš za nekvalifikovanu radnu snagu.
da li deca moraju da imaju određeni uspeh da bi se kvalifikovala za srednju školu? pa ne znam, mislim da ne.
hoću da kažem i dvojka je za đaka. bolje bar nešto nego ništa.
 

Back
Top