Diogen i njegova filozofija?

Све сам рекао о овој теми у посту број 16. на претходној страни као и у овом блогу:

http://forum.krstarica.com/entry.php/10082-Diogen-Tražim-čoveka

Додаћу овде нешто што је Шопенхауер у делу "О вољи у природи" писао управо о томе. Пренећу тај цитат:

"Животиња је најживље свесна свог постојања у иритабилитету, отуда егзалтира у његовим испољавањима. Док је сензибилитет главна особина човекова, оно заправо људско у човеку. Ни једна животиња се у овоме не може ни издалека поредити са њим. Када претежно превладава даје генија. Отуда је човек гениј у вишем ступњу човек. Тиме се објашњава, зашто неки генији нису хтели остале људе, са њиховим једноличним физиономијама и општим обележјима свакодневности, да признају за људе: јер у њима нису налазили себи сличне, те су западали у природну заблуду да је њихов склоп онај нормалан. У том смислу је Диоген лампом тражио човека;

Грациан У Критикону, можда највећој и најлепшој алегорији икада написаној, каже:

"Најчудније је пак било, што у читавој земљи, чак и у најнасељенијим градовима, нису нашли ни једног човека; све је било настањено лавовима, тигровима, леопардима, вуковима, лисицама, мајмунима, воловима, магарцима, свињама, - нигде ни једног човека!
tumblr_maef54sSdv1r30maho2_500.jpg

Тек касније су схватили, да се оно мало људи што их је било, да би се скрили и не би гледали шта се дешава, повукло у оне пустиње, које су заправо требало да буду станиште дивљих животиња" ( Грациан, из Ерида 5. и 6. првог дела).

У ствари на овом почива склоност свих генија ка самоћи, ка којој их тако тера њихова различитост од осталих. : јер од људи, као и од дијаманата, само они необично велики ваљају за самца: обични морају да буду заједно и да делују у маси."

цитат: Шопенхауер
 
....neki čovjek je htio da kod njga uči filozofiju; ovaj mu je predao haringu i naredio mu da ga prati.Čovjek je ribu od stida bacio i otišao. Uskoro posle toga sretne ga Diogen smejući se i reče:'' Prijateljstvo između tebe i mene razorila je jedna haringa....:hahaha:

Aleksandru koji mu je prišao i rekao:''Zar me se ne plašiš?''-odgovorio je''Pa šta si ti?Dobro ili zlo?''I kad je ovaj odgovorio:''Dobro!''-Diogen mu reče:''A ko se boji nečega što je dobro?''.....Njegova moć ubjeđivanja bila je čudovišna.On je lako svojim rečima svakoga pridobijao...umro je u devedesetoj godini života a živio je većinu života u buretu ili ropstvu, hodajući bos po snijegu....
...često je glasno vikao da su su bogovi ljudima dali lak život, ali da je to, zbog traženja slatkiša,mirisa i drugih sličnih stvari, zaboravljeno.....govorio je i da je ono što je najvrednije na pijaci najjeftinije kao npr.kupus, dok ono što ničemu ne služi ili služi kao ukras najskuplje.....
Šta vi mislite da li je jednostavnost življenja zaboravljena ,izgubljena i da li je trebamo pronaći?
Deogen je subjektivno gledano bio obican covek, ali gledano sa razumevanjem bio je IZUZETAN covek, bio je covek vrhunske inteligencije. Kad mu je aleksandar rekao da hoce da osvoji ceo svet da bi na kraju mogao da se opusti ovaj mu je rekao "pa ti si budala, mozes odmah da se opustis ne treba da osvajas ceo svet" ali malo toga je doprelo do aleksandrovog mozga. Mislim da nije recima pridobijao nikog, da su mu reci bile samo sekudarne, da je njegova energija, njegovo "bice" ili da kazem "samopouzdanje", uverenost, jasnoca (postoje stotinu nacina da se opise) je ono sto je privlacilo ljude. Jeste da je ziveo kao prosjak ali je ziveo bogatiji od kralja, i sam kralj bi se osecao kao prosjak pored njega - razmisli samo. Aleksandar se osecao veoma glupo prema njemu tj preciznije on je bio zaslepljen sa egom, dok mu je ovaj iskreno nagovestavao, ali voleo ga je bas zbog toga sto je "drugaciji". Svi su mu se ulizivali, ali njega nista nije zanimalo, pa zato i ne mozes "kupiti" coveka kojeg nista ne zanima, sve sto je imao imao je u sebi, nekako verujem da je pronasao svoj centar u sebi, mozda je bio prosvetljen ili "probudjen" tesko je znati. Ali u svakom slucaju vredan je spominjanja. Zivot jeste jednostavan ali ljudi ga previse komplikuju i mislim da nije izgubljen vec ljudi su izgubili put "jednostavnosti" vise vole komplikovano, za ego komlikovano je put. Ako je jednostavno i zanimljivo i lako niko nece da se trudi oko toga, ljudi vole tesko izazovno. Kao aleksandar, svi spominju njega u knjigama ucimo o njemu i ostalim "kraljevima" i pogotovo za cezara ali niko ne spominje PROSECNO COVEKA, koji je normalno ziveo. Po meni prosecan covek je IZUZETAN, a ne kraljevi i cezarevi i faraoni, obicne ubice ali nasa istorija se vodi ka njima "vidite kakav je bio aleksandar, sta je postigao" pa bolje da nas uce o tome ko je bio diogen, i jednostavnost njegovog zivota, ili zaratrusta naprimer. I u samoj kuci niko nikad ne spominje "budi ono sto jesi" vec svi govore o nekom ostvarivanju u buducnosti, kao sto se ranije osvajalo tako danas roditelji decama postavljaju "ciljeve" za buducnost, a pritom ne obracajuci paznju na jednostavnost njihovu a sam razvoj lezi u jednostavnosti. Zato i psiholozi kazu da deca posle 16 godine NE NAPREDUJU mentalno, samo fizicki.
 
...mislim da do nas dopire nepresušiva mitologija o Diogenovoj mudrosti ,mnogo veća nego što je on zaista bio mudar i uvažavan u svoje vreme.....
...ta svetska mitologija , o isposnicima , pustinjacima , pećincima pa i prigradskim čudacima samotnjacima , vešto pletena , utemeljila je strategiju kojom se iz polu sveta današnjih beskućnika , alkoholičara , narkomana i gubitnika izvalače i vrbuju takovi pogodni likovi , naročito u književnosti - koji svetini služe kao pokazni primer ostvarenja američkog sna ( visok društveni status i siguran ekonomski lak procvat ) , gde ovi bivši marginalci , preobraženi , nude nove umetničke istine....
.... bože moj , umetnost nije u obavezi realno i istiniro o svemu da govori.....ona može hipotetički , golu laž , predstaviti kao kakvu višnju istinu negog pojedinca ili grupe , a loše nečije životne navike , kao uzvišenu posledicu odbacivanja duhovnih stega zajednice , zbog posvećenosti čistom duhovnom životu ...da ne govorim još o tome , da je stilska obaveza , da umetničkom istinom svi pojmovi relativizuju , pa onda izjednačavaju i na kraju obezvređuju - naročito ako su zagovornici istine i samo istine , a da ne govorim o etici , ljudskosti , časti i poštenju....
....odbacivanje civilizacijskih normi i standarda življenja , bilo je opasno kako u Dijogenovo vreme , tako i danas.....

...današnji diogenčići su kontejnerski beskućnici - koji su odbacili sve civilizacijske norme i standarde življenja , te zaposeli javni život u rijaliti kulturno prosvetiteljskim medijskim sverama !

...sve u svemu , mislim da se izmišljaju i prepričavaju izmišljene mudrolije - dosetke , fazoni i fore , jer je diogenizam više potreban sirotinji da se nada i teši , nego racionalnoj pameti koja je iskoračila sa velikh , enormno velikih margina na kojima caruje siromaštvo i beda duha !....
...koliko je potreban diogenizam kao način života , još je više potreban bogatašima , kao kakvo opojno sredsvo , koje sirotinju čini još pokornijom i siromašnijom - ali je čini i ništavno pokvarenijom !
 
Poslednja izmena:

Back
Top