Quantcast

Crkva na Rumiji-dali je ikad postojala?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Moračanin

Veoma poznat
Poruka
11.435
http://www.visit-ulcinj.com/blog/wp-content/uploads/2009/05/crkva-na-vrh-rumije_crna-gora1.jpg
http://www.pdpobeda.rs/mali_izvestaji/rumija06/3.jpg
http://www.visit-ulcinj.com/blog/wp-content/uploads/2009/05/crkva-na-vrh-rumije_crna-gora3.jpg


Čitam razne informacije o postojanju odnosno nepostojanju crkve na Rumiji.
Nijedna nema pravi izvor o tome i sve bazira na pričama.
Dali neko pouzdano zna, dali je ikad postojala crkva na Rumiji ili je ovo prva, koja je spuštena na ovu planinu na moderan način.
 
Poslednja izmena:

D U K Lj A N I N

Ističe se
Poruka
2.969
Crkve na Rumiji nikad nije bilo


Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori na čelu sa Amfilohijem Radovićem neprestano hrani staru, devetnaestovjekovnu mitomaniju, koju svom snagom predstavlja kao realnu istoriju, ali to nije sve, SPC i stvara novu mitomaniju, koju svojem stadu predstavlja kao dio njihovog bića. Na taj i druge načine SPC sve radi da promijeni identitet/biće Crnogoraca. Novi identitet Crnogoraca po zamisli SPC treba da bude istovjetan sa identitetom nekog Nišlije ili Žagubičana.
Amfilohije je više puta tvrdio da je limena crkva na Rumiji postavljena na mjesto đe je nekada bila crkva koju su Turci srušili 1571. godine. Za njim su to od skoro počela da ponavljaju i druga svještena lica.
Krajem 19. vijeka pojavili su se neki napisi kako je na Rumiji nekada bila crkva. Jastrebov je 1880. pisao da na Rumiji postoji crkva - to je čisti promašaj Jastrebova, nikakva crkva te godine nije postojala na Rumiji. Nikola J. Vučinić je 1889. napisao da je na Rumiji crkva zavjetovana. Zavjetovana, da, ali je nije bilo. Nikola J. Vučinić ne griješi. Rovinski 1897. navodi neke legende. Tomo Oraovac 1913. piše da je na Rumiji nekada postojala crkva. U suštini jedini koji tvrdi da je nekada na Rumiji u davna vremena bila crkva je Tomo Oraovac. To je isti Tomo Oraovac koji je izmislio bajku o Orlovićima. Dr Đuro Batrićević u knjizi Dr Anto Gvozdenović - General u tri vojske, ovako piše:
"Zanimljiva je i burna istorijska prošlost bratstva Gvozdenovića. Međutim, ni o porijeklu ovog ćeklićkog bratstva nema pouzdanih podataka. Porodične tradicije o njihovom porijeklu jako su izmijenjene u prošlom vijeku, u doba romantizma, a naročito u razdoblju od Njegoša do kralja Nikole, kada je posebno oživio kult kosovskog junaka. Tako je nastala i legenda, koju na jednom mjestu navodi Tomo Orahovac, po kojoj su Čengići iz Gacka, Krivokapići i Perovići iz Cuca, Gvozdenovići iz Ćeklića, Martinovići iz Bajica, Milići iz Bjelica i Osmanagići iz Podgorice, porijeklom od Pavla, ili mu brata Nikole, Orlovića, 'barjaktara čestitoga kneza' ".
Tako je Tomo Oraovac izmislio pričicu po kojoj su mnoga crnogorska bratstva porijeklom od bajkovitog Pavla Orlovića. Ova bajka, kod mnogih bratstava danas živi kao istorijska istina. Kao nagradu za mijenjane identiteta Crnogoraca Tomo Oraovac je između rata bio jedan od svega 4 ministra jugoslovenske (SHS) države, porijeklom iz Crne Gore, računajući sve Vlade koje su postojale od 1918. do 1941. godine.
Navedena pisanja Jastrebova, Rovinskog, Oraovca i drugih, o tome da je nekad bila crkva na Rumiji nastala su 300 godina poslije navodnog rušenja crkve na Rumiji, tako da se tu ne radi o iole pouzdanim istorijskim izvorima. Pisanja s kraja 19. vijeka o navodnoj nekadašnjoj crkvi na Rumiji nemaju skoro nikakvu vrijednost i ne baziraju se na bilo čemu uvjerljivom. Od 1571. do kraja 19. vijeka prošlo je više od 300 godina i onda se neko dosjetio da je nekad na Rumiji bila crkva?! Neozbiljno je to. Upitajmo bilo kojeg profesionalnog istoričara koje su kategorije i pouzdanosti ta pisanja o crkvi na Rumiji nastala 300 i više godina poslije njenog bajkovitog rušenja. Svi će istoričari odgovoriti da se tu radi o istorijskim izvorima posljednje kategorije.
A sad da vidimo istorijski izvor prve klase. Riječ je o geografskoj karti grada Bara i okoline koju su napravili Venecijanci baš 1571. godine, kada je Bar bio još u njihovom posjedu. Na ovom fantastičnom istorijskom izvoru ucrtan je u gornjem dijelu karte s lijeva na desno Nechagia (Haj Nehaj), pa Spich (Spič), pa Monte Sosena (Sozina) pa Monte Cavallo, pa Monte Malicha (Rumija!), pa Monte Lisigno. Dakle saznajemo iz ove karte, staro ime planine Rumija je Mališa! Po mnogim tvrdnjama današnji naziv Rumija je arapsko-turski i znači planina Hrišćana, Hrišćanka, jer su na planinu stari Zećani, naši preci, u litiji iznosili krst.
Na samoj planini nije ucrtana nikakva crkva i to je apsolutni dokaz da crkve na Rumiji nije bilo!
Kartu mogu svi koji žele pogledati, nalazi se na odličnom sajtu Narodne Biblioteke Srbije http://digital.nb.rs/kartografska/atlasi/KR-VII-003/mid/KR-VII-003-022.jpg
Većina je priključena na internet, pa mogu pogledati i povući kartu u svoje kompjutere.
Na karti je prikazan i stari grad Bar prije pada pod Turke i brojne crkve i naselja u barskom polju. Na karti se vide katedrale S. Micholo i S. Maria, crkve S. Lorenzo, S. Croce, S. Catarina, S. Vido, tu je i čuveni manastir Ratac, zatim tu je Vescouado (biskupija). Na karti je ucrtano i naselje / pleme Mrkojevići, a ispred naselja stražarnica plemena Mrkojevića.
Svještenik SPC Jovan Plamenac je 22. 3. 2010. ovako pričao na Rumiji, na isti način se nekada stvarala mitomanija kosovska ili navedena, o Pavlu Orloviću, evo čiste, gromke mitomanije:
“Ovo mjesto osveštano je onom crkvom koja je krasila vrh Rumije i natkrivala čitav ovaj prostor, i morski i jezerski, onom crkvom koju su Turci, kada su kao okupatori došli na ove prostore porušili 1571. godine. Onda je ovo mjesto osveštano žalom, težnjom i čežnjom naših predaka, koji su poput naroda jevrejskog zatočenog u Vavilonu žalili, čeznuli za crkvom na ovom vrhu ovdje. Oni su govorili 'Ako te zaboravim, crkvo na Rumiji, neka me zaboravi desnica moja, neka me zaboravi snaga moja, neka me zaboravi život moj' ".

Da je Amfilohije vjerovao da je na Rumiji nekad bila crkva, on bi organizovao da se ispita, da li postoje temelji te crkve na Rumiji. Naravno, tako nešto mu nije palo na pamet, jer bi se time dokazalo da crkve na Rumiji nikada nije bilo prije 2005. godine.


Vuk POPOVIĆ, Cetinje
http://www.vijesti.me/index.php?id=334904
http://4.***************/_O_xQIvgNscQ/S-_1OkEsGaI/AAAAAAAAAAM/v5oSNh1NxuI/s320/Bar_1571.jpg
 
Poslednja izmena:

D U K Lj A N I N

Ističe se
Poruka
2.969
Mitopolit Mihailo: Na Rumiji nije nikad bilo crkve



Mitroplit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo uručio je predsjedniku Vlade Igoru Lukšiću pismo u kojem kaže da na Rumiji, na tumulu, ne bi smjelo biti građevinskih zahvata, i priložio mletačke karte iz 1571. godine koje svjedoče da na Rumiji nije bilo crkve.

"Slušajući polemiku u Parlamentu, nakon vašeg ekspozea, jedno od pitanja bila je i Crkva na Rumiji. Rumija i njen vrh su prastaro kultno mjesto koje ne smije da doživi nikakve građevinske zahvate, već da ostane mjesto duboke tradicije, onakvo kakvo smo od predakag naslijedili. Da to nije tako hrišćanska Crkva bi davno tu gradila bogomolju, kao što ih je uzdigla na okolna brda i planine, ali na Rumiji nije. Nije tačno da je tamo crkva ikada bila podignuta i da su je Turci porušili.”, navodi se u pismu objavljenom na sajtu Crnogorske pravoslavne crkve.

Kao dokaz tome Mitropolit je premijeru priložio mletačke karte iz 1571. godine, godinu nakon dolaska Turaka u Bar, čiji se originali čuvaju u Narodnoj biblioteci Srbije.

“Znaci, ne treba dozvoliti širenje neistine o njenom rušenju od strane Turaka. Imate dokaz i sve treba vratiti u prvobitno stanje, a arheolozi neka ispituju postojanje tumula”, navodi se u pismu Mitropolita Mihaila, uručenom premijeru Igoru Lukšiću.

http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=23&news=151607
 

D U K Lj A N I N

Ističe se
Poruka
2.969
Gospodin Zagarčanin tvrdi da je bilo crkve na Rumiji, a kao dokaz ponudio je - NIŠTA.

MLADEN ZAGARČANIN, arheolog

DA LI JE POSTOJALA CRKVA NA RUMIJI?



U našoj državi ljudi najviše vole da se bave tuđim poslovima. Nebrojeno je primjera, i ta strast da se bude u svemu u pravu, osim u obavljanju sopstvenog posla, dovela nas je do velike socijalne zbrke, u kojoj, od kladionica, pa sve do nauke, imamo na hiljade sprecijalista. Dobro je da ne počnu da nas liječe vračare (mada su nam televizije pune proroka:gatara, numerologa, astrologa...), i da nam meleme stavljaju šamani, uz zvuke praporaca, padanjem u trans. Nerijetko gledam na našim televizijama i onog Osmanagića, što je našao piramide u Visokom. Kakav kvazinaučnik, prevarant... Ali, takvih ima na desetine.​
Ovaj uvod je samo ogorčenost na slične reakcije koje se ovih dana mogu čuti po pitanju postojanja, ili nepostojanja crkve na Rumiji. Moja priča je davno ispričana u nekim od članaka, ili knjiga koje sam objavio, ali se u određenim trenucima javljaju lični doživljaji koji se odjednom preobraze u nečiji naučni stav, kao nonsensi, neutemeljeni i sa podlogama koji mirišu samo na politiku.​
Da bi mogli da pričamo o tome da li je bilo ili nije bilo crkve na Rumiji, moramo se vratiti duboko u prošlost, u vrijeme kada na ovim prostorima nisu živjeli Sloveni, već ilirska ili poluilirska plemena. Istraženost ilirskog običaja sahranjivanja na ovim prostorima je prilično dobra. Ovaj narod se pokopavao pod tumulima, ispod velikih gomila kamenja koje su obilježavale grobno mjesto pokojnika. Uglavnom je pod tumulima sahranjivana jedna osoba u sanduku od kamenih ploča, u fetusnom, zgrčenom položaju, na “odru” od bjelutaka, ali se nerijetko nailazi na ukopavanje više ljudi. To svjedoči o jakim rodovskim vezama, ili o tradiciji ukopa tokom dugog vremenskog perioda, jer su ponekad u tumulima pronađeni srednjovjekovni grobovi. Takav je npr. jedan tumul nazavan “Boljevića gruda”, kod Podgorice u kome su ukopani na desetine srednjovjekovnih grobova. Ovaj fenomen zabiljžen je i u tzv. “Komani-Kroja” kulturnoj grupi, u specifičnoj vizantijsko-slovenskoj kulturi koja je naselila ove prostore krajem 7. vijeka, uglavnom prostore sjeverne Albanije, gdje se i raširila duž cijelog Skadarskog jezera, od Virpazara pa dalje sve do Drača. U Starom Baru, u sloju sa velikom količinom bronzanodopske keramike, mi smo 2006. godine pronašli hrišćansko srednjovjekovno groblje. Po svemu sudeći, groblje je ukopano u perimetralni tumul iz praistorije, koji je stajao na kraju velike barske gradine iz vremena između 1800. i 1000. prije Hrista.​
Međutim, pitanje koje ćemo ovdje postaviti jeste i suština jednog religijskog fenomena koji se javlja na prostoru naše Opštine i još dalje. To pitanje glasi: da li je moguće da je na jednom tumulu, mogili, gromili ili gomili - kako narod često naziva grobna mjesta, postojala crkva, i da li je moguće arheološki i istorijski utemeljiti da je na Rumiji bilo hrišćansko svetilište na mjestu tumula (ako se ne radi i o gomili kamenja koja možda ima veze i sa praistorijskim svetilištem, što je opet isto)?​
Na nekim od praistorijskih tumula (bronzano i gvozdeno doba - od 1800 prije Hrista do rimske dominacije, II vijek prije Hrista), održao se do danas sinkretizam paganskog svetilišta, i mjesta kad je u hrišćanstvu postala neka vrsta molitvenog prostora. Takav je primjer “Velje Mogile” (najvećeg tumula u Crnoj Gori) u Gornjem Šušanju, gdje se na Spasovdan već generacijama iznosi kamenje, što je od ove “gomile” stvorilo jednu od najimpozantnijih mogila (tumula) na primorju (15 metara visine i 30 metara širine). Ovaj tumul takođe ima procesioni ophod, kao i mali oltar gdje se obavlja hrišćanska služba. Znači, ovdje je postavljeno hrišćansko svetilište na praistorijskom grobu (vrlo rano, možda već u 4. vijeku) posvećeno Svetom Spasu, odnosno Hristu Spasitelju.​
U okviru velikog tumula i gradine Petiljevo (izviše Šušanja) konstatovano je takođe molitveno mjesto, koje bi moglo da se poveže sa kontinuitetom, kakav poznajemo na “Veljoj Mogili”, jer se na sredini gradinskog platoa (gradina je praistorijsko utvrđenje) nalazi improvizovano svetilište koje čine tri stepenice od kamena, ograđene polukružnim suvozidom, kao apsida. Prema pričanju, mještani ovo mjesto vezuju za crkvu sv. Petra (otud najvjerovatnije Petiljevo), a na Petiljevo mještani izlaze na Petrovdan. Znači, na tumulu Petiljevo je bilo hrišćansko svetilište, crkva, posvećena Svetom Petru. Ona je, po svemu sudeći, morala biti pokrivena nekom lakom drvenom konstrukcijom, jer se služba morala obavljati i kada je kiša, a zna se da se da svete tajne moraju biti pokrivene, hleb i vino, da ne govorim o dragocjenim predmetima.​
“Velja mogila” i Petiljevo sa svojim oltarima na tumulima su najpoznatiji, ali nisu jedini. Mi moramo da odgonetnemo neke od naziva drugih tumula (mogila, gomila) i položaja gradina (praistorijskih utvrđenja) kao što su: “Mogila od Krsta” u Kunjama, Crkva sv. Ilijе na praistorijskoj gradini na brdu Radomir, “Vrh od Grobovlja” (Volujica), sv. Vić ili sv. Vid u Gretvi. Uzmemo li u obzir da je već davno dokazano da Sv. Ilija personifikuje boga Peruna, da je Sv. Vid u stvari zamjena za boga Svetovida, i da se i Perunu i Svetovidu palila žrtvena vatra od hrastovih drva, kako se i danas pali dan prije Božića - hrastov panj, badnjak, onda se i ova priča uklapa u jedan široki ranohrišćanski kontekst koji je trajao do srednjeg vijeka. Da napomenem da je na jednom tumulu u selu Ravanj (Dobra Voda) pronađena glava bronzane statue Hrista, sa krunom (Hrista kralja), koja se datuje u srednjovjekovni period.​
I rimski i vizantijski misionari su imali veoma velike probleme tokom pokrštavanja autohtonog ilirskog stanovništva, ali i slovenskog etnosa, jer je otpor prema novoj religiji svakako bio veoma dug i jak, i kod jednih, i kod drugih, naročito kod Slovena. Trebalo je poništiti kult heroiziranog pokojnika koji je sahranjen ispod gomile kamenja, i kome su o paganske praznike donošeni darovi u vidu tečne žrtve (jer na tumulima nalazimo na hiljade fragmenata slomljenih posuda). Tako su hrišćanski misionari pravili svetilišta, male crkve, sa kamenim oltarom, procesionim ophodom, časnom trpezom koji su svakako pokriveni drvenim konstrukcijama, na tumulima.​
Na ovaj način je počela cijela priča i na vrhu Rumije, na principalnoj tački skoro čitavog crnogorskog primorja, na visini od 1593 metra. Prvobitno je ovdje postojala velika gomila kamenja koja je podsjećala na tumul ili svetilište, i koja je najvjerovatnije iz praistorijskog doba. Prošlo je mnogo vremena paganskog kulta na ovom mjestu, a zatim je u ranom hrišćanstvu, možda odmah poslije Milanskog edikta 313.g, počeo da se uništava paganski kult, i da se zamjenjuje hrišćanskim.​
Prvobitni hrišćani su ovdje na gomili kamenja napravili svoje svetilište, crkvu, najvjerovatnije posvećenu Svetoj Trojici, a sve u cilju, da ponovim, satiranja paganskog kulta posvećenom nekom ilirskom božanstvu, možda suncu. To je zabilježila narodna tradicija koja je uvijek dobro ishodište za nauku, ali se ona ne smije uzimati kao dokaz. Kasnije, nakon smrti kneza Vladimira, ili Svetog Jovana Vladimira, njegov zavjetni krst je počeo da se iznosi na vrh ove planine, što je svakako zamjena za neki prethodni litijski čin. I tu se priča završava. Na Rumiji je postojala crkva. Svi koji tvrde suprotno ne suočavaju se sa individualnim mišljenjem, političkim stavom, crkvenom dogmom, nego sa materijalnim dokazima, jer prećutkivati istinu je isto kao i govoriti laž.

http://www.barinfo.co.me/Kolumne/Mladen_Zagarcanin.html
 

Petar BSK

Poznat
Poruka
9.983
Mitopolit Mihailo: Na Rumiji nije nikad bilo crkve



Mitroplit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo uručio je predsjedniku Vlade Igoru Lukšiću pismo u kojem kaže da na Rumiji, na tumulu, ne bi smjelo biti građevinskih zahvata, i priložio mletačke karte iz 1571. godine koje svjedoče da na Rumiji nije bilo crkve.

"Slušajući polemiku u Parlamentu, nakon vašeg ekspozea, jedno od pitanja bila je i Crkva na Rumiji. Rumija i njen vrh su prastaro kultno mjesto koje ne smije da doživi nikakve građevinske zahvate, već da ostane mjesto duboke tradicije, onakvo kakvo smo od predakag naslijedili. Da to nije tako hrišćanska Crkva bi davno tu gradila bogomolju, kao što ih je uzdigla na okolna brda i planine, ali na Rumiji nije. Nije tačno da je tamo crkva ikada bila podignuta i da su je Turci porušili.”, navodi se u pismu objavljenom na sajtu Crnogorske pravoslavne crkve.

Kao dokaz tome Mitropolit je premijeru priložio mletačke karte iz 1571. godine, godinu nakon dolaska Turaka u Bar, čiji se originali čuvaju u Narodnoj biblioteci Srbije.

“Znaci, ne treba dozvoliti širenje neistine o njenom rušenju od strane Turaka. Imate dokaz i sve treba vratiti u prvobitno stanje, a arheolozi neka ispituju postojanje tumula”, navodi se u pismu Mitropolita Mihaila, uručenom premijeru Igoru Lukšiću.

http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=23&news=151607
Turci su srušili tu crkvu u 16. veku. pre crtanja tih mapa ,a i pitanje je koliko su te mape verodostojne!
Taj samoproglašeni mitropolit nema pravo glasa ,na njega je bačena anatema...
 

Milan-Tab

Primećen član
Banovan
Poruka
599
http://www.visit-ulcinj.com/blog/wp-content/uploads/2009/05/crkva-na-vrh-rumije_crna-gora1.jpg
http://www.pdpobeda.rs/mali_izvestaji/rumija06/3.jpg
http://www.visit-ulcinj.com/blog/wp-content/uploads/2009/05/crkva-na-vrh-rumije_crna-gora3.jpg


Čitam razne informacije o postojanju odnosno nepostojanju crkve na Rumiji.
Nijedna nema pravi izvor o tome i sve bazira na pričama.
Dali neko pouzdano zna, dali je ikad postojala crkva na Rumiji ili je ovo prva, koja je spuštena na ovu planinu na moderan način.
Kada budemo razumeli poruku, možda na nju i odgovorimo. Dotee, neka se slušaju bapske i dedske junačke priče.
P.S. - Kako se piše Da li - odvojeno ili spojeno?
 

Slaven777

Legenda
Poruka
51.282
http://www.visit-ulcinj.com/blog/wp-content/uploads/2009/05/crkva-na-vrh-rumije_crna-gora1.jpg
http://www.pdpobeda.rs/mali_izvestaji/rumija06/3.jpg
http://www.visit-ulcinj.com/blog/wp-content/uploads/2009/05/crkva-na-vrh-rumije_crna-gora3.jpg


Čitam razne informacije o postojanju odnosno nepostojanju crkve na Rumiji.
Nijedna nema pravi izvor o tome i sve bazira na pričama.
Dali neko pouzdano zna, dali je ikad postojala crkva na Rumiji ili je ovo prva, koja je spuštena na ovu planinu na moderan način.
Nema potvrdnih izvora, zato što je bila uništena od strane Turaka Osmanlija još u XVI stoljeću. Evo referenci na očuvano predanje i u starijoj literaturi. Npr. Pavle Rovinski, godine 1897. piše u svojoj knjizi "Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti" (prvi tom). U njoj piše u dijelu o planini Rumiji:

..o kojoj Arnauti pričaju da je na njenom vrhu izgrađena crkva urum-kraljica, tj. grčka. Izgleda, međutim, da je to ista ona crkva koju Srbi nazivaju Sveta kraljica, podrazumijevajući pod tim imenom Jelenu, ženu Uroševu i majku Milutinovu i Dragutinovu.
 

Milan-Tab

Primećen član
Banovan
Poruka
599
Mitopolit Mihailo: Na Rumiji nije nikad bilo crkve



Mitroplit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo uručio je predsjedniku Vlade Igoru Lukšiću pismo u kojem kaže da na Rumiji, na tumulu, ne bi smjelo biti građevinskih zahvata, i priložio mletačke karte iz 1571. godine koje svjedoče da na Rumiji nije bilo crkve.

"Slušajući polemiku u Parlamentu, nakon vašeg ekspozea, jedno od pitanja bila je i Crkva na Rumiji. Rumija i njen vrh su prastaro kultno mjesto koje ne smije da doživi nikakve građevinske zahvate, već da ostane mjesto duboke tradicije, onakvo kakvo smo od predakag naslijedili. Da to nije tako hrišćanska Crkva bi davno tu gradila bogomolju, kao što ih je uzdigla na okolna brda i planine, ali na Rumiji nije. Nije tačno da je tamo crkva ikada bila podignuta i da su je Turci porušili.”, navodi se u pismu objavljenom na sajtu Crnogorske pravoslavne crkve.

Kao dokaz tome Mitropolit je premijeru priložio mletačke karte iz 1571. godine, godinu nakon dolaska Turaka u Bar, čiji se originali čuvaju u Narodnoj biblioteci Srbije.

“Znaci, ne treba dozvoliti širenje neistine o njenom rušenju od strane Turaka. Imate dokaz i sve treba vratiti u prvobitno stanje, a arheolozi neka ispituju postojanje tumula”, navodi se u pismu Mitropolita Mihaila, uručenom premijeru Igoru Lukšiću.

http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=23&news=151607
Da li može bez lažnog predstavljanja? Dotični nije priznat kao Mitropolit izvan svoje porodice, a ona se ne računa.
Elem, građanin Mihailo je rekao šta je rekao.
 

Casino Royal

Domaćin
Poruka
3.378
Po predanju navodna crkva je srušena u XVI vijeku, za vrijeme Kiparskog rata 1570 - 1573. godine, kada su Osmanlije i preuzeli Bar od Mlečana! Ova mapa zaista dokazuje da tada nije srušena, jer je tada tamo nije bilo! Da li je crkva srušena u nekom ranijem periodu, s obzirom na uvriježeno predanje o njenom postojanju? Možda?! Ipak, vjerovatnije je da na vrhu Rumije nije bilo crkve!
 

D U K Lj A N I N

Ističe se
Poruka
2.969
Nema potvrdnih izvora, zato što je bila uništena od strane Turaka Osmanlija još u XVI stoljeću. Evo referenci na očuvano predanje i u starijoj literaturi. Npr. Pavle Rovinski, godine 1897. piše u svojoj knjizi "Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti" (prvi tom). U njoj piše u dijelu o planini Rumiji:
hahaha

Piše Rovinski 320 godina kasnije!

:hahaha:

Koji je prvi pomen da je tamo bila crkva, iz koje godine?

Je li validnije pisanje Rovinskog 320 godina poslije događaja, ili karta iz 1571. koja se čuva u Beogradu?

http://digital.nb.rs/kartografska/atlasi/KR-VII-003/mid/KR-VII-003-022.jpg

http://2.***************/_O_xQIvgNscQ/TSzeAjdg9VI/AAAAAAAAA_g/f7J478S9LKk/s400/Bar_1571.jpg
 
Poslednja izmena:

Moračanin

Veoma poznat
Poruka
11.435
Zanimljiv razgovor u parlamentu CG:
Krivokapić je u emisiji Radija Crne Gore rekao da Gvozdenović treba da podnese ostavku ako nije u stanju da ukloni metalnu crkvu sa Rumije.

"Maknite se vi, ako već ne možete da maknete crkvu", poručio je Krivokapić Gvozdenoviću.

Gvozdenović je, povodom Krivokapićevih ocena, u saopštenju naveo da u Crnoj Gori "ima više desetina hiljada" bespravno podignutih objekata, ali da crkva na Rumiji ima i neke "problemske specifičnosti".

Kako je Gvozdenović objasnio, crkva na Rumiji je postavljena "spektakularno" da bi se na isti nacin i rušila, s namerom da se, i u vezi sa time izazovu podele "na 'nas i njih'".
 

svarozic

Buduća legenda
Poruka
35.144
Zanimljiv razgovor u parlamentu CG:
Krivokapić je u emisiji Radija Crne Gore rekao da Gvozdenović treba da podnese ostavku ako nije u stanju da ukloni metalnu crkvu sa Rumije.

"Maknite se vi, ako već ne možete da maknete crkvu", poručio je Krivokapić Gvozdenoviću.

Gvozdenović je, povodom Krivokapićevih ocena, u saopštenju naveo da u Crnoj Gori "ima više desetina hiljada" bespravno podignutih objekata, ali da crkva na Rumiji ima i neke "problemske specifičnosti".

Kako je Gvozdenović objasnio, crkva na Rumiji je postavljena "spektakularno" da bi se na isti nacin i rušila, s namerom da se, i u vezi sa time izazovu podele "na 'nas i njih'".
Kakav je tvoj stav Moračanine, treba li ukloniti (premjestiti) crkvicu ili ne?
I kakav je stav pravoslavaca (Srba i Crnogoraca kako se koji piše) u Sutomoru, Baru i okolnim selima?
 

Milan-Tab

Primećen član
Banovan
Poruka
599
Zanimljiv razgovor u parlamentu CG:
Krivokapić je u emisiji Radija Crne Gore rekao da Gvozdenović treba da podnese ostavku ako nije u stanju da ukloni metalnu crkvu sa Rumije.

"Maknite se vi, ako već ne možete da maknete crkvu", poručio je Krivokapić Gvozdenoviću.

Gvozdenović je, povodom Krivokapićevih ocena, u saopštenju naveo da u Crnoj Gori "ima više desetina hiljada" bespravno podignutih objekata, ali da crkva na Rumiji ima i neke "problemske specifičnosti".

Kako je Gvozdenović objasnio, crkva na Rumiji je postavljena "spektakularno" da bi se na isti nacin i rušila, s namerom da se, i u vezi sa time izazovu podele "na 'nas i njih'".
Moj predlog je da prvo regulišete tih više desetina hiljada bespravno podignutih objekata, pa tek onda crkvu na Rumiji. Mi smo skromni, možemo i da sačekamo.
 

Moračanin

Veoma poznat
Poruka
11.435
http://montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/blazeni_knez_vladimir.htm

Ovaj članak je dobar i po meni, istinito prikazuje stvari.
Zanimljivi su ovi podatci:
Knez Vladimir je ubijen 1016 g, prije raskola hrišćanske crkve i od tada do danas se ide na Rumiju.
Ime Jovan ili Ivan je prvi put pominje 1381 g kod albanskog vlastelina Karla Topija.
Godine 1861 je prvi put SPC proglasila Jovana Vladimira za prvog srpskoh sveca.
Ivan Vladimir je takođe svetac i kod katoličke crkve.
Zato su vjernici obje vjere gore išli a kasnije su im se pridružili i muslimani kao znak poštovanja do predaka.
Zaista jedinstven i lijep običaj.

Da li to znači, da je ovo što je uradio Anfilihije, skrnavljenje toga simbola nekad hrišćanskog zajedništva.
On je sa tim najviše štete nanio baš sebi i SPC.

Od kada je on postavio taj objekat, prekinuta je tradicija od 1016 godine do danas.
Sada gore idu samo srpski nacionalisti i niko više.
Zaista žalosno i sramotno.

Čujem, da se tim počeo baviti i UNESCO i čeka se njegovo tumačenje.

Vodstvo SPC i Patrijarh bi morali biti prvi ti, koje bi narediti, da se ta sramota, koju je nanio crkvi Anfilihije makne.
Ne da je miče neko drugi već oni sami koji su je postavili a to neće ići.
To je moj stav.

ps.
A što se tiče pravoslavnog naroda u CG, mišljenje je još podvojeno.Mnogi vjeruju Anfilohiju, da su Turci zaista srušili nekad postavljenu Srpsku Pravoslavnu Crkvu na toj planini.

Ako se sazna prava istina o tome, da li je postojala ili nije, stvari će doći na svoje mjesto.
To je i bio cilj moje teme.
 
Poslednja izmena:

Milan-Tab

Primećen član
Banovan
Poruka
599
http://montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/blazeni_knez_vladimir.htm

Ovaj članak je dobar i po meni, istinito prikazuje stvari.
Zanimljivi su ovi podatci:
Knez Vladimir je ubijen 1016 g, prije raskola hrišćanske crkve i od tada do danas se ide na Rumiju.
Ime Jovan ili Ivan je prvi put pominje 1381 g kod albanskog vlastelina Karla Topija.
Godine 1861 je prvi put SPC proglasila Jovana Vladimira za prvog srpskoh sveca.
Ivan Vladimir je takođe svetac i kod katoličke crkve.
Zato su vjernici obje vjere gore išli a kasnije su im se pridružili i muslimani kao znak poštovanja do predaka.
Zaista jedinstven i lijep običaj.

Da li to znači, da je ovo što je uradio Anfilihije, skrnavljenje toga simbola nekad hrišćanskog zajedništva.
On je sa tim najviše štete nanio baš sebi i SPC.

Od kada je on postavio taj objekat, prekinuta je tradicija od 1016 godine do danas.
Sada gore idu samo srpski nacionalisti i niko više.
Zaista žalosno i sramotno.

Čujem, da se tim počeo baviti i UNESCO i čeka se njegovo tumačenje.

Vodstvo SPC i Patrijarh bi moralo biti prvo to, koje bi narediti, da se ta sramota, koju je nanio crkvi Anfilihije makne.

To je moj stav.

ps.
A što se tiče pravoslavnog naroda u CG, mišljenje je još podvojeno.Mnogi vjeruju Anfilohiju, da su Turci zaista srušili nekad postavljenu Srpsku Pravoslavnu Crkvu na toj planini.

Ako se sazna prava istina o tome, da li je postojala ili nije, stvari će doći na svoje mjesto.
Za boldovano: nešto smo se posvađali sa istorijom?
Nije mi jasno zašto crnogorska vlada ne odradi naknadnu legalizaciju, ili ovo dizanje tenzije nekome odgovara?
Crkva je crkva, u nju svako može da svrati. Ako muslimani odlaze u Ostrog, zašto katolici ne bi dolazili u crkvicu na Rumiji?
 

Moračanin

Veoma poznat
Poruka
11.435
Za boldovano: nešto smo se posvađali sa istorijom?
Nije mi jasno zašto crnogorska vlada ne odradi naknadnu legalizaciju, ili ovo dizanje tenzije nekome odgovara?
Crkva je crkva, u nju svako može da svrati. Ako muslimani odlaze u Ostrog, zašto katolici ne bi dolazili u crkvicu na Rumiji?
1.Legalizacija je problem, jer se sa tim narušava neka 1000 godišnja tradicija pa bi se možda sa tim povećale podjele.......možda.
2.Dizanje tenzija nikome ne odgovara. U to sam siguran. Toga se svi boje, zato stvar ostaje nedorečena (legalizacija ili rušenje) i nešto se čeka.
Svi misle, neka to riješi neko drugi a ne ja.
3. To mjesto su slavili katolici i pravoslavni, jer Vladimira i jeni i drugi smatraju svojim svecem.
Sada kad je samo pravoslavna crkvica gore, katolici neće više da dolaze, kao ni muslimani.
To se smatra nasilnom i primitivnom provokacijom i kažu, da neće ići u tu Anfilohijevu konzervu.
4. Jovan Vladimir je prvi srpski svetac, piše u više izvora........provjeri.
 
Poslednja izmena:

gost 226460

Iskusan
Poruka
5.050
1.Legalizacija je problem, jer se sa tim narušava neka 1000 godišnja tradicija pa bi se možda sa tim povećale podjele.......možda.
2.Dizanje tenzija nikome ne odgovara. U to sam siguran. Toga se svi boje, zato stvar ostaje nedorečena (legalizacija ili rušenje) i nešto se čeka.
Svi misle, neka to riješi neko drugi a ne ja.
3. To mjesto su slavili katolici i pravoslavni, jer Vladimira i jeni i drugi smatraju svojim svecem.
Sada kad je samo pravoslavna crkvica gore, katolici neće više da dolaze, kao ni muslimani.
To se smatra nasilnom i primitivnom provokacijom i kažu, da neće ići u tu Anfilohijevu konzervu.
4. Jovan Vladimir je prvi srpski svetac, piše u više izvora........provjeri.
srusili je jednom turci ,kakao se nazivaju ovi sto ce sad probati da je sruse ...
 

Milan-Tab

Primećen član
Banovan
Poruka
599
1.Legalizacija je problem, jer se sa tim narušava neka 1000 godišnja tradicija pa bi se možda sa tim povećale podjele.......možda.
2.Dizanje tenzija nikome ne odgovara. U to sam siguran. Toga se svi boje, zato stvar ostaje nedorečena (legalizacija ili rušenje) i nešto se čeka.
Svi misle, neka to riješi neko drugi a ne ja.
3. To mjesto su slavili katolici i pravoslavni, jer Vladimira i jeni i drugi smatraju svojim svecem.
Sada kad je samo pravoslavna crkvica gore, katolici neće više da dolaze, kao ni muslimani.
To se smatra nasilnom i primitivnom provokacijom i kažu, da neće ići u tu Anfilohijevu konzervu.
4. Jovan Vladimir je prvi srpski svetac, piše u više izvora........provjeri.
Sigurno je najstariji, ali neće biti da do 19. veka nismo imali ni jednog proglašenog (kanonizovanog).
Ne razumem kakva 1000 godišnja tradicija? Ne zvuči mi na dobro to sa takvim brojkama. I Sveti Nikola je svehrišćanski svetac pa nikome ne smeta da odlazi u katoličku crkvu u Bariju. To je blesavo razmišljanje. Što se muslimana tiče, ne razumem kakve veze Sv. Jovan Vladimir ima sa njima?
 

Moračanin

Veoma poznat
Poruka
11.435
Sigurno je najstariji, ali neće biti da do 19. veka nismo imali ni jednog proglašenog (kanonizovanog).
Pa i ja se tome začudih kad pročitah. Možda je mišljeno vremenski po starosti, da je to prvi ili najstariji. A istina je, da je tek tada proglašen-provjeri u SPC.
Ne razumem kakva 1000 godišnja tradicija? Ne zvuči mi na dobro to sa takvim brojkama. I Sveti Nikola je svehrišćanski svetac pa nikome ne smeta da odlazi u katoličku crkvu u Bariju. To je blesavo razmišljanje.
Kako se piše i priča, tamo se ide sve od Vladimirove smrti 1016g. A koliko se zna, tamo nije bilo nikad ničije crkve, već samo neki starodavni običaj tz.GOMILA pod kojim su se sahranjivali, po nekim podacima čak i mnogo vjekova ranije.
Što se muslimana tiče, ne razumem kakve veze Sv. Jovan Vladimir ima sa njima?
Ja isto mislim da nema ali su se vjerovatno pridružili ostalima u znak poštovanja. Đe idu ostali, pa su počeli ići i oni. Vjeruje se, da će na tome mjestu ozdraviti isto kao u Ostrogu. Valjda je bilo takvih primjera.
 
Poslednja izmena:

Milan-Tab

Primećen član
Banovan
Poruka
599
Ja isto mislim da nema ali su se vjerovatno pridružili ostalima u znak poštovanja. Đe idu ostali, pa su počeli ići i oni. Vjeruje se, da će na tome mjestu ozdraviti isto kao u Ostrogu. Valjda je bilo takvih primjera.
Reagovao sam na ovo
Godine 1861 je prvi put SPC proglasila Jovana Vladimira za prvog srpskoh sveca.
Ovo mi nije jasno, budući da se radi o legalizaciji objekta
1.Legalizacija je problem, jer se sa tim narušava neka 1000 godišnja tradicija pa bi se možda sa tim povećale podjele.......možda.
Katolici dolaze u pravoslavne objekte i obrnuto kada se radi o poklonjenju zajedničkim svecima, odnosno njihovim moštima. Dao sam Vam već primer Sv. Nikole i Barija.
O muslimanima na ovoj temi ne želim ni da razmišljam.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Top
  Blokirali ste reklame
Dragi prijatelju, nemojte da blokirate reklame - isključite Ad Blocker na Forumu, jer će tako mesto vaših susreta na Krstarici ostati besplatno za korišćenje.