Čuvene slike koje su ukradene

Poli46

Stara legenda
Poruka
83.940
Golub s graškom-Pablo Pikaso
Golub sa graskom.jpg


Iz Muzeja moderne umetnosti grada Pariza krajem maja 2010. ukradeno je pet slika ukupne vrednosti
oko 100 miliona evra. Nestali su „Golub sa graškom” (1911) Pabla Pikasa, „Pastorala” (1905) Anrija Matisa,
„Maslinovo drvo blizu Estaka” (1906) Žorža Braka, „Žena s lepezom” (1919) Amedea Modiljanija i
„Mrtva priroda sa svećnjakom” (1922) Fernana Ležea, sve sama remek-dela svoje vrste.
Reč je o drugoj najvećoj krađi umetničkih dela u istoriji. Neslavni rekord i dalje drže kradljivci koji su
marta 1990. opustošili Muzej Izabele Stjuart Gardner u Bostonu.

Ukradeno je 13 slika ukupne vrednosti 300 miliona dolara, između ostalog Vermerov „Koncert”,
Maneov „Kod Tortonija”, Flinkov „Pejzaž sa obeliskom” i tri Rembrantova dela, uključujući i
618px-Rembrandt_Christ_in_the_Storm_on_the_Lake_of_Galilee.jpg

Rembrandt-Christ in the Storm on the Lake of Galilee

Buru na Galilejskom jezeru” iz 1663. godine. Na slici je opisano jedno od Hristovih čuda,
kad je umirio talase na Galilejskom jezeru. Reč je o jedinom Rembrantovom morskom pejzažu.
Budući da je na brodu 14 osoba, veruje se da je Rembrant naslikao sebe uz Isusa i 12 apostola.
Jedini muškarac koji gleda direktno ka posmatraču je, navodno, umetnikov autoportret.
 
Poslednjeg dana stare godine španska policija objavila je video sa snimcima najtraženijih
umetničkih slika. U bazi podataka ukradenih dela nazvanoj “Dulsineja” nalazi se preko
8.000 slika, skulptura, rezbarija, arhitektonskih i arheoloških predmeta. Nestali radovi bi
na crnom tržitu mogli da dostignu „astronomsku cenu”, kažu stručnjaci.
7aqk9lLaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvT0RnN01EQV8vNjQ0NmM1ZWZmNjBkZjZiMGMwYzRmNDhlMDUxMjhlNjkuanBnkZMCzQKAAIEABQ


Rođenje sa svetim Franjom i svetim Lovrenom od Caravaggia
 
Karavađovo „Hristovo rođenje sa sv. Lavrentijem i sv. Franjom” (1609) istrgnuto je iz rama
u oratorijumu Sv. Lavrentija u Palermu 16. oktobra 1969. Slika ima skoro četiri kvadratnia
metra (268x197 cm) i visila je iznad oltara. Iako zvanično niko nije okrivljen za krađu,
na jednom suđenju 1996. bivši mafijaš je priznao da je ukrao delo, ali drugi izvori navode
da su kradljivci bili amateri koji su sliku prodali drugim bosovima. Uprkos brojnim nagađanjima
do čijih je sve ruku „Rođenje” dospelo, ono još nije pronađeno i zvanično je najčuvenija
ukradena slika na svetu prema listi FBI. Američki istražitelji procenili su je na 20 miliona
dolara, ali ta vrednost je besmislena s obzirom na to da je, zbog popularnosti, delo
nemoguće prodati.
 
Karavađovo „Hristovo rođenje sa sv. Lavrentijem i sv. Franjom” (1609) istrgnuto je iz rama
u oratorijumu Sv. Lavrentija u Palermu 16. oktobra 1969. Slika ima skoro četiri kvadratnia
metra (268x197 cm) i visila je iznad oltara. Iako zvanično niko nije okrivljen za krađu,
na jednom suđenju 1996. bivši mafijaš je priznao da je ukrao delo, ali drugi izvori navode
da su kradljivci bili amateri koji su sliku prodali drugim bosovima. Uprkos brojnim nagađanjima
do čijih je sve ruku „Rođenje” dospelo, ono još nije pronađeno i zvanično je najčuvenija
ukradena slika na svetu prema listi FBI. Američki istražitelji procenili su je na 20 miliona
dolara, ali ta vrednost je besmislena s obzirom na to da je, zbog popularnosti, delo
nemoguće prodati.
Ne bih se kladio da ne može. Postoji ceo jedan svet iza zavese koji je povezan i koji takve tajne čuva kao oči u glavi.
 
h7ek9lLaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvWXpNN01EQV8vOTFlMWUwNmJlMDdjZmYzMTNhMjQ3YWRkNDM...jpg

Slika koja je nestala 1886
Stručnjaci pokušavaju da uđu u trag i delima Van Goga - „Žutilice i makovi” (1886) ukradenim
iz egipatske Gize, kao i „Pogled na more u Ševeningenu” (1882) i „Verska zajednica napušta reformisanu crkvu u Nunenu” (1884) nestale decembra 2002. iz umetnikovog muzeja u
Amsterdamu. Iako su dvojica lopova uhvaćena i osuđena za krađu, pomenute slike još nisu
pronađene. Pejzaž iz Ševeningena naročito je značajan jer je Vinsent slikao na licu mesta
uzburkano more, olujno nebo i čamac koji se bori s vetrom. I sam se borio sa jakim vetrom i
peskom koji se lepio za mokre boje, a nekoliko zrnaca bilo je vidljivo i na platnu.
 
759417_milan-konjovic-kuca-u-vinogradu_ls.jpg

Milan Konjovic-Kuća u vinogradu

BEOGRAD - „Glava muškarca“ Petra Lubarde, „Vinogradi“ Milana Konjovića i „Sveti Stefan“
Mila Milunovića samo su neke od 55 skupocenih slika koje su u petooktobarskoj noći 2000.
ukradene iz Doma Narodne skupštine, od kojih ni danas, 15 godina kasnije, nema ni traga.
One su možda bolje prošle od onih koje su demonstranti uništili, kao što je bio slučaj s radom
Stojana Aralice, dok je jedan od radova Save Šumanovića ostavljen da pliva u vodi.
Te noći ukradeno je 90 slika, a na sajtu MUP nalazi se spisak od njih 55 za kojima policija i
dalje traga. Preostalih 35 vraćano je na razne načine. Četiri slike, urolane i vezane mašnicama, ostavljene su u novogodišnjoj noći 2005. ispred Narodnog muzeja. Neke su pronađene na
aukcijama, dok je u kolekciji jednog ljubitelja umetnosti pronađena slika koju je na
„slobodnom tržištu“ kupio za 3.000 evra.
759413_zlatko-prica-mrtva-priroda_ls.jpg

Zlatko Prica-Mrtva priroda
Najvrednije delo koje je vraćeno u Dom Narodne skupštine je „Pogled na kapelu Svete Petke u Šidu“ Save Šumanovića.
 
Repliku monumentalne slike „Bitka kod Sente“ (400 x 700 cm), čiji se original, rad Franca Ajzenhuta, od 1898. god. nalazi u Velikoj sali zdanja somborske Županije, somborski slikar Sava Stojkov (1925-2014) počeo je da slika 1950. godine, kao 25-togodišnjak, a njegova slika ima zanimljivu i neobičnu istoriju. Smatrajući da Senta treba da ima makar kopiju ove monumentalne slike slavne i presudne bitke između hrišćanske i turske vojske, koja se 11. septembra 1697. god. odigrala kod Sente, opština ove varošice na reci Tisi raspisala je konkurs, na koji se javilo pet već afirmisanih slikara. Došli su u Sombor (jedna slikarka je i bila iz Sombora) i u sali Županije počeli su da preslikavaju čuvenu Ajzenhutovu sliku, svako na svoj način i prema svom umeću. Mladi Sava Stojkov je zamolio slikare da i on, na jednom platnu, veličine 210 x 120 cm, pokuša da napravi svoju verziju slike i da uči, gledajući od njih kako rade. Oni nisu imali ništa protiv. Kako je bio okretan i sportista, ali i dovitljiv mladić, jedno posle podne, kada u sali nije bilo nikog, Sava se popeo lestvama do vrha slike i načinio je, od crvene i bele vunice, preko cele slike, pravilne kvadrate. Istovremeno, nacrtao je i rastersku mrežicu na svojoj slici, pa je u svaki kvadrat skicirao ono što je video u velikim kvadratima na originalnoj slici.
Velika-Sala-1024x463original ajzenhutove slike.senta.jpg

Velika Sala-original Ajzenhutove slike -Senta

Nekoliko dana kasnije došla je komisija sastavljena od stručnjaka, koja je trebalo da proceni radove i dâ eventualne sugestije slikarima. Obišli su radove svih pet umetnika, a onda je jedan od članova komisije zapitao kakvo je ono šesto platno, prekriveno nekom starom plahtom. Slikari su odgovorili da to neki mladić uči da slika gledajući njih kako rade. Znatiželjni član komisije malo je zadigao platno i potom je pozvao ostale članove komisije da vide sliku. Njihov jednodušan zaključak je bio da je slika nepoznatog mladog slikara zapravo najbolje i najtačnije urađena replika Ajzenhutove slike. To veče, nakon odlaska komisije, Savina slika je nestala. Bila je ukradena. I nije joj se znalo traga punih 25 godina…
Nedovrsena-replika-slike-Bitka-kod-Sente-Sava-Stojkov2-1024x575.jpg

Nedovršena replika slike Save Stojkova
 
Slučajno otkrivena slika prošlog meseca original je Gustava Klimta koji je ukraden pre
skoro 23 godine, potvrdile su talijanske vlasti.
5af8f8856d107284361f2fbc2614572c.jpg

Slika Portret dame ukradena je iz galerije u gradu Piacenza na severu 1997. Smatralo se da je zauvijek nestala sve dok je vrtlari koji su očistili bršljan nisu pronašli skrivenu u vanjskom zidu
iste galerije. Klimt ima procenjenu vrednost od najmanje 60 miliona eura (66 miliona dolara; 51 miliona funti).
Da bi utvrdili autentičnost, stručnjaci su proučavali sliku pod infracrvenom i ultraljubičastom svetlošću i upoređivali slike sa slikama snimljenim tokom testova 1996. "Korespondencija
između slika omogućila nam je da utvrdimo da je to definitivno originalna slika", rekao je
stručnjak za umetnost Guido Cauzzi. Rekao je da je stanje slike bilo "relativno dobro",
dodajući: "Prošlo je kroz nekoliko iskušenja, ali potrebna mu je samo rutinska njega,
ništa posebno komplicirano."
Portret dame naslikao je 1916-17. Bečki umetnik Gustav Klimt pred kraj svog života.
Kupio ga je Giuseppe Ricci Oddi 1925. godine i čuvao u galeriji sve dok nije ukraden
22. februara 1997. usred priprema za posebnu izložbu.
 

Slučajno pronađena umetnička slika, a njena vrednost se procenjuje na DVA MILIONA EVRA​

Platno majstora rokokoa Žan-Onorea Fragonara, koje niko nije video više od dva veka, otkriveno je na istoku Francuske i biće ponuđeno na aukcijskoj prodaji u junu.
Stručnjak aukcijske kuće Encheres-Champagne otkrio je mali ovalni portret Filozofa koji čita na zidu u kući u Eperneu kad je dobio zadatak da kategoriše stvari na tom imanju.

Porodica godinama nije obraćala pažnju na platno, ali stručnjak je otkrio jedva vidljivo umetnikovo ime na poleđini pozlaćenog okvira.

– Uprkos slojevima prašine i požuteloj površini, energija ovoga platna savršeno je prepoznatljiva – kaže Stefan Pinta iz ekspertske kuće Turquin u Parizu koja je potvrdila autentičnost dela.

Za razliku od senzualnih pastelnih scena koje su obezbedile Fragonarovu slavu kao jednog od majstora slikarstva 18. veka, prigušena slika filozofa koji čita tek je jedan od nekoliko njegovih prikaza starijih muškaraca.
Slika je iz razdoblja 1768.-1770. kad se Fragonar odmicao od prikaza ukradenih poljubaca u vrtovima i istraživao produbljenije teme.

Pinta kaže da se čini da je boja bila oblikovana, a povremeno čak i direktno nanošena prstom.

– Umetnik je bio na vrhuncu talenta. Njegovi pokreti četkicom bili su brzi, precizni i neverovatno izražajni – rekao je stručnjak.

Vrednost platna procenjuje se na 1.5 do dva miliona evra i biće na prodaji 26. juna u Eperneu.

Dnevno.rs
 

Slučajno pronađena umetnička slika, a njena vrednost se procenjuje na DVA MILIONA EVRA​

Platno majstora rokokoa Žan-Onorea Fragonara, koje niko nije video više od dva veka, otkriveno je na istoku Francuske i biće ponuđeno na aukcijskoj prodaji u junu.
Stručnjak aukcijske kuće Encheres-Champagne otkrio je mali ovalni portret Filozofa koji čita na zidu u kući u Eperneu kad je dobio zadatak da kategoriše stvari na tom imanju.

Porodica godinama nije obraćala pažnju na platno, ali stručnjak je otkrio jedva vidljivo umetnikovo ime na poleđini pozlaćenog okvira.

– Uprkos slojevima prašine i požuteloj površini, energija ovoga platna savršeno je prepoznatljiva – kaže Stefan Pinta iz ekspertske kuće Turquin u Parizu koja je potvrdila autentičnost dela.

Za razliku od senzualnih pastelnih scena koje su obezbedile Fragonarovu slavu kao jednog od majstora slikarstva 18. veka, prigušena slika filozofa koji čita tek je jedan od nekoliko njegovih prikaza starijih muškaraca.
Slika je iz razdoblja 1768.-1770. kad se Fragonar odmicao od prikaza ukradenih poljubaca u vrtovima i istraživao produbljenije teme.

Pinta kaže da se čini da je boja bila oblikovana, a povremeno čak i direktno nanošena prstom.

– Umetnik je bio na vrhuncu talenta. Njegovi pokreti četkicom bili su brzi, precizni i neverovatno izražajni – rekao je stručnjak.

Vrednost platna procenjuje se na 1.5 do dva miliona evra i biće na prodaji 26. juna u Eperneu.

Dnevno.rs
Nespecifično za Fragonara..i motiv i način slikanja.Jako dobra slika!
 

Francuska policija uhapsila je jednog srpskog državljanina (50), osumnjičenog da je krajem novembra 2012. iz umetničke galerije “Šmit” u ulici Sent Onore u Parizu ukrao sliku Ežena Delakroa​

“Arapi iz Orana” iz 1833. godine, vrednu 650.000 evra!​

743141-05slika Delakroa.jpg

Slika Ežena Delakroa za koju se sumnja da je ukrao Srbin

Uhapšeni državnljanin Srbije, sliku je ukrao, prema sigurnosnim kamerama galerije, između
14 i 14.30. I tada su procenili da je lopov u pedesetim godinama, a pilikom pljačke nosio je
dugački kaput, šal i naočare za sunčanje. Jedan od kustosa u galeriji, rekao je da zaposleni
nisu odmah prijavili da je umetničko delo ukradeno.
 

Back
Top