Danas obilježavanje 34 godine od masakra u Ledićima kod Trnova

dragon x

Legenda
Poruka
58.737

ZA UBISTVA SRPSKIH CIVILA NIKO NIJE ODGOVARAO: Danas obilježavanje 34 godine od masakra u Ledićima kod Trnova​


FB_IMG_1780475054006.jpg


U selu Ledići kod Trnova danas će biti služen pomen za 22 srpska civila koje su prije 34 godine ubili pripadnici takozvane Armije BiH.

Kod spomen-obilježja u Ledićima u 12.00 časova biće služen parastos ubijenim Srbima, dok je u 12.30 časova planirano polaganje cvijeća i vijenaca.

Za 12.45 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika, rečeno je Srni u Organizaciji porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo.

Pripadnici takozvane Armije BiH juna 1992. godine ubili i masakrirali 22 srpska civila u selu Ledići.

Pripadnici muslimanskih snaga su u junu 1992. godine mučki ubili srpske civile – najstarija žrtva Ikonija Vasić imala je 92 godine, a najmlađa Milun Tešanović samo 18 mjeseci, kome su prije ubistva zločinci polomili i noge i ruke.

U zločinačkom pohodu komšija – muslimana, ubijeno je devet članova porodice Vasić, osmoro iz porodice Tešanović, tri člana porodice Miovčić, te Savo Kenjić i Slađana Selaković.

Većina mještana stradala je na kućnom pragu, a oni malobrojni koji su pokušali da se sakriju po okolnim šumama pronađeni su i ubijeni.

Zločin nad nevinim srpskim civilima, stanovnicima sela Ledići, koji je započeo 3. juna 1992. godine, u večernjim časovima, izvršili su pripadnici takozvane Armije BiH, regrutovani sa područja Sarajeva, te komšije muslimani iz susjednog sela Dejčići.

Okupacija sela, koje je u međuvremenu pretvoreno u muslimanski logor za Srbe, trajala je do 10. juna.

Selo je opljačkano, popaljeno i razoreno do te mjere da se gubi skoro svaki trag srpskog prisustva na tom prostoru.

Prema rezultatima popisa iz 1991. godine, u Ledićima je živjelo 36 stanovnika od kojih je 35 bilo srpske nacionalnosti. Prema popisu iz 2013. godine, u Ledićima živi pet stanovnika i svi su Bošnjaci.

MASAKR SRBA U LEDIĆIMA – ZLOČIN BEZ KAZNE

Predmet za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u selu Ledići pred Sudom BiH pravosnažno je okončan oslobađajućom presudom.

Prvostepenu presudu od 4. marta 2021. godine Sud BiH izrekao je u predmetu poznatom kao „Edhem Godinjak i ostali“.

Optuženi Godinjak, Medaris Šarić i Mirko Bunoza su prvostepeno oslobođeni svih optužbi za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s cilju ubistava, zatvaranja i progona srpskih civila u selima na području Trnova, uključujući seoce Ledići.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u julu 2022. godine u potpunosti odbilo žalbu Tužilaštva BiH kao neosnovanu i u cijelosti potvrdilo prvostepenu oslobađajuću presudu.

Ovom odlukom predmet je zvanično zatvoren.

Budući da je ovaj krivični postupak pred Sudom BiH pravosnažno završen, trenutno ne postoje aktivni procesi protiv ove grupe optuženih za zločine u Ledićima pred ovom institucijom.

https://vecernjenovosti.ba/421056/v...e-34-godine-od-masakra-u-ledicima-kod-trnova/


Crkva u Trnovu


FB_IMG_1780475659608.jpg
 
Ekshumacija posmrtnih ostataka sedam tijela iz masovne grobnice sa lokaliteta - “Javorska kosa”, planina Treskavica - šumsko područje, širi rejon sela Rakitnica, opština Trnovo (lokalitet br. “2” - ovaj likalitet pronađen na udaljenosti od oko 500 m od lokaliteta br. “1” - sa druge strane puta).
Datum ekshumacije/asanacije: 25.09, 26.09. i 27.09.2001. godine
Broj pronađenih tijela: 7

Screenshot_2026-06-03-10-39-22-495_com.brave.browser-edit.jpg


https://www.nestalirs.com/ekshumacije/trnovo/rakitnica1/index.html


Trnovo je jedna od prijeratnih sarajevskih opština, sveštenik je pronađen u grobnici svezanih ruku, crkva spaljena i srušena.
 
Poslednja izmena:
ево смислнео уобличено без могућности тумачења да су на Крсти људи који су у некој групи што жели или је зло чинило
Jasno je da nam žele zlo, vidi se to iz njihovog pisanja.
 
Jasno je da nam žele zlo, vidi se to iz njihovog pisanja.

Све стране

обични људи

само желе освету ...за своје и себи блиских уништене животе

..... а оне и они који су скубе креирали користили/те су и пре и сада на власти

images
2019-05-09T074409Z_1870447755_RC1F093D8A20_RTRMADP_3_EU-BALKANS-COOPERATION.jpg
 
Dakle u svakom narodu imas zle i dobre primerke. Do ljudi je, nije do nacije.

Све док се само једна страна вештачки издваја види се да је реч о казни нације а не примерака

Статистика Хашког трибунала (МКСЈ)
Ови подаци обухватају правоснажне пресуде за највише војне и политичке званичнике.

НационалностБрој оптуженихБрој осуђенихУкупна казна (године)
Срби94621.138 година (+ 6 доживотних)
Хрвати2918249 година
Бошњаци9542 године
Албанци9113 година
Македонци2112 година
Статистика локалних судова
Локални судови процесуирају директне извршиоце на терену. Подаци за Суд БиХ су најрелевантнији због интензитета сукоба:
  • Срби: 79 осуђених (укупно 1.258 година затвора).
  • Хрвати: 13 осуђених (укупно 158 година затвора).
  • Бошњаци: 15 осуђених (укупно 153 године затвора).

Процена жртава и расељених лица (1991–1999)
Ова табела приказује најшире прихваћене демографске податке и процене извора попут Хашког тужилаштва и Центра за суочавање с прошлошћу.
Сукоб / РегијаУкупан број жртаваЕтничка структура жртаваПроцена расељених лица
Рат у БиХ (1992–1995)~100.00064.000 Бошњака
25.000 Срба
8.000 Хрвата
~2,2 милиона људи (избеглице и интерно расељени)
Рат у Хрватској (1991–1995)~20.00012.000–14.000 Хрвата
6.000–7.000 Срба
~550.000 (прогнани Хрвати '91. и Срби '95.)
Рат на Косову (1998–1999)~13.50010.500 Албанаца
3.000 Срба и осталих
~850.000–1.000.000 (већином Албанци, потом Срби)
 

Sud BiH: Godinjak, Šarić i Bunoza oslobođeni optužbi za ratne zločine u Trnovu

04.03.2021

Sud BiH: Godinjak, Šarić i Bunoza oslobođeni optužbi za ratne zločine u Trnovu


Sud Bosne i Hercegovine izrekao je danas prvostepenu presudu kojom su optuženi Edhem Godinjak, Medaris Šarić i Mirko Bunoza oslobođeni optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, saopšteno je iz Suda.

Godinjak, Šarić i Bunoza su oslobođeni optužbi da su u vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH između pripadnika Armije RBiH i Vojske RS-a, od maja 1992. do jula 1993. godine, svjesno i voljno učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu sa zajedničkim ciljem višestrukog lišenja života civila srpske nacionalnosti u selima na području opštine Trnovo, protupravnom hapšenju i zatočenju u zatočeničkim objektima i paljenju njihove imovine, te lišenjima života i nečovječnom postupanju prema zarobljenim pripadnicima VRS-a u zatočeničkim objektima formiranim na području opštine Trnovo.

Istovremeno, oslobođeni su optužbi da su, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata i oružanog sukoba, planirali, naredili, pomagali u planiranju, pripremanju i učinjenju ubistva, namjernom nanošenju osobi snažnog tjelesnog i duševnog bola i patnje, protuzakonitom zatvaranju civila, te da su, kršeći pravila međunarodnog prava prema ratnim zarobljenicima, planirali, naredili, pomagali u planiranju, pripremanju i učinjenju lišenja života, namjernom nanošenju snažnog tjelesnog i duševnog bola i patnje, nečovječnom postupanju i nanošenju velikih patnji, ozljeda tijela i povreda zdravlja.

Optužnica u ovom predmetu teretila je Edhema Godinjaka u svojstvu načelnika Stanice javne bezbjednosti Trnovo, člana Ratnog predsjedništva Skupštine opštine Trnovo i načelnika Štaba Teritorijalne odbrane Trnovo, Medarisa Šarića u svojstvu komandanta Štaba Teritorijalne odbrane Trnovo, a Mirka Bunozu u svojstvu komandanta jedinica HV–HOS, navodi se u saopštenju.
 

BiH: Potvrđena oslobađajuća presuda za zločine u Trnovu

July 14, 2022

Edhem-Godinjak-2-e1595493050922-2048x1152-e1595514333152-1280x720.jpg

Edhem Godinjak (prvi) ispred Suda BiH.

U žalbenom postupku potvrđena je presuda kojom su Edhem Godinjak, Medaris Šarić i Mirko Bunoza oslobođeni optužbi za ubistva i nehuman tretman zarobljenih srpskih civila i vojnika u Trnovu kod Sarajeva 1992. godine tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Sud BiH saopštio je danas da je žalba Tužilaštva na presudu kojom su Edhem Godinjak, Medaris Šarić i Mirko Bunoza, oslobođeni optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, odbijena kao „neosnovana”.

Njih trojca su u martu prošle godine oslobođeni optužbi za učešće u „udruženom zločinačkom poduhvatu“ čiji je cilj bio „višestruko lišenje života civila srpske nacionalnosti u selima na području opštine Trnovo, protivpravno hapšenje i zatvaranje u zatočeničkim objektima formiranim na području opštine Trnovo i paljenje njihove imovine“.

Oni su oslobođeni i krivice za učestvovanje u ubistvima i nečovječnom postupanju prema zarobljenim pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) u zatvoreničkim objektima formiranim na području opštine Trnovo.

Godinjak je bio optužen da je zločine počinio kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) i član ratnog Predsjednštva Trnova, Šarić kao komandant Štaba Teritorijalne odbrane (TO), a Bunoza kao komandant jedinica Hrvatskih obrambenih snaga.

Sva trojica su oslobođena i optužbi za nezakonito zatvaranje civila i namjerno nanošenje snažnog tjelesnog i duševnog bola i patnje.

Ukinuta presuda za zločine u Prijedoru

Sud BiH je također saopštio da je u drugom procesu, Apelaciono vijeće ukinulo nepravosnažnu presudu nekadašnjim pripadnicima VRS Bratislavu Bilbiji i Đuri Adamoviću, koji su bili osuđeni na dvije odnosno tri godine zatvora za ratni zločin nad civilima počinjen u avgustu 1992. godine u zaseoku Bukvik kod Prijedora.

Žalbeno vijeće odlučilo je da će Bilbiji i Adamoviću biti ponovo suđeno.

Oni su u novembru 2021. godine na prvobitnom suđenju proglašeni krivima za nečovječno postupanje prema civilima u Bukviku.

Ali presudom su oslobođeni optužbi, zajedno sa trećeoptuženim Rankom Babićem, za ubistvo, mučenje i prisilne nestanke. Žalbeno vijeće je potvrdilo ovu oslobađajuću presudu.
 
Све док се само једна страна вештачки издваја види се да је реч о казни нације а не примерака

Статистика Хашког трибунала (МКСЈ)
Ови подаци обухватају правоснажне пресуде за највише војне и политичке званичнике.


НационалностБрој оптуженихБрој осуђенихУкупна казна (године)
Срби94621.138 година (+ 6 доживотних)
Хрвати2918249 година
Бошњаци9542 године
Албанци9113 година
Македонци2112 година
Статистика локалних судова
Локални судови процесуирају директне извршиоце на терену. Подаци за Суд БиХ су најрелевантнији због интензитета сукоба:
  • Срби: 79 осуђених (укупно 1.258 година затвора).
  • Хрвати: 13 осуђених (укупно 158 година затвора).
  • Бошњаци: 15 осуђених (укупно 153 године затвора).

Процена жртава и расељених лица (1991–1999)
Ова табела приказује најшире прихваћене демографске податке и процене извора попут Хашког тужилаштва и Центра за суочавање с прошлошћу.

Сукоб / РегијаУкупан број жртаваЕтничка структура жртаваПроцена расељених лица
Рат у БиХ (1992–1995)~100.00064.000 Бошњака
25.000 Срба
8.000 Хрвата
~2,2 милиона људи (избеглице и интерно расељени)
Рат у Хрватској (1991–1995)~20.00012.000–14.000 Хрвата
6.000–7.000 Срба
~550.000 (прогнани Хрвати '91. и Срби '95.)
Рат на Косову (1998–1999)~13.50010.500 Албанаца
3.000 Срба и осталих
~850.000–1.000.000 (већином Албанци, потом Срби)
Sud BiH je osudio Dodika, u njemu je presudu donijela bivša pripadnica tzv ARBiH.
 

Sud BiH: Godinjak, Šarić i Bunoza oslobođeni optužbi za ratne zločine u Trnovu

04.03.2021

Sud BiH: Godinjak, Šarić i Bunoza oslobođeni optužbi za ratne zločine u Trnovu


Sud Bosne i Hercegovine izrekao je danas prvostepenu presudu kojom su optuženi Edhem Godinjak, Medaris Šarić i Mirko Bunoza oslobođeni optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, saopšteno je iz Suda.

Godinjak, Šarić i Bunoza su oslobođeni optužbi da su u vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH između pripadnika Armije RBiH i Vojske RS-a, od maja 1992. do jula 1993. godine, svjesno i voljno učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu sa zajedničkim ciljem višestrukog lišenja života civila srpske nacionalnosti u selima na području opštine Trnovo, protupravnom hapšenju i zatočenju u zatočeničkim objektima i paljenju njihove imovine, te lišenjima života i nečovječnom postupanju prema zarobljenim pripadnicima VRS-a u zatočeničkim objektima formiranim na području opštine Trnovo.

Istovremeno, oslobođeni su optužbi da su, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata i oružanog sukoba, planirali, naredili, pomagali u planiranju, pripremanju i učinjenju ubistva, namjernom nanošenju osobi snažnog tjelesnog i duševnog bola i patnje, protuzakonitom zatvaranju civila, te da su, kršeći pravila međunarodnog prava prema ratnim zarobljenicima, planirali, naredili, pomagali u planiranju, pripremanju i učinjenju lišenja života, namjernom nanošenju snažnog tjelesnog i duševnog bola i patnje, nečovječnom postupanju i nanošenju velikih patnji, ozljeda tijela i povreda zdravlja.

Optužnica u ovom predmetu teretila je Edhema Godinjaka u svojstvu načelnika Stanice javne bezbjednosti Trnovo, člana Ratnog predsjedništva Skupštine opštine Trnovo i načelnika Štaba Teritorijalne odbrane Trnovo, Medarisa Šarića u svojstvu komandanta Štaba Teritorijalne odbrane Trnovo, a Mirka Bunozu u svojstvu komandanta jedinica HV–HOS, navodi se u saopštenju.
Pa ko je kriv ako oni nisu? Znači li to da se za ubijenih 100 srpskih civila u Trnovu ne može naši krivac?
 

ZA UBISTVA SRPSKIH CIVILA NIKO NIJE ODGOVARAO: Danas obilježavanje 34 godine od masakra u Ledićima kod Trnova​


Pogledajte prilog 1909970

U selu Ledići kod Trnova danas će biti služen pomen za 22 srpska civila koje su prije 34 godine ubili pripadnici takozvane Armije BiH.

Kod spomen-obilježja u Ledićima u 12.00 časova biće služen parastos ubijenim Srbima, dok je u 12.30 časova planirano polaganje cvijeća i vijenaca.

Za 12.45 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika, rečeno je Srni u Organizaciji porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo.

Pripadnici takozvane Armije BiH juna 1992. godine ubili i masakrirali 22 srpska civila u selu Ledići.

Pripadnici muslimanskih snaga su u junu 1992. godine mučki ubili srpske civile – najstarija žrtva Ikonija Vasić imala je 92 godine, a najmlađa Milun Tešanović samo 18 mjeseci, kome su prije ubistva zločinci polomili i noge i ruke.

U zločinačkom pohodu komšija – muslimana, ubijeno je devet članova porodice Vasić, osmoro iz porodice Tešanović, tri člana porodice Miovčić, te Savo Kenjić i Slađana Selaković.

Većina mještana stradala je na kućnom pragu, a oni malobrojni koji su pokušali da se sakriju po okolnim šumama pronađeni su i ubijeni.

Zločin nad nevinim srpskim civilima, stanovnicima sela Ledići, koji je započeo 3. juna 1992. godine, u večernjim časovima, izvršili su pripadnici takozvane Armije BiH, regrutovani sa područja Sarajeva, te komšije muslimani iz susjednog sela Dejčići.

Okupacija sela, koje je u međuvremenu pretvoreno u muslimanski logor za Srbe, trajala je do 10. juna.

Selo je opljačkano, popaljeno i razoreno do te mjere da se gubi skoro svaki trag srpskog prisustva na tom prostoru.

Prema rezultatima popisa iz 1991. godine, u Ledićima je živjelo 36 stanovnika od kojih je 35 bilo srpske nacionalnosti. Prema popisu iz 2013. godine, u Ledićima živi pet stanovnika i svi su Bošnjaci.

MASAKR SRBA U LEDIĆIMA – ZLOČIN BEZ KAZNE

Predmet za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u selu Ledići pred Sudom BiH pravosnažno je okončan oslobađajućom presudom.

Prvostepenu presudu od 4. marta 2021. godine Sud BiH izrekao je u predmetu poznatom kao „Edhem Godinjak i ostali“.

Optuženi Godinjak, Medaris Šarić i Mirko Bunoza su prvostepeno oslobođeni svih optužbi za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s cilju ubistava, zatvaranja i progona srpskih civila u selima na području Trnova, uključujući seoce Ledići.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u julu 2022. godine u potpunosti odbilo žalbu Tužilaštva BiH kao neosnovanu i u cijelosti potvrdilo prvostepenu oslobađajuću presudu.

Ovom odlukom predmet je zvanično zatvoren.

Budući da je ovaj krivični postupak pred Sudom BiH pravosnažno završen, trenutno ne postoje aktivni procesi protiv ove grupe optuženih za zločine u Ledićima pred ovom institucijom.

https://vecernjenovosti.ba/421056/v...e-34-godine-od-masakra-u-ledicima-kod-trnova/


Crkva u Trnovu


Pogledajte prilog 1909973
Нити ће икада одговарати.
 

ZA UBISTVA SRPSKIH CIVILA NIKO NIJE ODGOVARAO: Danas obilježavanje 34 godine od masakra u Ledićima kod Trnova​


Pogledajte prilog 1909970

U selu Ledići kod Trnova danas će biti služen pomen za 22 srpska civila koje su prije 34 godine ubili pripadnici takozvane Armije BiH.

Kod spomen-obilježja u Ledićima u 12.00 časova biće služen parastos ubijenim Srbima, dok je u 12.30 časova planirano polaganje cvijeća i vijenaca.

Za 12.45 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika, rečeno je Srni u Organizaciji porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo.

Pripadnici takozvane Armije BiH juna 1992. godine ubili i masakrirali 22 srpska civila u selu Ledići.

Pripadnici muslimanskih snaga su u junu 1992. godine mučki ubili srpske civile – najstarija žrtva Ikonija Vasić imala je 92 godine, a najmlađa Milun Tešanović samo 18 mjeseci, kome su prije ubistva zločinci polomili i noge i ruke.

U zločinačkom pohodu komšija – muslimana, ubijeno je devet članova porodice Vasić, osmoro iz porodice Tešanović, tri člana porodice Miovčić, te Savo Kenjić i Slađana Selaković.

Većina mještana stradala je na kućnom pragu, a oni malobrojni koji su pokušali da se sakriju po okolnim šumama pronađeni su i ubijeni.

Zločin nad nevinim srpskim civilima, stanovnicima sela Ledići, koji je započeo 3. juna 1992. godine, u večernjim časovima, izvršili su pripadnici takozvane Armije BiH, regrutovani sa područja Sarajeva, te komšije muslimani iz susjednog sela Dejčići.

Okupacija sela, koje je u međuvremenu pretvoreno u muslimanski logor za Srbe, trajala je do 10. juna.

Selo je opljačkano, popaljeno i razoreno do te mjere da se gubi skoro svaki trag srpskog prisustva na tom prostoru.

Prema rezultatima popisa iz 1991. godine, u Ledićima je živjelo 36 stanovnika od kojih je 35 bilo srpske nacionalnosti. Prema popisu iz 2013. godine, u Ledićima živi pet stanovnika i svi su Bošnjaci.

MASAKR SRBA U LEDIĆIMA – ZLOČIN BEZ KAZNE

Predmet za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u selu Ledići pred Sudom BiH pravosnažno je okončan oslobađajućom presudom.

Prvostepenu presudu od 4. marta 2021. godine Sud BiH izrekao je u predmetu poznatom kao „Edhem Godinjak i ostali“.

Optuženi Godinjak, Medaris Šarić i Mirko Bunoza su prvostepeno oslobođeni svih optužbi za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s cilju ubistava, zatvaranja i progona srpskih civila u selima na području Trnova, uključujući seoce Ledići.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u julu 2022. godine u potpunosti odbilo žalbu Tužilaštva BiH kao neosnovanu i u cijelosti potvrdilo prvostepenu oslobađajuću presudu.

Ovom odlukom predmet je zvanično zatvoren.

Budući da je ovaj krivični postupak pred Sudom BiH pravosnažno završen, trenutno ne postoje aktivni procesi protiv ove grupe optuženih za zločine u Ledićima pred ovom institucijom.

https://vecernjenovosti.ba/421056/v...e-34-godine-od-masakra-u-ledicima-kod-trnova/


Crkva u Trnovu


Pogledajte prilog 1909973
Имам нека питања везано за овај догађај а постављам их јер не знам баш детаље везане за почетак рата у овом подручју.

Када је почео рат у БиХ, почетком марта 1992 године, ово село Ледићи било је окружено селима у којима је већинско становништво било муслиманско? Видео сам по попису из 1991 да је у Ледићима било око 69% муслиманског становништва и око 29% српског становништва.
Колико је била далека линија раздвајања (фронта) тј колико су биле удаљене српске снаге?
 
Имам нека питања везано за овај догађај а постављам их јер не знам баш детаље везане за почетак рата у овом подручју.

Када је почео рат у БиХ, почетком марта 1992 године, ово село Ледићи било је окружено селима у којима је већинско становништво било муслиманско? Видео сам по попису из 1991 да је у Ледићима било око 69% муслиманског становништва и око 29% српског становништва.
Колико је била далека линија раздвајања (фронта) тј колико су биле удаљене српске снаге?
Nije bilo fronta. Bile su seoske straže i dogovor da svako čuva svoje selo i da se međusobno ne napada.
 
Nije bilo fronta. Bile su seoske straže i dogovor da svako čuva svoje selo i da se međusobno ne napada.
Ок сада ми је мало јасније.
Ово сам питао зато што ми је било мало чудно што нису отишли одатле, из тог села, до првог српског места пред почетак рата или на самом почетку.
Они су у суштини веровали муслиманима да ће поштовати договор?
 
Ок сада ми је мало јасније.
Ово сам питао зато што ми је било мало чудно што нису отишли одатле, из тог села, до првог српског места пред почетак рата или на самом почетку.
Они су у суштини веровали муслиманима да ће поштовати договор?
Tako je. Dogovor je bio da se međusobno ne napadaju. Moj prijatelj je tada kao dijete bježao kroz šumu sa malom sestrom, bila je beba. Nije bilo fronta već je čitavo područje bilo pomješano sa naoružanim Srbima iz srpskih sela koji su krenuli da izvlače civile i bili u manjini i muslimanskim vojnicima koji su napadali srpska sela. Bili su brojčano jači.

Nije bilo rovora, samo punktovi, muslimanski vojnici tada zauzimaju veliko područje i samo Trnovo. Više od 100 srpskih civila ne uspjeva da se probije do srpskih naselja i gine. Naša vojska je tek 1993. godine uspjela da ga oslobodi.

To područje nije gusto naseljeno ali je mješovito i sela su raštrkana i to su većinom zaseoci. Nije bilo ni veze da komuniciraju da se zna gdje je ko. Opšti haos je vladao.
 
Видео сам по попису из 1991 да је у Ледићима било око 69% муслиманског становништва и око 29% српског становништва.
Вјероватно мислиш Трнову.
Колико је била далека линија раздвајања (фронта) тј колико су биле удаљене српске снаге?
Био сам тамо тих година али нисам најбоље упознат са дешавањима баш на подручју општине Трново. Онако по сјећању, током маја и почетком јуна 1992.године, значи у времену извршења овог злочина, линија раздвајања још није била стриктно одређена посебно када је у питању сам градић Трново, ту су наше снаге (СРК ВРС) у једном периоду контролисале неке дијелове градића. Засеок Ледићи и друга околна села и засеоци су западније од комуникације и мислим да тих мјесеци српска војска није контролисала никад тај простор. Када је успостављена линија раздвајања, најближи српски положаји су били неких 10ак км сјевероисточно од тог засеока.
То је неко стање током 1992.године и почетком 1993.године, када су и тај градић и просторе западније контролисале снаге тзв АБиХ.
Током јула 1993.године ВРС је у бриљантно одрађеној операцији ослободила и Трново и огромна пространства према Игману и Бјелашници, ослобођени су и Ледићи и околна села. Но већ у августу, ако ме сјећање добро служи од 13.августа 1993.године, услијед притисака и ултиматума НАТО снага ВРС је нека од ослобођених подручја, значи западније од Трнова према Игману и Бјелашници предала непријатељу. То је онако по сјећању.
 
Tako je. Dogovor je bio da se međusobno ne napadaju. Moj prijatelj je tada kao dijete bježao kroz šumu sa malom sestrom, bila je beba. Nije bilo fronta već je čitavo područje bilo pomješano sa naoružanim Srbima iz srpskih sela koji su krenuli da izvlače civile i bili u manjini i muslimanskim vojnicima koji su napadali srpska sela. Bili su brojčano jači.

Nije bilo rovora, samo punktovi, muslimanski vojnici tada zauzimaju veliko područje i samo Trnovo. Više od 100 srpskih civila ne uspjeva da se probije do srpskih naselja i gine. Naša vojska je tek 1993. godine uspjela da ga oslobodi.

To područje nije gusto naseljeno ali je mješovito i sela su raštrkana i to su većinom zaseoci. Nije bilo ni veze da komuniciraju da se zna gdje je ko. Opšti haos je vladao.
Како су и зашто су ти Срби тамо били тако наивни да верују потурицама на реч?
Мислим да је та наивност плод "титоизације" српског народа кроз трајање СФРЈ јер ће се само код несрећних Срба наћи то слепо веровање у братство и јединство које је наш народ прескупо коштало.
Да ли је неко успео да попише све Србе који су страдали у таквим и сличним околностима у том региону и у свим регионима БиХ?
 

Back
Top