Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 35.099
Bruka za nas na Krstarici da imamo teme o Dejanu Ristiću (dva komada) i jednu o Dejanu Lučiću, a ni jednu o nacionalnoj i akademskoj veličini srpskog naroda, akademiku Dejanu Medakoviću.
Medaković je takođe bio član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), gde je obavljao funkciju predsednika od 1999. do 2003. godine. Tokom svog mandata, zalagao se za unapređenje naučno-istraživačkog rada i širenje znanja o srpskoj kulturi na međunarodnoj sceni.
Dejan Medaković je ostavio neizbrisiv trag u srpskoj nauci i kulturi. Njegov rad na proučavanju i promociji srpske umetnosti i istorije predstavlja temelj za buduće generacije istraživača. Kao istoričar umetnosti, književnik i kulturni vizionar, Medaković je svojim delima obogatio srpsku kulturnu scenu i pokazao kako se ljubav prema sopstvenoj baštini može spojiti sa univerzalnim vrednostima.
Dejan Medaković – Čuvar srpske kulturne baštine
Dejan Medaković (1922–2008) bio je istaknuti srpski akademik, istoričar umetnosti, pisac i kulturni radnik, čije delo predstavlja neizbrisiv doprinos srpskoj nauci i kulturi. Rođen u Zagrebu, u uglednoj porodici sa dugom tradicijom intelektualnog angažmana, Medaković je još od ranih godina pokazivao sklonost ka umetnosti i istoriji. Njegov akademski put započinje na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je diplomirao i doktorirao na Katedri za istoriju umetnosti. Njegov rad obeležila je strastvena posvećenost proučavanju srpske kulturne baštine, posebno umetnosti srpskog baroka.Naučni doprinos
Medaković je bio neumoran istraživač i autor brojnih monografija, studija i članaka. Njegovo kapitalno delo, "Srpski slikari XVIII veka," i danas predstavlja temelj za proučavanje srpske umetnosti baroknog perioda. U njemu je Medaković na temeljan i analitički način osvetlio rad srpskih slikara koji su stvarali pod uticajem evropskih umetničkih tokova, ali su istovremeno zadržali jedinstven nacionalni pečat. Pored toga, njegova studija "Hilandar" doprinosi razumevanju značaja ovog manastira kao kulturnog i duhovnog središta srpskog naroda.Medaković je takođe bio član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), gde je obavljao funkciju predsednika od 1999. do 2003. godine. Tokom svog mandata, zalagao se za unapređenje naučno-istraživačkog rada i širenje znanja o srpskoj kulturi na međunarodnoj sceni.
Književno stvaralaštvo
Pored naučnog rada, Medaković je bio plodan pisac. Njegovi memoarski zapisi, okupljeni u serijalu "Efemeris," svedoče o turbulentnim vremenima kroz koja je prolazio srpski narod tokom 20. veka. Ova dela su dragocena ne samo kao literarna ostvarenja, već i kao istorijski dokumenti koji prenose atmosferu jednog doba.Dejan Medaković kao kulturni vizionar
Medakovićev doprinos srpskoj kulturi ne ogleda se samo u njegovim delima, već i u njegovom angažmanu na čuvanju i promociji kulturne baštine. Bio je jedan od osnivača Galerije fresaka u Beogradu, institucije koja čuva kopije najznačajnijih fresaka srpske srednjovekovne umetnosti. Njegov rad na očuvanju i popularizaciji srpske kulture bio je usmeren ka jačanju nacionalnog identiteta, ali i prema povezivanju sa širim evropskim kulturnim tokovima.Dejan Medaković je ostavio neizbrisiv trag u srpskoj nauci i kulturi. Njegov rad na proučavanju i promociji srpske umetnosti i istorije predstavlja temelj za buduće generacije istraživača. Kao istoričar umetnosti, književnik i kulturni vizionar, Medaković je svojim delima obogatio srpsku kulturnu scenu i pokazao kako se ljubav prema sopstvenoj baštini može spojiti sa univerzalnim vrednostima.