Ja uopšte nisam spominjao etničke entitete, niti da je postojao tada neki "bosanski etnikum". Niti sam išta rekao - postavio sam tri Živkovićeva relativno novija rada vezana za DAI. Čisto sumnjam da su Bošnjaci potplatili Živkovića i naručili mu jedan ovakav rad - čovjek se bavi naukom a ne dnevnom politikom, i trudi se da piše što objektivnije - onako kako je bilo, a ne kako bi neko danas volio da čuje o nekom istorijskom procesu.
Evo šta sam ja htio da kažem - citirat ću završni dio Živkovićevog rada "O počecima Bosne u ranom srednjem vijeku", "Godišnjak" ANUBIH, knjiga 39, Sarajevo 2010, str. 158-159:
"Ako promotrimo političke i crkvene podatke o pitanjima vezanim za početke ranosrednjovjekovne Bosne, onda moramo zaključiti da nam je proces kreiranja južnoslavenskih kneževina nepoznat. Istaknuta pozicija Hrvatske i Srbije u određenim izvorima je u skladu sa značajem koje su imale za susjede – Franke, Bizant i Bugarsku. Druge, manje kneževine bile su im manje zanimljive. Samo je Paganija, zbog piratskih aktivnosti Pagana, bila od nekog interesa za Veneciju, dok su Zahumlje, Travunija, Duklja i Bosna ostale na periferiji takvog interesa. Postoji još nekoliko značajnih pitanja koja se tek moraju riješiti. Prvo, moramo razumjeti ko su bili Srbi i Hrvati. Drugo, moramo razumjeti kako su uspjeli nametnuti svoju vlast na teritorijama na kojima su se naselili. Treće, moramo saznati šta se desilo sa starosjedilačkim stanovništvom i kako su oni inkorporirani u novi politički sistem. Moramo pretpostaviti da je područje rimske Dalmacije bilo fragmentirano u možda tuce kneževina. Nijedna politička granica nije bila toliko čvrsto utvrđena na počecima 7. stoljeća da je izdržala narednih 300 godina bez promjena, niti je etnicitet mijenjan u tim ranim danima slavenskog prisustva na Balkanu. Mnoga druga pitanja su u potpunosti zanemarena. Na primjer, ne znamo da li su ove manje kneževine postojale od vremena slavenskog naseljavanja i u kakvim su odnosima bili prema Srbima i Hrvatima. Geografski položaj Bosne, zemlje stiješnjenje u najsakrivenije dijelove Balkana, udaljene od glavnih trgovačkih puteva ili bilo kakvih puteva, mora se uzeti u razmatranje kada se ima u vidu tišina izvora o njoj. Moramo zapaziti da u De ceremoniis nije sačuvano ime nijednog južnoslavenskog arhonta kome je poslano najmanje jedno pismo (prije oko 870). Najviše što možemo zaključiti iz dokaza spomenutih u ovoj studiji, jeste da je, sudeći prema izrazu kastra oikoumena, Bosna prije 822. godine bila kneževina na sličan način kao i Zahumlje,Travunija, Konavli, Moravija, Duklja, Paganija, Hrvatska i Srbija."