Neno
Buduća legenda
- Poruka
- 26.747
Čudo juga Srbije: Đavolja varoš privlači sve više turista
Prirodni spomenik Đavolja varoš, na jugu Srbije, vekovima je prepoznatljiv po neobičnim zemljanim figurama i starim predanjima koja prate ovaj lokalitet. Prema legendi zapisanoj pre više od 100 godina, kameniti stubovi nastali su kada je Bog, posle molitve vile, zaustavio svatove koji su pod dejstvom „đavolje vode“ krenuli da venčaju brata i sestru. Vetar je spojio nebo i zemlju, a povorka je ostala okamenjena u obliku figura koje danas dostižu visinu do 15 metara.Postoje ukupno 202 zemljane formacije različite širine i oblika. One nastaju kroz dug proces erozije. Kiša spira rastresitu podlogu, dok kamene „kape“ štite uske stubove koji mogu izdržati težinu od sto i više kilograma. Figure se vremenom menjaju, rastu ili nestaju, a vetar koji prolazi između njih stvara specifične zvuke. Zbog toga su nastale dodatne lokalne priče.
Drugo narodno kazivanje objašnjava da zemljane figure predstavljaju okamenjene đavole. Ljudi su ih, prema toj priči, dugo nosili na svojim leđima i na taj način trpeli zlo i nevolje. Priča navodi da su se tereta oslobodili tek kada su prenoćili pored crkve Svete Petke, koja se nalazi u neposrednoj blizini figura.
Srbija raspolaže velikim brojem prirodnih i turističkih lokaliteta, a država je to prepoznala kroz nova ulaganja u njihovo unapređenje. Tokom 2024. godine pojačan je razvoj područja Đavolje varoši. Opština Kuršumlija dobila je 25 miliona dinara od Ministarstva zaštite životne sredine za izgradnju vizitorskog centra u zoni sadržaja ovog spomenika prirode. Ugovor je potpisan sa ministarkom Irenom Vujović, koja je tada navela da je na javnom konkursu izdvojeno oko 97 miliona dinara. To predstavlja rast od 115% u odnosu na prethodnu godinu.
Srbija ima veliki turistički potencijal zasnovan na prirodnim i kulturnim lokalitetima, a Đavolja varoš je jedan od prepoznatljivih primera. Ulaganja u ovakve sadržaje doprinose očuvanju njihove vrednosti i jačanju turističke ponude, ali i boljem predstavljanju zemlje posetiocima iz regiona i sveta.
Srpski ugao