. Mnogo stranaca je angazovano na otkrivanju poslovanja tih banaka na Kipru. Koji je njihov motiv da se time bave?
- Motivi stranaca su politicki i ekonomski: Hag, Kosovo i Metohija, odnosi u Državnoj zajednici SCG, kontrola banaka, medija, privatizacije kljucnih privrednih grana - elektropivrede, industrije nafte, velikih poljoprivrednih kompleksa i sl.
. Kakve poslove obavljaju strane banke danas u Srbiji?
- Banke se pretezno bave platnim prometom u zemlji i inostranstvu i davanjem uglavnom kratkorocnih kredita. Njihov kapital nije u funkciji privrednog razvoja, već su vise orijentisani na poslove sa stanovnistvom. Postavlja se pitanje zašto uneseni kapital i prikupljena sredstva od gradana i pravnih lica nisu u funkciji privrednog razvoja, a nasa privreda grca u nedostatku obrtnih sredstava.
Istorijska greška ove vlasti
Najveca istorijska greška u monetarno-finansijskoj oblasti koja se dogodila 2000.godine jeste prekinuti proces sanacije i konsolidacije razvojnih banaka koje su pokrivale preko 90% privrede Republike, kao i poslove sa gradanima. Naše stedise, čija sredstva cine velike izvore u bilansima stranih banaka, dobijaju minimalnu kamatu od 1,5 pa do maksimalno dva procenta godisnje. Ali, kada banka odobri kredit, kamata je razlicita i kreće se od 9, 12, pa i vise procenata godisnje.
. Može li nasa država da zastiti imovinu tih gradana, ako ne budu mogli to da otplate?
- Ne. Država nije dala nikakvu garanciju. Bankarski krediti i visina kamate su stvar trzista i poslovnih banaka.
. Da li dijaspora uopste investira u nasu zemlju?
- Malo po obimu investicija, a još manje po broju projekata. Nazalost, oni su s pravom izgubili poverenje u nasu državu. Dijaspora je 1999. osnovala „Fond dijaspore za maticu” od 12 miliona maraka. Sredstva ovoga Fonda koriscena su za obnovu infrastrukturnih, poljoprivrednih i zdravstvenih objekata posle NATO bombardovanja. Ostalo je na racunu, 2000. godine, nepotrosenih 3.5 miliona evra. Ta devizna sredstva je Dinkic blokirao i transferisao u inostranstvo. Na njih se dobija kamata i sa njima raspolaze NBS. Zato je Upravni odbor Fonda zauzeo stav da do deblokade sredstava, sada je to 4,5 miliona evra, ne ulaze u nove poslove. Naravno, Fond ne misli da povlaci sredstva u inostranstvo, već da ih i dalje ulaze u otadzbinu.
Vojvodina pod hipotekom
. Ipak mnogo naših gradana je uzelo nepovoljne kredite verujuci u „bolje sutra”. S obzirom da privreda ne radi, sve je veci broj otkaza u sluzbi, logicno je da mnogi to neće moći da vrate. Šta onda?
- Kao sredstva obezbedenja kod tih kredita korisceni su garancije ziranata i hipoteka na imovinu. Najcesce su ziranti bili roditelji, koji garantuju svojom imovinom. U javnosti se malo zna da austrijske banke danas imaju pod hipotekom veliki procenat svojine gradana, posebno u Vojvodini. To su kuce, imanja, njive... Recimo, za kredit od 10 hiljada evra, banka uzme hipoteku najmanje na 25.000 evra. To je slučaj kod odnosa jedan prema dva, a ima hipotekarnih kredita koji su zakljuceni u odnosu jedan prema tri i četiri. Medutim, ne treba zanemariti značajna sredstva koja nasi gradani iz rasejanja salju, u vidu doznaka, svojoj rodbini kao pomoć i koja su, u 2003. godini, iznosila dve milijarde i osam stotina miliona evra. Po proceni dijaspore, iznete na sednici Saveta dijaspore, u decembru prošle godine, u 2004. godini dijaspora je doznacila preko 4 milijarde evra, sto predstavlja najveci devizni priliv koji je nasa zemlja imala te godine. Sadasnja državna vlast ne uvazava ovu cinjenicu, iako se ovim sredstvima pokriva veci deo deficita platnog bilansa.
. Ima li bankarstva bez poverenja gradana u banku?
- Ne, aposlutno ne. Najveci deo sredstava koji banke koriste za kreditiranje razvoja dolazi upravo od gradana. To je „najslada” para, najdugorocnija i najjeftinija. Zbog toga je nužno povratiti poverenje gradana u banke. To nije lako.
. Da li svi stampani dolari imaju zlatnu podlogu?
- Pod predsednikom Niksonom, SAD su 1971. napustile obavezu posedovanja zlatne podloge za valutu, a OPEK je iste godine usvojio dolar kao obracunsku valutu. Od tada se svetska trgovina naftom odvija u USD, cineci dolar dominantnom svetskom valutnom rezervom. Ovo je omogućilo nekontrolisano dostampavanje dolara koji umesto „vrednosti u zlatu” ima „vrednost koja omogućava razmenu vrednosti”, tj. „naftni novac”. Na taj način sve zemlje u svetu postale su vezane za valutu koju jedna zemlja može proizvoditi po sopstvenoj volji, a koju moraju imati u ogromnim kolicinama da bi vrsili placanja energenata ili otplate kredita medunarodnim finansijskim institucijama. Prema proracunima ekonomskih analiticara u opticaju je verovatno deset puta vise dolara od kolicine koja se može pokriti zlatnom vrednoscu. Kada dolar prestane da bude naftni novac, ovaj odstampan papir će dospeti u americke banke, izazvati inflaciju i potpuni kolaps finansijskog sitema SAD. U poslednje vreme izrazava se sumnja da je dolar Ahilova peta Amerike i jedan od mogućih povoda okupacije Iraka. Naime, Irak je prvi poceo da prodaje naftu za evre, a kasnije su Iran i Sirija, clanice OPEK-a, takode poceli da se prebacuju na evro, kao i Venecuela, koja proizvodi 7% svetske nafte. Ruska i kineska centralna banka su takode najavile delimican prelazak na evro, sto je izazvalo visak dolara i potraznju evra.
. Da li je tačno da su Kinezi već prilično usli u americke finansijske tokove i da prete toj njihovoj „Ahilovoj peti”, dolaru?
- Bank of China ima mrezu u celom svetu, njene filijale imaju visedecenijsku tradiciju u poslovanju. Kinezi svoje ljude salju godinama na skolovanje u inostranstvo da izucavaju bankarstvo. Imaju banke i u Americi, Nemackoj, Madarskoj, Rumuniji. Pošto u Americi imaju veliku dijasporu, koja koristi tu banku, preko nje je ogroman kapital dosao u Kinu. Tako su preko svoje dijaspore Kinezi dosli do ogromnog kapitala, kojim sada finansiraju i neke od najvecih multinacionalnih kompanija. Obracanje Kine svoj dijaspori u svetu u periodima monetarne krize i potrebe za privrednim razvojem, uvek je imalo masovan i značajan odziv, sto je pomoglo prevazilazenju krize. Sad se setite šta je Mladan Dinkic uradio sa našim bankama i sa novcem naše dijaspore.
. Koliko danas u Evropi ima zlata, a koliko evra?
- Privredni dnevnik Handelsblat iz Diseldorfa objavio je da clanice Evropske Unije cuvaju u bankarskim trezorima gotovo 12.600 tona zlata vrednog 127,52 milijarde evra. Svajcarska, koja se u kriznim situacijama smatra „bezbednom lukom” za cuvanje vrednosti, indirektno pokriva svoju valutu rezervom od 1.666,2 tone zlata. Najvece zlatne rezerve ima Nemacka, a zatim slede Francuska, Italija, Holandija, Evropska centralna banka, Spanija, Portugalija, Austrija, Velika Britanija, Belgija, Grcka, Finska, Irska i Luksemburg.
. Šta je sa našim zlatnim rezervama?
- Na zalost mi ne znamo koliko su naše zlatne rezerve. Za skoro četiri godine u republickoj skupstini bilo je vise pitanja u vezi sa ovim, ali nisam zapazila odgovore.
. S obzirom na vase iskustvo i poslovne veze u svetu, da li vam je neko od sadasnje politicke elite tražio neki savet, pomoć ili vam nudio saradnju?
- Retko, iako sam, kao i ranije, bila uvek spremna da u interesu zemlje dam svoj doprinos. Sada sam u poznim godinama, ali ja i dalje radim.