Nikita Kulganov
Buduća legenda
- Poruka
- 41.636
Da li je Hrvatska profitirala osamostaljenjem ?
- Ne damo ti Tudjmane ni metara, otadzbine naseg Kralja Petra - Baja Mali Knindza 1991
- Sve je ovo bilo dzabe shvatile su cak i babe - Baja Mali Knindza 1995
U Hrvatskoj je vecina gradjana glasala za nezavisnot. I dan danas se pricaju price u Srbiji koje poticu od Seselja i koje su prihvacene da su Hrvati uglavnom poreklom pokatoliceni Srbi.....
05 jula 1990 Perica Juric ministar unutarnjih poslova Hrvatske dolazi u Knin, posto policija u Kninu ( uglavnom Srbi ) nisu prihvatili novu vlast. Dosao je da prica sa njima da se ukljuce u rad nove vaskrsle drzave Hrvatske. Martic je izjavio da bi Srpski policajci morali da nose sahovnicu, za koju kazu da je ustaska ( a danas se ta zastava sa sahovnicom vijori usred Beograda na hrvatskoj ambasadi, i sada nije ustaska ? ). Oterali Jurica, i da nisu hteli da se ukljuce u sistem hrvatske drzave.
51.20 min
U avgustu 1990, Srbi su postavili balvane po putevima Dalmacije, i stavili do znanja da ne priznaju hrvatsku vladu.
Onda su krenuli sukobi ( koji su rezirani iz Bg ), i posle toga vise nije bilo sanse za mir.
Krvavi uskrs na Plitvicama marta 1991, kada su Srbi zauzeli Plitivcki park, proterali upravu i skinuli hrvatsku zastavu. Hrvatski policijajci su dosli autobusom, Srbi su pucali, i poginuli su sa hrvatske strane Josip Jović, a sa srpske Rajko Vukadinović , sto se vode kao prve zrtve rata.
Sukob u Borovu naselju, kada su Srbi skinuli hrvatsku zastavu, kada su iz zasede ubijeni 12 hrvatski policajaca ( danas svi znaju da je iza ovog stojala Drzavna bezbednost Srbije ).
Poslednja sansa - Plan Z 4 ( (Zagreb 4) ( ili kako je Seselj reako plan 3 - 4 tri cetiri ) (Zagreb 4) je bio mirovni predlog međunarodne "mini-kontakt grupe" (SAD, Rusija, EU) iz januara 1995. godine za okončanje rata u Hrvatskoj, predviđajući visoku autonomiju za Republika Srpske Krajine unutar Hrvatske, ali je odbijen od strane vlasti Krajine i nikada nije sproveden, što je dovelo do Operacije Oluja.
Srbi su prihvatili politiku Milosevica, i tregicno zavrsili 1995...
Hrvatska je krenula putem EU i razvoja...
Hrvatska ekonomija je mešovito, s ključnim sektorima poput turizma ( važan i snažan), industrije (prerađivačka industrija, proizvodnja hrane, hemija), prometa (povoljan položaj) i IT-a, te se fokusira na jačanje izvoza, posebice u sektoru inzinjerstva, poljoprivrede i farmacije (koristeći) sporazume o slobodnoj trgovini i rastuće globalno tržište, iako postoje izazovi u domaćoj proizvodnji i potrebi.
Hrvatska (Hrvatska) je članica Europske unije (EU) od 1. JULA 2013., postavši 28. država članica nakon procesa prijave i pregovora koji je započeo 2003. godine. Zemlja je također usvojila euro 1. januara 2023. i pridružila se Shengenskom prostoru, ukidajući kontrole na unutarnjim granicama, 1. januara 2023.
Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske, kljucni pokazatelj gospodarske aktivnosti, pokazao je rast nakon 2020., s nominalnim vrijednostima koje su dosegle oko 84,4 milijarde USD u 2023., uz rast od 3,3%. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju rast BDP-a po stanovniku, koji je 2024. iznosio 22.201 euro, što je rast od 8,2% u odnosu na 2023.
Da li je Hrvatska profitirala osamostaljenjem ?
- Ne damo ti Tudjmane ni metara, otadzbine naseg Kralja Petra - Baja Mali Knindza 1991
- Sve je ovo bilo dzabe shvatile su cak i babe - Baja Mali Knindza 1995
U Hrvatskoj je vecina gradjana glasala za nezavisnot. I dan danas se pricaju price u Srbiji koje poticu od Seselja i koje su prihvacene da su Hrvati uglavnom poreklom pokatoliceni Srbi.....
05 jula 1990 Perica Juric ministar unutarnjih poslova Hrvatske dolazi u Knin, posto policija u Kninu ( uglavnom Srbi ) nisu prihvatili novu vlast. Dosao je da prica sa njima da se ukljuce u rad nove vaskrsle drzave Hrvatske. Martic je izjavio da bi Srpski policajci morali da nose sahovnicu, za koju kazu da je ustaska ( a danas se ta zastava sa sahovnicom vijori usred Beograda na hrvatskoj ambasadi, i sada nije ustaska ? ). Oterali Jurica, i da nisu hteli da se ukljuce u sistem hrvatske drzave.
51.20 min
U avgustu 1990, Srbi su postavili balvane po putevima Dalmacije, i stavili do znanja da ne priznaju hrvatsku vladu.
Onda su krenuli sukobi ( koji su rezirani iz Bg ), i posle toga vise nije bilo sanse za mir.
Krvavi uskrs na Plitvicama marta 1991, kada su Srbi zauzeli Plitivcki park, proterali upravu i skinuli hrvatsku zastavu. Hrvatski policijajci su dosli autobusom, Srbi su pucali, i poginuli su sa hrvatske strane Josip Jović, a sa srpske Rajko Vukadinović , sto se vode kao prve zrtve rata.
Sukob u Borovu naselju, kada su Srbi skinuli hrvatsku zastavu, kada su iz zasede ubijeni 12 hrvatski policajaca ( danas svi znaju da je iza ovog stojala Drzavna bezbednost Srbije ).
Poslednja sansa - Plan Z 4 ( (Zagreb 4) ( ili kako je Seselj reako plan 3 - 4 tri cetiri ) (Zagreb 4) je bio mirovni predlog međunarodne "mini-kontakt grupe" (SAD, Rusija, EU) iz januara 1995. godine za okončanje rata u Hrvatskoj, predviđajući visoku autonomiju za Republika Srpske Krajine unutar Hrvatske, ali je odbijen od strane vlasti Krajine i nikada nije sproveden, što je dovelo do Operacije Oluja.
Srbi su prihvatili politiku Milosevica, i tregicno zavrsili 1995...
Hrvatska je krenula putem EU i razvoja...
Hrvatska ekonomija je mešovito, s ključnim sektorima poput turizma ( važan i snažan), industrije (prerađivačka industrija, proizvodnja hrane, hemija), prometa (povoljan položaj) i IT-a, te se fokusira na jačanje izvoza, posebice u sektoru inzinjerstva, poljoprivrede i farmacije (koristeći) sporazume o slobodnoj trgovini i rastuće globalno tržište, iako postoje izazovi u domaćoj proizvodnji i potrebi.
Hrvatska (Hrvatska) je članica Europske unije (EU) od 1. JULA 2013., postavši 28. država članica nakon procesa prijave i pregovora koji je započeo 2003. godine. Zemlja je također usvojila euro 1. januara 2023. i pridružila se Shengenskom prostoru, ukidajući kontrole na unutarnjim granicama, 1. januara 2023.
Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske, kljucni pokazatelj gospodarske aktivnosti, pokazao je rast nakon 2020., s nominalnim vrijednostima koje su dosegle oko 84,4 milijarde USD u 2023., uz rast od 3,3%. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju rast BDP-a po stanovniku, koji je 2024. iznosio 22.201 euro, što je rast od 8,2% u odnosu na 2023.
Da li je Hrvatska profitirala osamostaljenjem ?
))