Kod Platona (kao i kod većine grčkih filozofa) imaš i učenje o Logosu. Jel to znači da je Jovan Bogoslov bio platonista?
Ne.
Vec ucenje o dusi ste uzeli od Platona.
Opste poznta stvar.
Svaki iole religiozno upucen covek to zna.
I ne samo Platonski I pre njega nalazimo u Egiptu takve stavove KOJI JE PRIHVACEN U MRACNOM SREDNJEM VEKU OD KATOLIKA A KASNIJE KAKO SE JEDNA CRKVA ZA DRUGOM ODVAJLA od Katolika SAMI SU PONELI OVU njihovu ZABLUDU.
Mnogi će biti iznenađeni kada otkriju da ideja o besmrtnosti duše nije proistekla od Jevreja iz spisa Starog Zaveta, već uzeta od Platona ili čak I pre.
Ideja o besmrtnosti duše potiče mnogo ranije od osnivanja glavnih današnjih religija. Antički grčki istoričar Herodot (5. vek pre Hrista) nam govori u svojoj istoriji da su stari Egipćani bili prvi koji su učili da duša čoveka može biti odvojena od tela, i da je besmrtna. Ova egipatska ideja je postojala vekovima pre nego što su hinduizam, budizam, hrišćanstvo i islam došli na scenu.
Egipćani su prvi koji su tvrdili da je duša besmrtna … Ovo mišljenje su neki među Grcima u različitim periodima vremena, usvojili kao svoje (citat iz Euterpa, druga knjiga Herodotove Istorije).
Paganski Grci su dobili koncept besmrtne duše od Egipćanima! Najvažniji zastupnik među starim Grcima o ideji besmrtne duše, bio je atinski filozof Platon (428-348 pne), koji je bio Sokratov učenik. Platon je bio osnivač „Akademije”, instituta za filozofsko i naučno istraživanje nedaleko izvan Atine.
Pre Sokrata, grčki filozofi nisu imali stvarne koncepcije o bilo kojem nematerijalnom elementu u čoveku. Filozofi Sokrat i Pitagora su bili među prvim Grcima koji su usvojili egipatski pogled. Oni su potom imali veliki uticaj na Platonovu misao. Platon je bio taj koji je popularizovao koncept besmrtne duše širom grčkog sveta.
U Phaedo – jednom od najpoznatijih Platonovih dela – Platon priča o Sokratovom poslednjem razgovoru sa svojim prijateljima, poslednjeg dana Sokratovog života. Sokrat im je izjavio:
Budite hrabri, i ne žalite za mojom smrću … Kada me položite u moj grob, recite da ste sahranili samo moje telo, a ne moju dušu.
U knjizi X iz Republike – još jedan od glavnih Platonovih dela – on je ponovo napisao: „Duša čoveka je besmrtna i neprolazana.”
-