Da li je panda medved ili ne?

red-panda1.jpg

http://svet-biologije.rs/wp-content/uploads/2014/10/red-panda1.jpg
 
A ima i onih koji smatraju da obe vrste pripadaju posebnoj familiji pandi. Naučnike naročito zbunjuje džinovska panda. Umesto da galopira kao pravi medved, ona kaska. Umesto da urla, ona bleji poput ovce. Za razliku od drugih medveda, ne pada u zimski san i ne voli meso.

Međutim, proučavajući i poredeći krvna zrnca i druge ćelije džinovskih pandi i običnih medveda, naučnici su zaključili da pande zaista jesu medvedi koji su se prilagodili životu u planinama Kine, Nepala i Tibeta
 
Godina pande je ekvivalentna oko tri ljudske godine u smislu očekivanog životnog veka. Džinovske pande žive 18–20 godina u divljini i 25 do 30 godina u zatočeništvu. Najstarija džinovska panda na svetu bila je Šinšing („Nova zvezda“) u zoološkom vrtu u Čongkingu sa 38 godina i četiri meseca (1982–2020). To je ekvivalent 115 ljudskih godina.

A panda on the tree
 
Godina pande je ekvivalentna oko tri ljudske godine u smislu očekivanog životnog veka. Džinovske pande žive 18–20 godina u divljini i 25 do 30 godina u zatočeništvu. Najstarija džinovska panda na svetu bila je Šinšing („Nova zvezda“) u zoološkom vrtu u Čongkingu sa 38 godina i četiri meseca (1982–2020). To je ekvivalent 115 ljudskih godina.

A panda on the tree
Kako je sladak!
 
Pande imaju 6 „prsta“!

panda eating bamboo

Pandin šesti „prst“ je poput ljudskog palca. Ima istu funkciju kao palac, ali je zapravo neobična kost zgloba ili suprotna peta šape sa snažnim mišićima, ali bez pokretnih zglobova, što mu omogućava da uhvati hranu. Oni mogu da utisnu bambus u debele oblike cigara sa svojim šestim ciframa za efikasno jelo.
 
Naučnici koji pručavaju pande ,misle da medvedi, rakuni i crvene pande imaju zajedničkog pretka, životinju koja je živela pre dvadeset miliona do četrdeset miliona godina. To objašnjava njihove slične osobine. Ali rakuni i crvene pande evoluirali su u jednom pravcu, a medvedi, uključujući i džinovsku pandu, u drugom.

Džinovske pande žive u gustim planinskim šumama, na visinima od 1500 do 3000 metara, gde brste bambus koji raste na malim izdvojenim površinama oko drveća. One mnogo jedu – svakog dana progutaju oko 14 kilograma bambusovog lišća i peteljki i oko 40 kilograma mladih izdanaka. I crvene pande žive u Aziji, ali ne na tako velikim visinama.
 
Pande imaju 6 „prsta“!

panda eating bamboo

Pandin šesti „prst“ je poput ljudskog palca. Ima istu funkciju kao palac, ali je zapravo neobična kost zgloba ili suprotna peta šape sa snažnim mišićima, ali bez pokretnih zglobova, što mu omogućava da uhvati hranu. Oni mogu da utisnu bambus u debele oblike cigara sa svojim šestim ciframa za efikasno jelo.
Wow,sjajno saznanje,nisam naletela...samo imam komentare...
 
One žive u podnožju Himalaja. Slično džinovskim pandama, takođe se hrane izdancima bambusa, ali jedu i voće, orahe, a ponekad i male životinje.

Džinovske pande rađaju po jedno mladunče. Poput mladunaca drugih pravih medveda, i pandini mladunci su neverovatno mali. Novorođene pande su slepe i goluždrave, a težina im je svega oko 140 grama.

Svaku od ovih sitnih pandi čeka težak zadatak – za dve do tri godine mora da uveća svoju težinu gotovo sedamsto puta. Mladunci pande su toliko mali zato što se pre rođenja razvijaju na sasvim poseban način.
 
Naime, oplođena jajna ćelija nekoliko meseci slobodno pliva u materici ženke pande umesto da se, kao kod drugih sisara, pričvrsti za zid materice i brzo raste. Ovo se verovatno dešava ne bi li se obezbedilo da broj novorođenih pandi otprilike odgovara količini raspoložive hrane.

Ako ženka u trudnoći ne može da pronađe dovoljno hrane, može se desiti da se embrion nikad ne pričvrsti i ne razvije se. Ali ako je sve u redu, embrion će se pred kraj četvoromesečne (ili šestomesečne) trudnoće pande čvrsto uhvatiti za zid materice.

Posle toga neće mu ostati mnogo vremena da se razvije i dobije na težini pre nego što iskoči u svet. Ali pošto dođe na svet, mladunče pande raste neverovatnom brzinom. Kad napuni godinu dana, džinovska panda ima oko 35 kilograma.

Izvor opsteobrazovanje.rs
 
neke vrste pande jesu, a neke nisu, eto najkraće :) crno bela džinovska panda jeste vrsta medveda a crvena panda nije ona je vrsta rakuna :)

Sve do 1901. godine, kada je otkrivena veza između ove dve vrste, džinovska panda je bila poznata kao išarani medved ili šareni medved (Ailuropus melanoleucus).
 
neke vrste pande jesu, a neke nisu, eto najkraće :) crno bela džinovska panda jeste vrsta medveda a crvena panda nije ona je vrsta rakuna :)

Sve do 1901. godine, kada je otkrivena veza između ove dve vrste, džinovska panda je bila poznata kao išarani medved ili šareni medved (Ailuropus melanoleucus).
:hvala:nisam do sada saznala godinu...
 
Mačkasti medved za mene... ali svakako medved, a ne rakun.
To za moj pojam.
Kinezi se mnogo zalažu za njihovo održanje i ne sumnjam da će bar koliko bilo usporiti njihovo izumiranje.
Mi imamo naše izumiruće vrste i krajnje je vreme da se zapitamo šta ćemo po tim pitanjima.
Iskreno i ja verujem da je medonja,a ne rakun..Ponasanje im je svojstveno pandama a ne rakunima...a o zastiti kako zivotinjskih i biljnih vrsta,malo nas brine ..nazalost iskrivljenu, lažnu svest, odnosno iskrivljenu sliku stvarnosti prilagođenu nečijim vrednostama i interesima nadvladala je...
 
Naučnici koji pručavaju pande ,misle da medvedi, rakuni i crvene pande imaju zajedničkog pretka, životinju koja je živela pre dvadeset miliona do četrdeset miliona godina. To objašnjava njihove slične osobine. Ali rakuni i crvene pande evoluirali su u jednom pravcu, a medvedi, uključujući i džinovsku pandu, u drugom.

Džinovske pande žive u gustim planinskim šumama, na visinima od 1500 do 3000 metara, gde brste bambus koji raste na malim izdvojenim površinama oko drveća. One mnogo jedu – svakog dana progutaju oko 14 kilograma bambusovog lišća i peteljki i oko 40 kilograma mladih izdanaka. I crvene pande žive u Aziji, ali ne na tako velikim visinama.
Da, dvoumili su se da li da ih stave u rakune ili medved.
Probaću da nađem gde su na kraju završile
 

Back
Top