DEMOGRAFSKA KATASTROFA U HRVATSKOJ: Mladi beže i zbog ustašluka, usred korone pravac - Nemačka

Poruka
21.098
ДЕМОГРАФСКА КАТАСТРОФА У ХРВАТСКОЈ: Млади беже и због усташлука, усред короне правац - Немачка

Foto: V. N.

MLADI se masovno iseljavaju iz Hrvatske u Nemačku, uprkos krizi oko virusa korona.


Pre koju godinu oko 50.000 Hrvata godišnje odlazilo je na rad, ali i sada ih je od 35.000 do 40.000. Dok su se najčešće iseljavali mlađi ljudi iz Slavonije, sada odlaze i iz Dalmacije, pa čak i iz Dubrovnika, gde se, inače, živelo dobro.
Na pitanje zašto odlaze mladi ne stavljaju na prvo mesto nezaposlenost ili male plate, već besperspektivnost u zemlji okrenutoj više prošlosti nego budućnosti.
Mnogima smetaju stalne rasprave o ustašama, četnicima i partizanima umesto da se stvaraju uslovi za kvalitetniji život u zemlji, koja je na evropskom dnu.

Zvanične procene ukazuju da će pad BDP u Hrvatskoj biti između devet i 10 odsto, što je najviše u EU.

https://www.novosti.rs/planeta/regi...ze-zbog-ustasluka-usred-korone-pravac-nemacka

Pametna deca, beže od hrvatskih retarda.
 
Poruka
21.098
Hrvatska je najzaduženija među novim članicama EU. Dugove će vraćati i naša djeca
Adriano MilovanPrije 28 minuta
21

0a55d593-93e0-4757-a0cc-27215f661048.jpg

Foto: Patrik Macek / Pixsell

KORONAKRIZA je Hrvatsku dovela na sam rub prezaduženosti, a dugove stvorene tijekom pandemije koronavirusa, kao i one iz prethodnog razdoblja, otplaćivat će i generacije koje dolaze. Zaključak je to koji se može izvući iz posljednjih dostupnih podataka o stanju duga države, kao i o vanjskom dugu zemlje.
Prema posljednjim procjenama eurostatističara, dug sektora države, u koji, osim središnje države, ulaze i lokalne vlasti te izvanproračunski fondovi, krajem lipnja je dosegao vrijednost od 85.3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Očekivanja analitičara Raiffeisena pokazuju da bi Hrvatska kraj 2020. godine trebala dočekati s javnim dugom u visini 87.1 posto BDP-a.
U ovoj godini država će jako povećati zaduženja
Pojednostavljeno, krajem 2020. godine javni bi dug trebao iznositi oko 391.7 milijardi kuna, ili 26.8 milijardi kuna više nego krajem prošle godine. Tada je, naime, sektor države dugovao, pokazuju podaci makroekonomista Raiffeisena, 292.9 milijardi kuna, ili 72.8 posto hrvatskoga BDP-a.
a55bbad3-2621-45cd-a5c3-3ca378eba738.jpg

Hrvatska nije izoliran slučaj po rastu javnoga duga u Europi u jeku koronakrize. Povećanje javnoga duga u ovoj je godini prisutno u svim članicama. Štoviše, mnoge članice Unije imaju i znatno veću razinu javnoga duga od Hrvatske. Tako je, primjerice, sredinom godine, prema podacima Eurostata, javni dug Grčke iznosio čak 187.4 posto BDP-a, Italije 149.4 posto BDP-a, Portugala 126.1 posto BDP-a, Belgije 115.3 posto BDP-a, Francuske 114.1 posto BDP-a, Cipra 113.2 posto BDP-a, a Španjolske 110.1 posto. Sve te zemlje u prvoj polovici ove godine znatno su povećale razinu javnoga duga.
Rastu i dugovi ostalih članica EU, ali one su bogatije i razvijenije od Hrvatske
Ipak, postoji nekoliko razlika između njih i Hrvatske. Za početak, te su države razvijenije od Hrvatske, što će im, kažu ekonomisti, ipak omogućiti lakšu otplatu dugova. Nadalje, sve su one već u eurozoni, što im koristi i u politici zaduženja, dok se Hrvatska tek kvalificira za uvođenje jedinstvene europske valute, za što je jedan od uvjeta i svođenje javnoga duga na 60 posto BDP-a.
Vrijedi spomenuti i da Hrvatska ima najvišu razinu javnoga duga među novim članicama EU na istoku kontinenta. Tako je, primjerice, javni dug Slovenije krajem lipnja, prema podacima Eurostata, iznosio 78.2 posto BDP-a, Mađarske 70.3 posto BDP-a, Rumunjske 41.1 posto BDP-a, a Bugarske 21.3 posto BDP-a. Najmanju razinu javnoga duga među novim članicama i u EU sredinom ove godine je imala Estonija, 18.5 posto BDP-a. Inače, zemlje "Nove Europe" se razvijaju brže od Hrvatske, a po stupnju dosegnutog razvoja još je samo Bugarska iza nas.
Rast javnoga duga posljedica pomoći države gospodarstvu, ali i neprovedenih reformi
Velik rast javnoga duga u Hrvatskoj i drugim zemljama ponajprije je posljedica koronakrize i mjera koje su države poduzimale kako bi svoja gospodarstva održala iznad vode. No ekonomisti već godinama upozoravaju da je rast javnoga duga u slučaju Hrvatske i posljedica neprovođenja reformi koje bi smanjile javnu potrošnju. Potvrđuje to i podatak Eurostata da nam je javni dug još 2009. godine iznosio 48.7 posto BDP-a.
"Visina javnoga duga, koji se kod nas bliži razini od 90 posto BDP-a, velik je problem. Općenito se smatra da je javnim dugom iznad 60 posto BDP-a teže upravljati, a i jedan od kriterija iz Maastrichta govori o toj razini javnoga duga. Naravno, kod velikih i bogatijih država lakše je upravljati i većim javnim dugom nego što je to slučaj s Hrvatskom, koja je mala ekonomija i ima male stope gospodarskog rasta te je najzaduženija u istočnoj Europi", ocjenjuje za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.
Veći prihodi od privatizacije olakšali bi nam dužničku poziciju
Dodaje kako će Hrvatskoj biti teško vraćati takve dugove. Stoga preporučuje ubrzanje privatizacije što bi državi omogućilo da se riješi barem dijela duga. Slično su, kaže, napravile i pojedine druge zemlje. Pritom podsjeća da se vrijednost državnih udjela u tvrtkama procjenjuje na 30 do 35 milijardi eura.


"Vlada raspolaže velikom imovinom u tvrtkama, ali je ne prodaje, iako joj je ubrzanje privatizacije preporučila i Europska komisija. Doista ne znam zašto imamo 39 strateških poduzeća, dok ih druge, razvijenije i bogatije zemlje imaju daleko manje. Kod nas je velik otpor privatizaciji, a sad bi bio trenutak za prodaju udjela u pojedinim tvrtkama na burzi jer ulagači traže u što bi mogli ulagati. I Austrija, Mađarska i Slovenija su privatizirale neke od svojih ključnih tvrtki", poručuje Novotny.
U koronakrizi porastao i vanjski dug zemlje, najviše zbog zaduživanja države vani
Koronakriza je donijela i rast vanjskoga duga zemlje, koji, osim duga države prema vanjskim vjerovnicima, obuhvaća i dugove tvrtki i banaka. Potkraj kolovoza, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) na koje se pozivaju analitičari Raiffeisena, hrvatski je vanjski dug iznosio 41.1 milijardu eura, što je 216.6 milijuna eura više nego krajem prošle godine.
„Uz blago povećanje u apsolutnom iznosu, snažan pad gospodarske aktivnosti podignuo je relativni pokazatelj vanjske zaduženosti do razine od gotovo 80 posto BDP-a na kraju prve polovice 2020. godine. Posljedica je to u najvećem dijelu rasta zaduživanja središnje države“, upozorava se u dnevnoj ekonomskoj analizi Raiffeisena.
Zaustavljeni su trendovi poboljšanja vanjske pozicije Hrvatske i zato rastu rizici
Analitičari Raiffeisena dodaju i kako očekuju da će vanjski dug do kraja godine preskočiti 85 posto BDP-a. Preciznije, njihove ranije prognoze govore da ćemo kraj godine dočekati s vanjskim dugom od 86 posto BDP-a. Na to će najviše utjecati pad gospodarstva čija će posljedica biti i povećanje udjela ino-duga u BDP-u. Inače, prema podacima Raiffeisena, vanjski je dug Hrvatske krajem prošle godine iznosio 75.7 posto BDP-a. Time je, napominju makroekonomisti Raiffeisena, zaustavljen dugoročni trend smanjivanja vanjskih neravnoteža Hrvatske.
435c3385-f770-4189-a0b3-535ca8e213f3.jpg

"U tom kontekstu, pojačavaju se rizici za vanjsku poziciju što otvara pitanje stabilnosti i zadržavanja kreditnog rejtinga u investicijskom razredu", zaključuju analitičari Raiffeisena.
Sporije ćemo se razvijati zbog velike zaduženosti
Napominju i da ne očekuju probleme u otplati dugova, kao i da će početkom oporavka u sljedećoj godini doći do smanjenja udjela vanjskoga duga u BDP-u. Prema njihovim ranijim prognozama, vanjski bi dug u sljedećoj godini trebao pasti na 85.8 posto BDP-a. Očekuju i smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u u 2021. godini, na 83.6 posto BDP-a.
No treba naglasiti kako pad udjela dugova u BDP-u neće biti toliko posljedica smanjenja dugova koliko očekivanog povećanja BDP-a. Naravno, pod pretpostavkom da oporavak u 2021. godini ne zakoči pandemija koronavirusa. Kakav god nas scenarij u narednim godinama čekao, dugove će trebati vraćati, i to ubrzano, zbog priprema za ulazak u eurozonu. To će, upozoravaju ekonomisti, usporiti dinamiku razvoja zemlje.
 
Poruka
10.035
Ustaše neke. Prvo ovde udaju svoje ***** i prostitutke, naprave radbinske veze, nađu lopove u vlasti s kojima ortački kradu Srbiju, zatim čekaju neki rat da pobiju, pokradu i opljačkaju komšije Srbe.I tako u krug.
Pa što dopuštate tim ustašama to? Ma vidjeli bi oni da dođu kod nas u Hrvatsku...
 
Da biste mogli da kreirate nove teme, trajno koristite svoje ime i ne pogađate stalno slike - kliknite ovde da se registrujete.

Top
  Blokirali ste reklame
Dragi prijatelju, nemojte da blokirate reklame - isključite Ad Blocker na Forumu, jer će tako mesto vaših susreta na Krstarici ostati besplatno za korišćenje.