Da li je Hrvatska profitirala osamostaljenjem?

Nikita Kulganov

Buduća legenda
Poruka
41.636
Da li je Hrvatska profitirala osamostaljenjem ?

- Ne damo ti Tudjmane ni metara, otadzbine naseg Kralja Petra - Baja Mali Knindza 1991

- Sve je ovo bilo dzabe shvatile su cak i babe - Baja Mali Knindza 1995

U Hrvatskoj je vecina gradjana glasala za nezavisnot. I dan danas se pricaju price u Srbiji koje poticu od Seselja i koje su prihvacene da su Hrvati uglavnom poreklom pokatoliceni Srbi.....
Referendum_rezultat.jpg

05 jula 1990 Perica Juric ministar unutarnjih poslova Hrvatske dolazi u Knin, posto policija u Kninu ( uglavnom Srbi ) nisu prihvatili novu vlast. Dosao je da prica sa njima da se ukljuce u rad nove vaskrsle drzave Hrvatske. Martic je izjavio da bi Srpski policajci morali da nose sahovnicu, za koju kazu da je ustaska ( a danas se ta zastava sa sahovnicom vijori usred Beograda na hrvatskoj ambasadi, i sada nije ustaska ? ). Oterali Jurica, i da nisu hteli da se ukljuce u sistem hrvatske drzave.
51.20 min
z cro.jpg

U avgustu 1990, Srbi su postavili balvane po putevima Dalmacije, i stavili do znanja da ne priznaju hrvatsku vladu.
Onda su krenuli sukobi ( koji su rezirani iz Bg ), i posle toga vise nije bilo sanse za mir.
Krvavi uskrs na Plitvicama marta 1991, kada su Srbi zauzeli Plitivcki park, proterali upravu i skinuli hrvatsku zastavu. Hrvatski policijajci su dosli autobusom, Srbi su pucali, i poginuli su sa hrvatske strane Josip Jović, a sa srpske Rajko Vukadinović , sto se vode kao prve zrtve rata.
Sukob u Borovu naselju, kada su Srbi skinuli hrvatsku zastavu, kada su iz zasede ubijeni 12 hrvatski policajaca ( danas svi znaju da je iza ovog stojala Drzavna bezbednost Srbije ).
Poslednja sansa - Plan Z 4 ( (Zagreb 4) ( ili kako je Seselj reako plan 3 - 4 tri cetiri ) (Zagreb 4) je bio mirovni predlog međunarodne "mini-kontakt grupe" (SAD, Rusija, EU) iz januara 1995. godine za okončanje rata u Hrvatskoj, predviđajući visoku autonomiju za Republika Srpske Krajine unutar Hrvatske, ali je odbijen od strane vlasti Krajine i nikada nije sproveden, što je dovelo do Operacije Oluja.
Srbi su prihvatili politiku Milosevica, i tregicno zavrsili 1995...

Hrvatska je krenula putem EU i razvoja...
Hrvatska ekonomija je mešovito, s ključnim sektorima poput turizma ( važan i snažan), industrije (prerađivačka industrija, proizvodnja hrane, hemija), prometa (povoljan položaj) i IT-a, te se fokusira na jačanje izvoza, posebice u sektoru inzinjerstva, poljoprivrede i farmacije (koristeći) sporazume o slobodnoj trgovini i rastuće globalno tržište, iako postoje izazovi u domaćoj proizvodnji i potrebi.
cro dubrovnik.webp

Hrvatska (Hrvatska) je članica Europske unije (EU) od 1. JULA 2013., postavši 28. država članica nakon procesa prijave i pregovora koji je započeo 2003. godine. Zemlja je također usvojila euro 1. januara 2023. i pridružila se Shengenskom prostoru, ukidajući kontrole na unutarnjim granicama, 1. januara 2023.
Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske, kljucni pokazatelj gospodarske aktivnosti, pokazao je rast nakon 2020., s nominalnim vrijednostima koje su dosegle oko 84,4 milijarde USD u 2023., uz rast od 3,3%. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju rast BDP-a po stanovniku, koji je 2024. iznosio 22.201 euro, što je rast od 8,2% u odnosu na 2023.


Da li je Hrvatska profitirala osamostaljenjem ?
 
Da, ali je mit da je to jer je "pobegla od Srbije", sve države nakon raspada YU su u nekom trenutku krenule napred (nakon rata ili u slučaju SCG nakon sankcija). Slično bi se desilo i bez raspada YU, razvijala bi se brzo tokom 2000-tih ili 2010-tih.

Tuđmanov autokratsko-korumpirano-nacionalistički post-commie režim je dobar dokaz da nije dovoljno "pobeći od Srbije" da bi počeo razvij
 
Није било никаквог сукоба у Борово насељу, већ у Борову селу.Сукоб је почео када су хрватски бојовници упали у Борово село и кренули да убијају свакога кога су затекли , и онда узели српску децу у локалној амбуланти као таоце.Претходно је српска сеоска стража уклонила барикаде са прилаза селу, јер су им хрватске власти обећале да их неће нападати.

Министар унутрашњих послова Хрватске у време сукоба у Борову Селу Јосип Бољковац је јавно говорио да је Борово Село нападнуто без његовог одобрења и да су напад смишљено организовале хрватске власти из Загреба како би уплашиле српско становништво на простору источне Славоније и тиме започеле рат.
 
Jeste, samo i sada imamo nekakvu naddržavu , EU. I opet borba federalista sa konfederatima. Srecom , mi smo premali, pa se nista i ne pitamo. :)))
Имате НАТО који практично контролише војску и одбрану, и ЕУ која контролише монетарну политику, царине, спољну трговину и емиграцију.НАТО/ЕУ имају отприлике исте оне надлежности као и савезна држава у СФРЈ, али је специфична тежина Хрватске много мања у ЕУ/НАТО него у СФРЈ.

Ако ЕУ заиста пресрасте у савезну државу, Загреб ће имати мање надлежности него у време СФРЈ.
 
https://www.google.com/amp/s/www.in...-inflaciju-od-europskog-prosjeka/2736061.aspx

Hrvatska među EU državama s najvećom inflacijom. Četiri zemlje su gore...
Grčka,Mađarska, Estonija, Slovačka..... o državi Srbiji
se nema što govoriti, tamo nema što inflatirati.

Koliko je kupljeno novih automobila u Hrvatskoj od 2020. do 2025. , a koliko u Srbiji?
Evo **najnovijih dostupnih, sažetih i brojčanih podataka o kupnji/registraciji **novih automobila (putničkih) od 2020. do 2025. za Hrvatsku i Srbijubez interpretacija:




📍 Hrvatska – broj novih automobila po godinama (registracije/prodaja):


📌 2020. – podatak specifičan nije u javno dostupnim izvorima ovdje, ali prema ACEA i HINA trendu:
✔️ ~55.000–57.000 novih putničkih vozila (procjena iz SEEXR3q6a ACEA)

📌 2021. – javno specifične godišnje brojke nisu lako dostupne u kratkom pregledu (nije istaknuto u dostupnim izvorima pretrage).


📌 2022. – oko 65.020 novih registracija putničkih automobila (ACEA)

📌 2023. – nije direktno kupljeno, ali se može procijeniti iz ranijih trendova ≈55.000–57.000

📌
2024.63.806 novih automobila

📌 2025.69.140 novih automobila

➡️ Zbrojeno (2020–2025):
309.000 – 316.000 novih putničkih vozila u Hrvatskoj (zbroj procjena i konkretnih podataka).




📍 Srbija – broj novih automobila po godinama (registracije/registrirani prvi put):


📌 2020.podaci o registracijama nisu pronađeni u hitnim izvorima, ali se zna da je tržište bilo značajno manje od danas prema uvoznicima iz 2021. godine.

📌 2021. – nije specifično objavljena brojka u pretraživanjima.


📌 2022. – javno točna brojka nije eksplicitno u pretraživanim izvorima.


📌 2023. – podaci nisu precizno pronađeni, ali tržište bilo je u trendu rasta.


📌 2024. – nema jasne cjelogodišnje brojke u otvorenim izvorima.


📌 2025. – do prvih devet mjeseci: 23.968 novih putničkih automobila registrirano (jan–sep)


📌 2025. ukupno – prema podacima do trećeg kvartala, u Srbiji je registrirano 46.016 putničkih vozila u 2025. (prva registracija) — to je podatak cijelog do Q3, pretpostavljivo blizu konačnog broja.
➡️ Zbrojeno (2025 procjena):~46.000 novih automobila u Srbiji 2025.


✴️ Za prethodne godine (2020–2024) Srbija nema jasno objavljene totala u pretraživanim javnim izvorima za cijelu godinu (svih 12 mjeseci) — najčešće su objavljeni fragmenti kvartala ili prva polugodišta, npr.:
✔️ Q1+Q2 2025: 16.473 auta (prvih 6 mjeseci) + Q3 segment daje ukupno ~46.016 do trećeg kvartala 2025.

Ne postoje precizne godišnje kompletne statistike koje su javno dostupne online iz brzih izvora za 2020–2024 u jednom mjestu.




📌 Sažetak – novih automobila (putničkih)


Hrvatska (2020–2025) – ukupno (procjena)
➡️ ~309.000 – 316.000 novih automobila

Srbija (2025) – do sada
➡️ ~46.016 novih automobila (registracija do trećeg kvartala 2025)


📌 Važna napomena​


Za Srbija 2020–2024 nisu dostupne kompletne cjelogodišnje javno objavljene brojke u pretraženim izvorima do 2025. u jedinstvenoj tablici — često su dostupne samo periodične (kvartalne ili devetomjesečne) brojke od statističkog zavoda ili asocijacija. Ako želiš, mogu pokušati dohvatiti točne godišnje registracije po državi za 2020, 2021, 2022, 2023, 2024 iz OECD ili ACEA baza te ih sumirati
 
Poslednja izmena:
Da li je Hrvatska profitirala osamostaljenjem ?

- Ne damo ti Tudjmane ni metara, otadzbine naseg Kralja Petra - Baja Mali Knindza 1991

- Sve je ovo bilo dzabe shvatile su cak i babe - Baja Mali Knindza 1995

U Hrvatskoj je vecina gradjana glasala za nezavisnot. I dan danas se pricaju price u Srbiji koje poticu od Seselja i koje su prihvacene da su Hrvati uglavnom poreklom pokatoliceni Srbi.....
Pogledajte prilog 1852843
05 jula 1990 Perica Juric ministar unutarnjih poslova Hrvatske dolazi u Knin, posto policija u Kninu ( uglavnom Srbi ) nisu prihvatili novu vlast. Dosao je da prica sa njima da se ukljuce u rad nove vaskrsle drzave Hrvatske. Martic je izjavio da bi Srpski policajci morali da nose sahovnicu, za koju kazu da je ustaska ( a danas se ta zastava sa sahovnicom vijori usred Beograda na hrvatskoj ambasadi, i sada nije ustaska ? ). Oterali Jurica, i da nisu hteli da se ukljuce u sistem hrvatske drzave.
51.20 min
Pogledajte prilog 1852842
U avgustu 1990, Srbi su postavili balvane po putevima Dalmacije, i stavili do znanja da ne priznaju hrvatsku vladu.
Onda su krenuli sukobi ( koji su rezirani iz Bg ), i posle toga vise nije bilo sanse za mir.
Krvavi uskrs na Plitvicama marta 1991, kada su Srbi zauzeli Plitivcki park, proterali upravu i skinuli hrvatsku zastavu. Hrvatski policijajci su dosli autobusom, Srbi su pucali, i poginuli su sa hrvatske strane Josip Jović, a sa srpske Rajko Vukadinović , sto se vode kao prve zrtve rata.
Sukob u Borovu naselju, kada su Srbi skinuli hrvatsku zastavu, kada su iz zasede ubijeni 12 hrvatski policajaca ( danas svi znaju da je iza ovog stojala Drzavna bezbednost Srbije ).
Poslednja sansa - Plan Z 4 ( (Zagreb 4) ( ili kako je Seselj reako plan 3 - 4 tri cetiri ) (Zagreb 4) je bio mirovni predlog međunarodne "mini-kontakt grupe" (SAD, Rusija, EU) iz januara 1995. godine za okončanje rata u Hrvatskoj, predviđajući visoku autonomiju za Republika Srpske Krajine unutar Hrvatske, ali je odbijen od strane vlasti Krajine i nikada nije sproveden, što je dovelo do Operacije Oluja.
Srbi su prihvatili politiku Milosevica, i tregicno zavrsili 1995...

Hrvatska je krenula putem EU i razvoja...
Hrvatska ekonomija je mešovito, s ključnim sektorima poput turizma ( važan i snažan), industrije (prerađivačka industrija, proizvodnja hrane, hemija), prometa (povoljan položaj) i IT-a, te se fokusira na jačanje izvoza, posebice u sektoru inzinjerstva, poljoprivrede i farmacije (koristeći) sporazume o slobodnoj trgovini i rastuće globalno tržište, iako postoje izazovi u domaćoj proizvodnji i potrebi.
Pogledajte prilog 1852841
Hrvatska (Hrvatska) je članica Europske unije (EU) od 1. JULA 2013., postavši 28. država članica nakon procesa prijave i pregovora koji je započeo 2003. godine. Zemlja je također usvojila euro 1. januara 2023. i pridružila se Shengenskom prostoru, ukidajući kontrole na unutarnjim granicama, 1. januara 2023.
Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske, kljucni pokazatelj gospodarske aktivnosti, pokazao je rast nakon 2020., s nominalnim vrijednostima koje su dosegle oko 84,4 milijarde USD u 2023., uz rast od 3,3%. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju rast BDP-a po stanovniku, koji je 2024. iznosio 22.201 euro, što je rast od 8,2% u odnosu na 2023.


Da li je Hrvatska profitirala osamostaljenjem ?
Naravno da smo profitirali. Pa evo pogledajmo samo kolike su plaće u Hrvatskoj, a koliko u Srbiji!
Prosječna neto plaća za 11/2025:
Hrvatska: 1498€
Srbija: 954€
Medijalna neto plaća za 11/2025:
Hrvatska: 1278€
Srbija: 739€
Hrvatska je po prosječnoj neto plaći skoro stigla Sloveniju, HRV 1498€, SLO 1627€! To je svega oko 8% razlike u prosječnoj neto plaći, nije ni 130€.
Da ne govorimo o tome da je Hrvatska ispunila sve svoje političke ciljeve. Članice smo EU, NATO saveza, uveli smo euro, kao valutu, dio smo Schengenskog prostora.
A gdje je Srbija?
 
Није било никаквог сукоба у Борово насељу, већ у Борову селу.Сукоб је почео када су хрватски бојовници упали у Борово село и кренули да убијају свакога кога су затекли , и онда узели српску децу у локалној амбуланти као таоце.Претходно је српска сеоска стража уклонила барикаде са прилаза селу, јер су им хрватске власти обећале да их неће нападати.

Министар унутрашњих послова Хрватске у време сукоба у Борову Селу Јосип Бољковац је јавно говорио да је Борово Село нападнуто без његовог одобрења и да су напад смишљено организовале хрватске власти из Загреба како би уплашиле српско становништво на простору источне Славоније и тиме започеле рат.
U Borovu Selu 2. svibnja prije 31 godinu ubijeno je 12 hrvatskih policajaca. Godinama se ovaj dan obilježava polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća
https://www.24sata.hr/news/pokolj-u-borovu-selu-cetnici-su-ga-dokrajcili-udarcem-sjekirom-832808
 
Da li je Hrvatska profitirala osamostaljenjem ?

- Ne damo ti Tudjmane ni metara, otadzbine naseg Kralja Petra - Baja Mali Knindza 1991

- Sve je ovo bilo dzabe shvatile su cak i babe - Baja Mali Knindza 1995

U Hrvatskoj je vecina gradjana glasala za nezavisnot. I dan danas se pricaju price u Srbiji koje poticu od Seselja i koje su prihvacene da su Hrvati uglavnom poreklom pokatoliceni Srbi.....
Pogledajte prilog 1852843
05 jula 1990 Perica Juric ministar unutarnjih poslova Hrvatske dolazi u Knin, posto policija u Kninu ( uglavnom Srbi ) nisu prihvatili novu vlast. Dosao je da prica sa njima da se ukljuce u rad nove vaskrsle drzave Hrvatske. Martic je izjavio da bi Srpski policajci morali da nose sahovnicu, za koju kazu da je ustaska ( a danas se ta zastava sa sahovnicom vijori usred Beograda na hrvatskoj ambasadi, i sada nije ustaska ? ). Oterali Jurica, i da nisu hteli da se ukljuce u sistem hrvatske drzave.
51.20 min
Pogledajte prilog 1852842
U avgustu 1990, Srbi su postavili balvane po putevima Dalmacije, i stavili do znanja da ne priznaju hrvatsku vladu.
Onda su krenuli sukobi ( koji su rezirani iz Bg ), i posle toga vise nije bilo sanse za mir.
Krvavi uskrs na Plitvicama marta 1991, kada su Srbi zauzeli Plitivcki park, proterali upravu i skinuli hrvatsku zastavu. Hrvatski policijajci su dosli autobusom, Srbi su pucali, i poginuli su sa hrvatske strane Josip Jović, a sa srpske Rajko Vukadinović , sto se vode kao prve zrtve rata.
Sukob u Borovu naselju, kada su Srbi skinuli hrvatsku zastavu, kada su iz zasede ubijeni 12 hrvatski policajaca ( danas svi znaju da je iza ovog stojala Drzavna bezbednost Srbije ).
Poslednja sansa - Plan Z 4 ( (Zagreb 4) ( ili kako je Seselj reako plan 3 - 4 tri cetiri ) (Zagreb 4) je bio mirovni predlog međunarodne "mini-kontakt grupe" (SAD, Rusija, EU) iz januara 1995. godine za okončanje rata u Hrvatskoj, predviđajući visoku autonomiju za Republika Srpske Krajine unutar Hrvatske, ali je odbijen od strane vlasti Krajine i nikada nije sproveden, što je dovelo do Operacije Oluja.
Srbi su prihvatili politiku Milosevica, i tregicno zavrsili 1995...

Hrvatska je krenula putem EU i razvoja...
Hrvatska ekonomija je mešovito, s ključnim sektorima poput turizma ( važan i snažan), industrije (prerađivačka industrija, proizvodnja hrane, hemija), prometa (povoljan položaj) i IT-a, te se fokusira na jačanje izvoza, posebice u sektoru inzinjerstva, poljoprivrede i farmacije (koristeći) sporazume o slobodnoj trgovini i rastuće globalno tržište, iako postoje izazovi u domaćoj proizvodnji i potrebi.
Pogledajte prilog 1852841
Hrvatska (Hrvatska) je članica Europske unije (EU) od 1. JULA 2013., postavši 28. država članica nakon procesa prijave i pregovora koji je započeo 2003. godine. Zemlja je također usvojila euro 1. januara 2023. i pridružila se Shengenskom prostoru, ukidajući kontrole na unutarnjim granicama, 1. januara 2023.
Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske, kljucni pokazatelj gospodarske aktivnosti, pokazao je rast nakon 2020., s nominalnim vrijednostima koje su dosegle oko 84,4 milijarde USD u 2023., uz rast od 3,3%. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju rast BDP-a po stanovniku, koji je 2024. iznosio 22.201 euro, što je rast od 8,2% u odnosu na 2023.


Da li je Hrvatska profitirala osamostaljenjem ?
Samostalnu Hrvatsku je napustilo toliko mladih ljudi da se ona nikako ne moze smatrati uspjehom.
 

Back
Top