COVID-19 (korona virus) - ekonomske posledice

Da li globalna pandemija COVID-19 (koronavirus) menja prirodu međunarodnih odnosa?

  • Da, prema većoj međusobnoj saradnji i ujedinjenju sveta.

    glasova: 3 8,3%
  • Da, prema još većoj međusobnoj svađi i zavadi i dezintegraciji sveta.

    glasova: 23 63,9%
  • Sve će ostati isto kao i do sada.

    glasova: 9 25,0%
  • Nešto što ću napisati u komentaru u temi.

    glasova: 1 2,8%

  • Ukupno glasova
    36

TONOLAN

Buduća legenda
Poruka
27.716
Očigledno je da ekonomski gubici nastali širenjem koronavirusa ostavljaju posledice na svetsku ekonomiju.
Nakon eskalacije u Italiji a verovatno (samo je pitanje vremena) i celoj Evropi i svetu, nova SEKA je sve izvesnija.
Mislim da je otvaranje ove teme potpuno opravdano.

Evo i nekoliko naslova:

Izbrisane milijarde dolara: Crni ponedeljak na svetskim berzama

London -- Na svetskim tržištima kapitala svanuo je "crni ponedeljak" brišući milijarde dolara tržišne vrednosti kompanija.

Izvor: Tanjug ponedeljak, 24.02.2020. | 14:51 -> 16:10

Širenje epidemije koronavirusa izvan Kine pomračilo je izglede globalnog rasta zbog čega investitori rasprodaju akcije i "sele" ulaganja u sigurnu imovinu.


Fjučersi američkih akcija beleže dramatičan pad, cena zlata je skočila na sedmogodišnji maksimum, dok je nafta potonula za gotovo 4,0 odsto usled širenja straha od pandemije, nakon što su Iran, Italija i Južna Koreja izvestili o rastu broja slučajeva koronavirusa u tim zemljama, prenosi Rojters. ...

https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=02&dd=24&nav_id=1658545


Problem nastaje u stvarima na koje se ne obraca paznja ili kojima ne treba da se obraca.
Kasicica na primer.
Zar je Gospod ustanovio pricest kasicicom pa da se nje drzimo kao da je idol i kao da ona spasava a ne krv Gospodnja?

A drugo na sta niko jos nije skrenuo paznju, jeste koliko cesto se treba pricescivati?
Zar nam je Gospod tacno odredio?
Svaki dan, svaki vikend ili mesec ili godine?
Gospod nam je to ostavio da sami odlucimo.

Kada ovo shvatimo, onda nestaju mnogi problemi.

Ali narod je nepsimen po svim religoznim pitanjima, i onda za njega sve to postaje tradicija i iz neznaja se drzi toga jer se boji da nebi pogresio?
Tu se vec nazire drugi problem.
Dali je taj bog cije pricesce drzimo, tako strog da ce nas kazniti ako nismo nesto odrzali sto nam nije ni rekao?
Kao kasicicu ili koliko cesto da se pricescujemo itd?

1. Korincanima 11,23Jer ja primih od Gospoda što vam i predadoh, da Gospod Isus onu noć u koju bivaše predan uze hljeb.
1. Korincanima 11,24I zahvalivši prelomi i reče: uzmite, jedite, ovo je tijelo moje koje se za vas lomi; ovo činite meni za spomen.
1. Korincanima 11,25Tako i čašu, po večeri, govoreći: ovo je čaša novi zavjet u mojoj krvi; ovo činite, kad god pijete, meni za spomen.
1. Korincanima 11,26Jer kad god jedete ovaj hljeb i čašu ovu pijete, smrt Gospodnju obznanjujete, dokle ne dođe.

Dakle da li ce Bog nekoga kazniti ako se pricescuje bez kasike?
Nece.
Da li ce Bog nekoga kazniti ako se ne pricescuje svake sedmcie , meseca itd?
Nece.
Jer Isus nije odredio koliko cesto, vec nam je to ostavio da sami odredimo, sto znaci kada mozemo.
Sto znaci ako se neko pricesti posle ove nevolje to je sasvim uredu.
Vecina tih sto kukaju i ne pricescuju se godinama ili jednom godisnje.

Vaznije je shvatiti da ne mozes da zivis u grehu i da se pricescujes.
Ili da predjes boga, kao ispovedas se pred pricesce a posle nastavis da zivis u grehu.
Tako se sami lazemo.

1. Korincanima 11,27Tako koji nedostojno jede ovaj hljeb ili pije čašu Gospodnju, kriv je tijelu i krvi Gospodnjoj.
1. Korincanima 11,28Ali čovjek da ispituje sebe, pa onda od hljeba da jede i od čaše da pije;
1. Korincanima 11,29Jer koji nedostojno jede i pije, sud sebi jede i pije, ne razlikujući tijela Gospodnjega.
1. Korincanima 11,30Zato su među vama mnogi slabi i bolesni, i dovoljno ih spavaju.
Kašika je uvedena tek krajem 4. veka, u vreme sv. Jovana Zlatoustog i to iz razloga prakse, a ne razloga bogoslovlja.

vaznije je shvatiti da ne mozes da zivis u grehu i da se pricescujes.
Ili da predjes boga, kao ispovedas se pred pricesce a posle nastavis da zivis u grehu.
Tako se sami lazemo.
Nema čoveka, a da ne greši.
A ap.Pavle govoreći to:
1. Nije ponudio uzdržavanje od Pričešća kao alternativu
2. Rekao je to u kontekstu različitom od onog kojim ga obično koriste
 
IzvorB92 Tekst objavljen: 24.02.2020 12:55

Cena zlata danas je porasla jer je koronavirus, čije se širenje izvan Kine ubrzalo, izazvao strah među investitorima pa su potražili utočište za svoj kapital

Cena zlata skočila je 1,32 odsto u 1:57 po istočnoameričkom vremenu, na 1.666,15 dolara za uncu. Istovremeno je srebro poskupelo 0,95 odsto i prodavalo se po 18,69 dolara za uncu, dok je paladijum ojačao 0,22 odsto i dostigao 2.713,52 dolara za uncu.

Međutim, cene nafte bile su u padu, pa su tako fjučersi na brent naftu sa isporukom u maju pali čak 2,43 odsto na 56,53 dolara za barel u 2:00 po istočnoameričkom vremenu.
https://www.kamatica.com/vest/virus-trese-trziste-nafta-pojeftinila-zlato-poskupljuje/60946
 
KORONAVIRUS OPASNO UDARIO PO KINESKOJ EKONOMIJI: Milioni preduzeća pred krahom, 60 odsto ekonomije na rubu propasti

24.02.2020. 12:57h

Predsednik Kine Si Đinping rekao je da se Kina suočava s velikim testom otkada je analiza pokazala da su milioni malih i srednjih preduzeća, koji čine 60 odsto kineske ekonomije na rubu, preživljavanja.

Utvrđeno je da oko 60 odsto firmi može da vrši regularne isplate još samo dva meseca nakon čega će ostati bez novca. Samo 10 odsto njih može da izdrži šest meseci ili duže, prenosi portal Kliks.

Mala i srednja preduzeća su posebno u fokusu, jer čine 60 odsto kineske ekonomije i u njima je zaposleno u proseku oko 80 radnika, navodi se u podacima Narodne banke Kine.

(Kurir.rs/Sputnjik Srbija)
 
Ekonomije širom sveta na rubu recesije: Da li će se odupreti koronavirusu?

Ekonomije širom sveta, pa i pojedine velike ekonomske sile, beleže negativan trend, što otvara pitanje sposobnosti globalne ekonomije da se odupre koronavirusu.

Tržišta širom sveta prethodne sedmice su završila u stanju rastuće panike. Nije teško pronaći razlog: koronavirus nastavlja da se širi i postoje naznake da bi neke od najvećih svetskih ekonomija mogle da upadnu u recesiju, kada se efekti uzbune zbog virusa pomešaju s nekim njihovim slabostima od ranije.

Kao treća ekonomija sveta, Japan je zabeležio pad od 1.6 osto u poslednjem tromesečju 2019. godine, pokušavajući da apsorbuje efekte lutanja u poreznoj politici kao i posledice razornog tajfuna. U pitanju je najveći pad u jednom tromesečju meren u odnosu na prethodno tromesečje, još od 2014. godine, piše Klix.

Za najveću evropsku ekonomiju, Nemačku, širenje virusa nadovezalo se na usporavanje privrednog rasta uzrokovano teškoćama kroz koje prolaze fabrike u zemlji. Respektabilni indikator ekonomskog stanja u Nemačkoj (ZEW) značajno je opao tokom februara, odražavajući strahovanja da virus može ugroziti svetsku trgovinu.

Ekonomista Banke Amerike Itan Haris ukazuje na brojne manje ekonomije koje su takođe pogođene tim stanjem. Hong Kong se već nalazi u recesiji, a Singapur bi uskoro mogao da se nađe u sličnoj situaciji. Indonežanski bruto domaći proizvod dostigao je najnižu tačku u poslednje tri godine, dok Malezija beleži najgore brojke na ovom polju u poslednjih deset godina, istakao je Haris.

Usporavanje ekonomske aktivnosti zabeležili su i pokretači svetskog privrednog rasta, Kina i Indija, kako pokazuju podaci za poslednje tromesečje 2019. godine.

Negativan trend, koji beleže ekonomije širom sveta, otvara pitanje sposobnosti globalne ekonomije da se odupre šoku izazvanom koronavirusom. Haris napominje da je nešto slabija statistika u četvrtom tromesečju rezultat trgovinskog rata između Amerike i Kine koji je predugo trajao, a koronavirus je samo dodatno pogoršao stvari.

"Globalni igrači na tržištu kapitala su se oporavili nakon smirivanja u trgovinskim odnosima Amerike i Kine, ali kompanije s lancima snabdevanja koji imaju globalnu pokrivenost ostaju i dalje u vrlo neizvesnoj situaciji", rekao je Haris.

Ni pozicija Amerike nije tako čvrsta kao što se mislilo. Prema podacima IHS Markita, sektor usluga u Americi doživeo je pad tokom februara, s podacima koji predstavljaju najlošiji rezultat u proteklih 76 meseci, a to je ujedno i prvi pad tokom poslednje četiri godine.

https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2020&mm=02&dd=24&nav_id=1658482
 
Ovo je sve istina
Zaustavljeni su tokovi robe i ako se nastavi ovako za najviše mesec dana biće neviđen haos.

Privreda Kine je previše važna za globalnu ekonomiju, ogroman broj komponenti i proizvoda stiže odatle.
Sad se još tu pridodaje i Koreja, pa Italija u Evropi, haos.
svi odose u duznicko ropstvo haha ..kapitalisti naebase
 
IzvorB92 Tekst objavljen: 24.02.2020 12:55

Cena zlata danas je porasla jer je koronavirus, čije se širenje izvan Kine ubrzalo, izazvao strah među investitorima pa su potražili utočište za svoj kapital

Cena zlata skočila je 1,32 odsto u 1:57 po istočnoameričkom vremenu, na 1.666,15 dolara za uncu. Istovremeno je srebro poskupelo 0,95 odsto i prodavalo se po 18,69 dolara za uncu, dok je paladijum ojačao 0,22 odsto i dostigao 2.713,52 dolara za uncu.

Međutim, cene nafte bile su u padu, pa su tako fjučersi na brent naftu sa isporukom u maju pali čak 2,43 odsto na 56,53 dolara za barel u 2:00 po istočnoameričkom vremenu.
https://www.kamatica.com/vest/virus-trese-trziste-nafta-pojeftinila-zlato-poskupljuje/60946
getty_rings.jpg

Nemci bi mogli da vrate zlato pravim vlasnicima....(naslednicima)
E tu je Zapad isti - "oću da vratim zabole me baš"
 
Poslednja izmena:
Gube šest miliona $ dnevno: Virus oštro udario na auto-industriju

Moskva -- Zatvaranje fabrika u kineskom gradu Vuhan, epicentru epidemije koronavirusa, košta strane proizvođače vozila.

Izvor: Tanjug ponedeljak, 24.02.2020. | 18:20

Proizvođači, među kojima su Honda, Nisan, Dženeral Motors i Reno, gube oko 5,69 miliona dolara dnevno, prenosi Raša tudej pozivajući se na kineske državne medije.

"Neki dobavljači delova iz Vuhana sada se oslanjaju na zalihe, ali će im one uskoro nestati. Drugi problem leži u transportnoj mreži, koja se nije vratila u normalu", rekao je jedan insajder iz auto-industrije za Global Tajms. Vuhan u provinciji Hubej, odakle je krenula epidemija, jedan je od glavnih kineskih čvorišta auto-industrije, i domaćin je kako domaćim tako i američkim, evropskim i japanskih proizvođačima automobila.

Sa proizvodnih linija automobilskih fabrika u tom gradu, 2018. godine je sišlo više od 1,7 miliona vozila, u vrednosti oko 400 milijardi juana (57 milijardi dolara), navodi RT. Budući da je Vuhan zbog epidemije u karantinu od kraja januara, pogoni koji rade u tom gradu i susednim oblastima morali su da odlože ponovno pokretanje proizvodnje i posle produženog praznika Lunarne nove godine.

Kompanijama u pokrajini Hubej neće biti dozvoljeno da nastave sa radom pre 11. marta, a čak i ako ograničenja u području pogođenom epidemijom ne budu dodatno produžena, stranim proizvođačima automobila će biti potrebno nekoliko nedelja da proizvodnju vrate u normalu, kaže Li Kuan, menadžer kineskog organizacionog odbora Međunarodne izložbe auto delova.

"Čak i nakon ponovnog pokretanja proizvodnje, biće potrebno otprilike još mesec i po dana stranim mešovitim preduzećima da uspostave pun proizvodni kapacitet kakav je bio pre udara virusa", rekao je on, a prenosi Global Tajms.
 

Back
Top