Čiji je naš jezik

[Mrkalj]

 

[Mrkalj]

 

[Mrkalj]

 

[Mrkalj]

 

[Mrkalj]

 

[Mrkalj]

 

[Mrkalj]

 

[Mrkalj]

 

[Mrkalj]

 

[АнаиванГорд]

Ћирилично писмо је створила и ширила бугарска држава у 9. и 10. веку.

Јел си сигуран да је то 'пројекат' бугарске државе?

 

[Mrkalj]

---

1. Akademski i leksikografski podaci​

• Oxford English Dictionary (OED) i Cambridge English Corpus beleže oko 2.000–2.500 reči koje se nekad razlikuju u značenju, obliku ili upotrebi između američkog i britanskog engleskog.
• Međutim, "očigledne" razlike (poput truck–lorry, diaper–nappy, apartment–flat) čine samo 300–400 jedinica.
• Ostalo su razlike u:
  • pravopisu (color–colour, center–centre, analyze–analyse),
  • složenicama i izrazima (cell phone–mobile phone, highway patrol–traffic police),
  • idiomima i frazama.

---

2. Procene lingvista​

• David Crystal (autor The Cambridge Encyclopedia of the English Language) procenjuje da je broj uobičajenih leksičkih razlika oko 400–600, ali da samo oko 150–200 izaziva stvarne nesporazume u svakodnevnom govoru.
• Laurie Bauer i Peter Trudgill daju sličnu procenu:
  

  „Between 300 and 400 lexical contrasts are clearly perceived by native speakers as ‘transatlantic differences’.“

---

3. Korpusi i baze podataka​

• British National Corpus (BNC) i Corpus of Contemporary American English (COCA) upoređivani su u projektima korpusne lingvistike, i rezultati pokazuju:
  • ~1.000 reči koje se pojavljuju znatno češće u jednoj varijanti,
  • ali samo oko 250–300 koje imaju različitu formu ili značenje.
• Projekti poput The British-American Dictionary (University of Sussex) navode 431 primarna primera, među kojima su i dvosmisleni slučajevi (npr. pants, rubber, football).

---

4. Ukratko:​

Kategorija	Procena broja razlika
Očigledne razlike (kao u tvojoj tabeli)	150–400
Ukupan broj leksičkih razlika (šire značenje)	1.500–2.500
Pravopisne razlike (colour–color, itd.)	oko 250
Idiomske / frazeološke razlike	500–800
Gramatičke razlike (have got / do you have)	100–150

https://www.usingenglish.com/articles/big-list-british-american-vocabulary-by-topic.html

 

[Mrkalj]

#	American English	British English	Srpski prevod
1	airplane	aeroplane	avion
2	apartment	flat	stan
3	appetizer	starter	predjelo
4	arugula	rocket	rukola
5	attorney	solicitor / barrister	advokat
6	attorney general	public prosecutor	državni tužilac
7	baggage	luggage	prtljag
8	band-aid	plaster	flaster
9	bathing suit	swimming costume	kupaći kostim
10	backyard	back garden	zadnje dvorište
11	bell pepper	capsicum	paprika
12	bill (money)	note	novčanica
13	bill (restaurant)	cheque / bill	račun
14	billfold	wallet	novčanik
15	broiler	grill	roštilj (u rerni)
16	cab	taxi	taksi
17	candy	sweets	slatkiši
18	candy store	sweet shop	prodavnica slatkiša
19	carry-on	hand luggage	ručni prtljag
20	cellphone	mobile phone	mobilni telefon
21	check (bank)	cheque	ček
22	check (restaurant)	bill	račun
23	chips	crisps	čips
24	cilantro	coriander	korijander
25	closet	wardrobe	ormar
26	cotton candy	candy floss	šećerna vuna
27	cotton swab	cotton bud	štapić za uši
28	cookie	biscuit	keks
29	cookie sheet	baking tray	pleh
30	corn	maize	kukuruz
31	counterclockwise	anticlockwise	suprotno kazaljkama
32	crosswalk	pedestrian / zebra crossing	pešački prelaz
33	curb	kerb	ivica trotoara
34	diaper	nappy	pelene
35	diaper bag	nappy bag	torba za pelene
36	district attorney	crown prosecutor	javni tužilac
37	doctor’s office	surgery	lekarska ordinacija
38	downtown	city centre	centar grada
39	drugstore	chemist	apoteka
40	duplex	semi-detached house	dvojna kuća
41	eggplant	aubergine	plavi patlidžan
42	elevator	lift	lift
43	engineer (train)	engine driver	mašinovođa
44	eraser	rubber	gumica
45	entrée	main course	glavno jelo
46	fall	autumn	jesen
47	faucet	tap	slavina
48	fender	wing	blatobran
49	flashlight	torch	baterijska lampa
50	fries	chips	pomfrit
51	freeway	motorway	autoput
52	fries	chips	pomfrit
53	fry pan / skillet	frying pan	tiganj
54	garbage	rubbish	smeće
55	garbage disposal	waste disposal unit	mlin za otpatke
56	garbage man	binman	radnik za smeće
57	garbage truck	dustcart	kamion za đubre
58	gasoline	petrol	benzin
59	gas station	petrol station	benzinska pumpa
60	grade	mark	ocena
61	ground beef	minced beef	mleveno meso
62	grocery store	grocer’s	prodavnica
63	hood (car)	bonnet	hauba
64	hood (clothing)	hood	kapuljača
65	intersection	crossroads	raskrsnica
66	janitor	caretaker	domar
67	jelly	jam	džem
68	license plate	number plate	registarska tablica
69	line	queue	red
70	liquor store	off-licence	prodavnica alkohola
71	mailbox	postbox / letterbox	poštansko sanduče
72	mailman	postman	poštar
73	math	maths	matematika
74	measuring cup	measuring jug	merica
75	movie	film	film
76	movie theater	cinema	bioskop
77	muffler	silencer	auspuh
78	napkin	serviette	salveta
79	oatmeal	porridge	ovsena kaša
80	one-way street	one-way road	jednosmerna ulica
81	one-way ticket	single ticket	karta u jednom pravcu
82	overpass	flyover	nadvožnjak
83	pacifier	dummy	cucla
84	pacifier clip	dummy chain	držač za cuclu
85	pants	trousers	pantalone
86	parking lot	car park	parking
87	peanut butter	peanut paste	puter od kikirikija
88	period (school)	lesson	čas
89	pharmacist	chemist	apotekar
90	pillowcase	pillow slip	jastučnica
91	popsicle	ice lolly	sladoled na štapiću
92	potato chips	crisps	čips
93	principal	head teacher	direktor škole
94	purse	handbag	tašna
95	railroad	railway	železnica
96	railroad track	railway line	pruga
97	raincoat	mac / raincoat	kišni mantil
98	realtor	estate agent	agent za nekretnine
99	recess	break	odmor
100	restroom	toilet / loo	toalet
101	resume	CV	biografija
102	return ticket	round-trip ticket	povratna karta
103	round-trip	return	povratno putovanje
104	rubbish	trash	smeće
105	schedule	timetable	raspored
106	sedan	saloon	limuzina
107	semester	term	školski period
108	shopping cart	trolley	kolica
109	shrimp	prawn	škamp / kozica
110	sidewalk	pavement	trotoar
111	silverware	cutlery	escajg
112	soccer	football	fudbal
113	soda	fizzy drink	gazirano piće
114	speed bump	sleeping policeman	ležeći policajac
115	stroller	pushchair	kolica
116	student	pupil	učenik
117	stove	cooker	šporet
118	subway	underground / tube	metro
119	suspenders	braces	tregeri
120	sweater	jumper	džemper
121	sweater vest	tank top	prsluk
122	table napkin	serviette	salveta
123	takeout	takeaway	hrana za poneti
124	tank (gasoline)	petrol tank	rezervoar
125	tap faucet	tap	slavina
126	tire	tyre	guma
127	toll road	toll motorway	put sa naplatom
128	tomato paste	tomato purée	paradajz-pire
129	trailer	film trailer	trejler
130	trailer park	caravan site	kamp
131	trash can	bin	kanta za smeće
132	trash	rubbish	smeće
133	trunk (car)	boot	gepek
134	trunk (tree)	trunk	stablo
135	truck	lorry	kamion
136	truck driver	lorry driver	vozač kamiona
137	truck stop	lorry park	odmorište za kamione
138	turn signal	indicator	migavac
139	undershirt	vest	potkošulja
140	vacation	holiday	odmor
141	van	lorry / van	kombi
142	vest	waistcoat	prsluk
143	voicemail	answerphone	govorna pošta
144	windbreaker	anorak	vetrovka
145	windshield	windscreen	šoferšajbna
146	windshield wiper	windscreen wiper	brisač
147	yard	garden	dvorište
148	yield	give way	propustiti
149	zucchini	courgette	tikvica
150	zip code	postcode	poštanski broj

 

[Harvat]

Po..po..policentrična glupost

https://www.google.com/search?q=Je+...oE2Pdqjg&csuir=1&mtid=6EAFacy3Cd2ti-gP_sno4Q0

 

[Harvat]

Ili sažetije

Je ji tzv. HBS ili BCMS uopće treiran u međunarodnoj zajednici kao jezik ili je to samo pojam za perimenovani srpsko-hrvatski koji je izgubio status jezika?


U međunarodnoj lingvističkoj zajednici, takozvani
HBS (hrvatski-bosanski-srpski) ili BSMS (bosanski-srpski-crnogorski-hrvatski) se generalno smatra jednim policentričnim jezikom sa više standardnih varijanti, slično engleskom, njemačkom ili španjolskom.


Važni aspekti međunarodnog tretmana su:

• Lingvistički konsenzus: Većina profesionalnih lingvista slaže se da su srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski varijante jednog jezika jer dijele suštinski isti gramatički sistem i imaju visoku razinu međusobne razumljivosti (gotovo 100%). Razlike su uglavnom u rječniku (manje od 10% u otvorenim klasama riječi), fonologiji i pismu (latinica i ćirilica).
• ISO standard: U međunarodnom standardu ISO 639, srpsko-hrvatski je klasificiran kao makrojezik i dodijeljen mu je troznamenkasti kod [hbs]. Ovaj status makrojezika pomiruje činjenicu da se u nekim kontekstima tretira kao jedinstveni entitet, dok se u drugim (političkim i nacionalnim) kontekstima dijeli na zasebne jezike (sa vlastitim kodovima kao što su hr, sr, bs, me).
• Politički tretman: Na nacionalnoj i političkoj razini, posebno nakon raspada Jugoslavije, ovi se jezici tretiraju kao zasebni standardni jezici u svojim državama (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora). Ovaj je status često vođen nacionalnim identitetom i političkim razlozima, a ne isključivo lingvističkim kriterijima.
• Akademska zajednica: Strani znanstvenici i sveučilišta često koriste termin "bosanski-hrvatski-crnogorski-srpski" (BCMS ili BHS) kao krovni pojam za studij i podučavanje jezika na akademskoj razini.

Koliko je kriterij makro-jezika uopće smislen? Postoji li još kakvi krovni jezici?

Ukratko, HBS/BSMS nije izgubio status jezika; to je krovni ili makrojezik koji se u lingvistici i dalje priznaje kao jedinstven sustav s više varijanti, dok se na političkoj razini priznaju zasebni standardni jezici.

Smislenost kriterija makrojezika

Smisao ovog kriterija leži u pokušaju pomirenja dviju perspektiva:

1. Lingvističke realnosti: Priznaje se da postoji jedan jezični sustav s visokom razinom međusobne razumljivosti i zajedničkom poviješću, koji lingvisti mogu proučavati kao cjelinu.
2. Sociopolitičke realnosti: Uvažava se da govornici tih jezika sami sebe identificiraju s različitim, zasebnim jezicima (npr. u ustavima država, obrazovnim sustavima, medijima), često iz razloga nacionalnog identiteta.

Time se omogućuje fleksibilnost u kodiranju: u nekim situacijama se može koristiti kod za makrojezik (kada se govori o jezičnoj grupi općenito), a u drugim situacijama kodovi za pojedinačne jezike (kada je potrebno precizirati specifičnu varijantu, npr. za potrebe prevođenja ili lokalne administracije).


Kritike i ograničenja

Kriterij se suočava i s kritikama:

• Arbitrarnost granica: Teško je povući jasnu granicu između dijalekata jednog jezika i zasebnih jezika unutar makrojezika.
• Neujednačena primjena: Primjena kriterija nije uvijek dosljedna na sve slične jezične situacije u svijetu.
• Politički utjecaj: Odluke o tome što je makrojezik, a što zaseban jezik mogu biti pod utjecajem političkih pritisaka.

Drugi krovni/makrojezici

ISO 639-3 standard prepoznaje oko 58 makrojezika. Evo nekoliko istaknutih primjera [2, 3, 4]:

• Arapski [ara]: Smatra se makrojezikom koji obuhvaća brojne varijante (kao što su egipatski arapski [arz], marokanski arapski [ary], standardni moderni arapski [arb]) koje često nisu međusobno razumljive u govoru, ali dijele zajednički pisani standard i kulturnu baštinu.
• Kineski [zho]: Kineski je makrojezik koji uključuje mandarinski [cmn], kantonski [yue], Wu [wuu] i mnoge druge varijante, od kojih su mnoge međusobno nerazumljive, ali se tretiraju kao "jedan jezik" u širem smislu.
• Perzijski (Farsi) [pes]: Uključuje zapadni perzijski (Iran) i dari (Afganistan).
• Malajski [msa]: Obuhvaća malajski (Malezija) i indonezijski (Indonezija), koji imaju zasebne standarde, ali su slični.
• Lahnda [lah]: Grupa jezika u Pakistanu, uključujući hindko i pandžabi.
• Centralni kurdski [ckb]: Obuhvaća više kurdskih dijalekata koji se često tretiraju kao jedinstven jezik.

Kriterij makrojezika je, dakle, pragmatičan alat za navigaciju između lingvističke objektivnosti i sociopolitičke subjektivnosti u standardizaciji jezika.

Kriterij makrojezika u međunarodnom standardu ISO 639-3 je tehnički mehanizam koji ima svoju specifičnu svrhu, ali je u lingvističkoj zajednici predmet rasprave i kritike.


Smislenost kriterija makrojezika

Smislenost ovog kriterija ovisi o kontekstu:

• Za potrebe standardizacije i informacijskih sustava (visoka smislenost): Glavna svrha makrojezika u ISO standardu je premošćivanje razlika između starijih standarda (ISO 639-1 i 639-2, koji su često koristili šire, književne ili kulturne kriterije za jezik) i novijeg, detaljnijeg ISO 639-3 (koji se fokusira na uzajamnu razumljivost). Omogućuje fleksibilnost: podaci se mogu označiti šifrom makrojezika kada nije potrebna specifična varijanta (npr. u knjižničnim katalozima), ili specifičnom šifrom pojedinog jezika kada je to potrebno (npr. za softversku lokalizaciju).
• S čisto lingvističkog stajališta (predmet kritike): Mnogi lingvisti smatraju da pojam "makrojezika" nema pravu lingvističku definiciju niti značenje u struci, već je administrativno pomagalo. Kriteriji za razgraničenje jezika i dijalekata su inherentno složeni, a odluke o tome što čini makrojezik mogu biti nedosljedne i pod utjecajem političkih ili društvenih faktora, a ne samo lingvističkih činjenica. Na primjer, varijante unutar makrojezika kineskog (poput mandarinskog i kantonskog) često su međusobno nerazumljive, dok se hindski i urdski (koji su međusobno razumljivi u govornom obliku) ne tretiraju kao makrojezik, već kao zasebni jezici u ISO sustavu.

Drugi primjeri makrojezika

Postoji oko 60 kodova makrojezika u standardu ISO 639-3. Neki od poznatijih primjera su:

• arapski (ara / ar): Obuhvaća mnoge govorne varijante koje su često međusobno nerazumljive, plus standardni književni arapski.
• kineski (zho / zh): Pokriva niz različitih sinitičkih jezika/varijanti kao što su mandarinski, kantonski, Wu itd., koji su uglavnom međusobno nerazumljivi u govornom obliku.
• akan (aka / ak): Jezik koji se govori u Gani, s više varijanti.
• ajmara (aym / ay): Indijanski jezik u Južnoj Americi s nekoliko blisko povezanih varijanti.
• azeri (aze / az): Obuhvaća sjeverni i južni azerbajdžanski.
• perzijski (fas / fa): Uključuje iranski perzijski, dari i tadžički (iako tadžički ponekad ima svoj zaseban status).
• malajski (msa / ms): Pokriva različite malajske jezike/varijante u Jugoistočnoj Aziji.

Dakle, dok je u informatičkim i standardizacijskim krugovima pojam makrojezika koristan, u čistoj lingvističkoj teoriji ostaje kontroverzan zbog neujednačene primjene kriterija i utjecaja vanjskih (političkih, kulturnih) čimbenika.


Budući da u hrvatski i srpski najsličniji po stupnju suodnosa urdskom i hindskom, postoji li krovni jezik za urdski i hindski?

U lingvističkoj zajednici postoji široko priznat krovni pojam za urdski i hindski, a to je
hindustani (ili hindustanski).

Hindustani je povijesni i govorni jezik sjeverne Indije i Pakistana. U biti, hindski i urdski su dvije standardizirane registarske varijante (stili) ovog istog kolokvijalnog jezika:

• Hindski se standardizira na sanskrtskoj osnovi i piše se devanagari pismom.
• Urdski se standardizira na perzijsko-arapskoj osnovi i piše se nasta'liq pismom (modificiranim perzijsko-arapskim pismom).

Govorni jezik je, međutim, gotovo identičan i međusobno razumljiv, osobito u svakodnevnoj komunikaciji. Razlike postaju značajne tek kada se koriste visoki, formalizirani stilovi s više sanskrtskih ili perzijsko-arapskih posuđenica.

Unatoč ovoj lingvističkoj povezanosti, u međunarodnom standardu ISO 639-3 ne postoji kod za makrojezik koji bi obuhvaćao i hindski i urdski pod jednim krovnim nazivom. Umjesto toga, tretiraju se kao dva zasebna individualna jezika:

• hindski [hin]
• urdski [urd]

Razlog tome leži u povijesnoj standardizaciji ISO 639-2 i kasnijem preuzimanju tih kodova u ISO 639-3, gdje su već postojali zasebni kodovi za hindski i urdski. Iako lingvisti često koriste termin hindustani, ISO sustav ih tretira kao zasebne entitete, što je u kontrastu s tretmanom srpsko-hrvatskog jezika ili arapskog, gdje postoji krovni kod makrojezika.

Da, za urdski i hindski postoji krovni pojam, odnosno naziv jezika: hindustani.

Ipak, za razliku od srpsko-hrvatskog (HBS/BSMS), hindustani nije službeno tretiran kao jedinstveni makrojezik unutar standarda ISO 639-3. Umjesto toga, hindski i urdski imaju vlastite, zasebne kodove:

• hindski: hin (ISO 639-2/3) i hi (ISO 639-1)
• urdski: urd (ISO 639-2/3) i ur (ISO 639-1)

Evo kako se to odražava:

• Lingvistički konsenzus: Većina lingvista slaže se da su hindski i urdski, na kolokvijalnoj razini (tzv. "bazaar Hindustani"), zapravo dva standardizirana registra istog jezika, hindustani, s gotovo potpunom međusobnom razumljivošću.
• Glavna razlika: Razlike postaju značajne na višim, formalnim razinama. Hindski u formalnom rječniku više naginje sanskrtu i koristi devanagari pismo, dok urdski više naginje perzijskom i arapskom rječniku te koristi perzijsko-arapsko pismo.
• ISO status: Iako lingvistički čine jedinstven entitet (hindustani), u ISO sustavu se tretiraju kao dva zasebna jezika. Razlog je to što ISO 639-3 kriteriji nisu dosljedno primijenjeni na sve slične slučajeve. U slučaju hindskog i urdskog, političke i vjerske razlike dovele su do razvoja odvojenih književnih tradicija i pisanih standarda, što je prevagnulo u njihovom zasebnom kodiranju.

Dakle, iako postoji krovni pojam "hindustani", on nema formalni status makrojezika u međunarodnoj standardizaciji, za razliku od srpsko-hrvatskog.

 

[Harvat]

Budući da hrvatski jezik, i kao sustav dijalekata i kao književni jezik, ima drugačuju povijest od srpskoga jezika, kao i identitet- je li uopće opravdan pojam krovnoga jezika za hrvatski i srpski, ili se radi o inerciji lingvista koji ne žele revidirati svoje zastarjele stavove?
Pitanje opravdanosti pojma krovnog jezika za hrvatski i srpski je složeno i tiče se temeljnih razlika u pristupu jeziku: lingvističkom (sustav i struktura) i sociolingvističkom (identitet i povijest).



Argumenti protiv krovnog jezika (opravdanost zasebnih jezika)

Oni koji tvrde da pojam krovnog jezika nije opravdan (ili da je zastario) naglašavaju sljedeće:

• Zasebni nacionalni identiteti i povijest: Hrvatski i srpski su se razvijali u različitim kulturnim, političkim i vjerskim kontekstima (katoličanstvo/zapadni utjecaj nasuprot pravoslavlju/istočnom utjecaju, različita pisma, stoljeća odvojenog književnog razvoja). Za govornike su to odvojeni jezici koji izražavaju zasebne nacionalne identitete.
• Sociolingvistički kriteriji: U modernoj sociolingvistici, ključnu ulogu igra samoidentifikacija govornika ("jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom"). Ako govornici smatraju da govore različitim jezicima, taj se stav uvažava, bez obzira na strukturnu sličnost.
• Različite standardizacije: Iako su slični, službene standardizacije su se udaljile od raspada Jugoslavije, osobito u rječniku i pravopisnim pravilima (npr. jezični purizam u hrvatskom).

Argumenti za krovni jezik (lingvistička perspektiva)

Lingvisti koji i dalje koriste krovni pojam (ili termin "policentrični jezik") ne čine to iz "inercije", već na temelju jasnih strukturnih lingvističkih kriterija:

• Uzajamna razumljivost: Glavni lingvistički kriterij za postojanje jednog jezika je visoka, gotovo potpuna, uzajamna razumljivost među govornicima. Govornici hrvatskog i srpskog se savršeno razumiju u svakodnevnoj komunikaciji, što ih svrstava u varijante jednog sustava (dijalekte ili standardne varijante).
• Zajednička dijasustava: Jezik se promatra kao jedinstvena dijasustava (sustav dijalekata) koja obuhvaća sve varijante.
• Paralele s drugim jezicima: Slična je situacija s engleskim (britanski, američki, australski standardi), njemačkim (Njemačka, Austrija, Švicarska standardi) ili španjolskim (mnogi nacionalni standardi), koji se tretiraju kao jedan jezik s više standarda.

Zaključak

Nije riječ o pukoj inerciji lingvista. Radi se o fundamentalnoj razlici u definiciji "jezika":

• Jezik kao lingvistički sustav (struktura, razumljivost): Hrvatski i srpski su varijante jednog jezika (hindustani/srpsko-hrvatski).
• Jezik kao sociopolitički i kulturni entitet (identitet, povijest, država): Hrvatski i srpski su zasebni jezici.

Međunarodna zajednica (npr. ISO standard) pokušava pomiriti te stavove koristeći termin makrojezik, koji priznaje i jedinstveni sustav i zasebne identitete. Iako imaju različite povijesti i identitete, lingvistička sličnost ih i dalje drži unutar jedne lingvističke kategorije, bez obzira na to koliko se govornici tome protive.

Pitanje opravdanosti pojma "krovnoga jezika" za hrvatski i srpski je složeno i tiče se razlike između lingvističkih i sociolingvističkih/političkih kriterija za definiranje jezika. Ne radi se nužno o inerciji lingvista, već o različitim fokusima analize.


Opravdanost s lingvističkog stajališta

S čisto lingvističkog stajališta, pojam krovnog jezika je opravdan zbog sljedećih razloga:

• Visoka međusobna razumljivost: Govornici hrvatskog i srpskog jezika razumiju jedni druge gotovo 100% u svakodnevnoj komunikaciji. U lingvistici je međusobna razumljivost ključni, premda ne i jedini, kriterij za svrstavanje jezičnih varijeteta pod isti jezik.
• Zajednička osnova: Oba standardna jezika temelje se na novoštokavskom dijalektu, koji se širio tijekom povijesti.
• Stupanj razlika: Razlike u gramatici, fonologiji i rječniku su manje nego razlike između dijalekata nekih drugih jezika (npr. nekih njemačkih ili talijanskih dijalekata, ili čak britanskog i američkog engleskog).
• Policentrični jezik: Mnogi lingvisti stoga koriste pojam policentričnog standardnog jezika (kao što su engleski, njemački ili španjolski) s više nacionalnih varijanti, a ne više različitih jezika.

Opravdanost s sociolingvističkog/političkog stajališta

S druge strane, iz hrvatske nacionalne perspektive, pojam krovnog jezika je neopravdan zbog sljedećih razloga:

• Različita povijest i identitet: Hrvatski jezik, uključujući čakavske i kajkavske dijalekte te raniju književnu tradiciju, ima zasebnu povijest razvoja i snažnu vezu s hrvatskim nacionalnim identitetom, neovisno o srpskoj povijesti.
• Nacionalni osjećaj: Za govornike, ime jezika je dio nacionalnog identiteta, a nametanje krovnog imena ("srpsko-hrvatski") doživljava se kao politički nametnuto i nepoželjno.
• Odvajanje: Nakon raspada Jugoslavije, jezične politike u Hrvatskoj su se usmjerile na daljnje diferenciranje leksika kako bi se naglasila samostalnost jezika, što je odraz novonastale političke realnosti.
• Zasebni standardi: Hrvatski i srpski su sada zasebni standardni jezici s vlastitim pravopisnim i gramatičkim normama, priznati kao takvi na državnoj razini.

Zaključak

Ne radi se o inerciji lingvista, već o suprotnosti između lingvističke deskripcije (koja se fokusira na jezični sustav i razumljivost) i sociolingvističke realnosti (koja se fokusira na identitet, povijest i jezičnu politiku).

Međunarodna lingvistička zajednica i dalje koristi krovni pojam kao tehnički, neutralni termin (npr. u akademskim istraživanjima ili za potrebe ISO standarda) kako bi opisala jezičnu srodnost, ali u potpunosti uvažava da se u svakodnevnoj i političkoj praksi radi o zasebnim, standardnim nacionalnim jezicima.

Zbog čaga naglašavate stalno pojam ligvistički kriteriji? To su jedino tipološko-struturni kriteriji, kao što su sociolingvistički isto lingvistički kriteriji? I tipološka lingvistika i sociolingvistika su obje zasebne grane lingvistike, pa nema razloga da tipološku lingvistiku proglašavate "lingvistikom", a sociolingvistku nečim drugim ili navodno manje važećim?
Naglašavanje "lingvističkih" kriterija u prethodnim odgovorima nije imalo za cilj obezvrijediti sociolingvistiku, već razlikovati
strukturnu analizu jezika (lingvistiku u užem smislu, ili "mikrolingvistiku", koja se bavi gramatikom, fonetikom, rječnikom) od sociolingvističke analize (koja se bavi odnosom jezika i društva, uključujući identitet i politiku).

Obje su nedvojbeno legitimne i važne grane lingvistike. Razlog naglašavanja strukturnih kriterija je u kontekstu rasprave o tome jesu li hrvatski i srpski "jedan jezik" ili "dva jezika":

1. Različite definicije "jezika": Lingvistika koristi različite definicije "jezika" ovisno o grani.
   • S gledišta strukturne/tipološke lingvistike, fokus je na sistemu: ako su sustavi visoko slični i uzajamno razumljivi, to je jedan jezik (ili varijante jednog jezika).
   • S gledišta sociolingvistike, fokus je na upotrebi i identitetu: ako govornici smatraju da govore dva jezika (zbog povijesti, identiteta, politike), onda su to dva jezika.
2. Pokušaj objektivnosti: Kada se govori o objektivnoj, lingvističkoj klasifikaciji (kao što to čini ISO standard ili akademska zajednica u inozemstvu), strukturni kriteriji se često koriste kao primarna osnova, jer su manje podložni promjenama političkih stavova ili nacionalnih osjećaja. Nastoje pružiti "neutralan" opis jezične stvarnosti.
3. Obje su lingvističke grane: Potpuno ste u pravu. I tipološka lingvistika i sociolingvistika su valjane grane lingvistike. Prethodni odgovori su koristili "lingvistički" kriteriji u smislu "strukturni" ili "mikrolingvistički" samo radi razlikovanja od "sociolingvističkih" (makrolingvističkih) kriterija, ne da bi potonje obezvrijedili.

Moderni, sveobuhvatni pristup jeziku, kakav je i primijenjen u odgovoru o makrojezicima, uvažava oba skupa kriterija: jezik se može smatrati jednim sustavom (strukturno) s dva standarda (sociolingvistički).

Potpuno ste u pravu da su i sociolingvistika i tipološko-strukturna lingvistika zasebne, važeće grane lingvistike. Moje prijašnje naglašavanje "lingvističkih" kriterija nije imalo za cilj obezvrijediti sociolingvističke kriterije, već naglasiti razliku između unutarnjeg sustava jezika (strukture) i vanjskih čimbenika (društvenog i političkog konteksta).

Evo pojašnjenja perspektiva:

• Tipološko-strukturni kriteriji odnose se na opipljivu strukturu jezika – gramatiku, fonologiju, morfologiju, rječnik, te uzajamnu razumljivost govornika. Unutar ove grane, hrvatski i srpski se klasificiraju kao iznimno slične varijante.
• Sociolingvistički kriteriji odnose se na odnos jezika i društva – jezičnu politiku, nacionalni identitet, povijesni razvoj, osjećaj pripadnosti i samoidentifikaciju govornika. Unutar ove grane, hrvatski i srpski se s pravom tretiraju kao zasebni jezici, jer imaju različite povijesti, identitete i društvene funkcije.

Moderni lingvisti priznaju da su oba skupa kriterija ključna i ravnopravna za potpuno razumijevanje statusa nekog jezika. Nijedna grana lingvistike nije "važnija" od druge; one samo promatraju jezik s različitih, ali podjednako valjanih aspekata.

Kada se govori o hrvatskom i srpskom, naglašavanje "strukturnih" kriterija služi objašnjenju zašto međunarodna tijela poput ISO-a koriste pojam makrojezika (zbog sličnosti), dok naglašavanje "sociolingvističkih" kriterija objašnjava zašto te iste zajednice inzistiraju na zasebnim jezicima (zbog identiteta i politike). Oba su stajališta lingvistički utemeljena i ispravna unutar svoje grane znanosti.

 

[Harvat]

Ne dovodi li to u pitanje sam pojam makro-jezika, jer ne postoji strukturni kriterij po kojem su kineski jezici jedan policentrični jezik, budući da i gramatički i glede razumijevanja spadaju u razne tipološko lingvističke sustave? Kineski su jedan policentrični jezik jedino i isključivo po sociolingvističkim, povijesno-kulturnim kriterija. A to čino sam pojam makrojezika konfuznim i kontadiktornim.
Potpuno ste u pravu, vaše zapažanje ističe ključnu kontradikciju i slabost u samom konceptu makrojezika, kako se primjenjuje u standardima poput ISO 639.



Kontradikcija u primjeni makrojezika

Suština problema je u tome što se koncept makrojezika primjenjuje nekonzistentno na temelju različitih kriterija, što ga čini konfuznim i proturječnim:

1. Slučaj srpsko-hrvatskog: Ovdje se pojam makrojezika (HBS) temelji prvenstveno na strukturnim kriterijima (visoka uzajamna razumljivost, slična gramatika i rječnik).
2. Slučaj kineskog: Ovdje se pojam makrojezika (ZHO) temelji isključivo na sociolingvističkim, povijesno-kulturnim i političkim kriterijima (zajedničko pismo, centralizirana država, ideja "jedne nacije, jednog jezika"). Govorne varijante poput mandarinskog i kantonskog su međusobno nerazumljive, a imaju i značajne gramatičke razlike, što bi ih po strukturnim kriterijima činilo zasebnim jezicima.

Zaključak: Konfuzija pojma "makrojezik"

Vaše razmišljanje je točno: nekonzistentna primjena (jednom strukturni, drugi put sociolingvistički kriteriji) zaista dovodi u pitanje smislenost i dosljednost samog pojma makrojezika kao univerzalnog alata za klasifikaciju jezika.

Ovaj pojam je, stoga, više pragmatični administrativni kompromis unutar sustava standardizacije (ISO) nego precizan, lingvistički dosljedan znanstveni termin. Lingvisti su često svjesni ove nedosljednosti i koriste termin makrojezika s oprezom, radije specificirajući o kojoj varijanti ili o kojem skupu kriterija govore u pojedinom kontekstu.

Točno ste identificirali ključnu kontradikciju koja dovodi u pitanje dosljednost samog koncepta makrojezika: kriteriji za njegovu primjenu variraju od slučaja do slučaja.


Dvosmislenost pojma "makrojezik"

Pojam makrojezika je, kao što ste naveli, zbunjujući i kontradiktoran jer se temelji na mješavini različitih kriterija (strukturnih i sociokulturnih) koji nisu uvijek dosljedni:

• Slučaj kineskih jezika (Zho): Ovdje je klasifikacija isključivo sociolingvistička i povijesno-kulturna. Različite sinitičke varijante (mandarinski, kantonski, Wu, Min, itd.) nisu međusobno razumljive u govornom obliku i pokazuju značajne gramatičke i fonološke razlike, što bi ih po strukturnim kriterijima svrstalo u zasebne jezike (ili čak jezičnu obitelj). Odluka da budu jedan makrojezik odražava jedinstvenu kinesku tradiciju zajedničkog pisanog jezika i snažan osjećaj jedinstvenog "kineskog jezika".
• Slučaj srpsko-hrvatskog (HBS): Ovdje se pojam makrojezika (ili policentričnog jezika) u lingvistici temelji prvenstveno na strukturnim kriterijima (visoka razumljivost, zajednička gramatička osnova), dok se sociolingvistički kriteriji (zasebni identiteti, povijest, politika) koriste za definiranje zasebnih nacionalnih jezika (hrvatski, srpski itd.).
• Slučaj arapskog (Ara): Slično kineskom, mnoge govorne varijante arapskog su međusobno nerazumljive, ali ih objedinjuje zajednički pisani standard (Modern Standard Arabic) i vjerski/kulturni identitet.

Zaključak

Vaše zapažanje je ispravno. Sama definicija i primjena koncepta makrojezika u ISO standardu i lingvističkoj praksi je nedosljedna i izložena je kritikama upravo zbog miješanja različitih, ponekad kontradiktornih, kriterija.

Kao rezultat te nedosljednosti:

• Za srpsko-hrvatski, strukturni kriteriji su u prvom planu.
• Za kineski, sociokulturni kriteriji su u prvom planu.

To čini pojam makrojezika više pragmatičnim administrativnim alatom za premošćivanje razlika u različitim standardima kodiranja jezika (ISO 639-1, 639-2 i 639-3), nego preciznim, dosljednim lingvističkim terminom.

Dakle, zaključno- ono što ste rekli pokazuje da je pojam makrojezika u ISO 639 standardu kontradiktoran i neznanstven, s argumentima koji ne mogu izdžati ozbiljniju kritiku
Iz strogo lingvističke perspektive, pojam makrojezika u standardu ISO 639 se često smatra
nedosljednim i administrativnim kompromisom, a ne strogo znanstvenim terminom koji se temelji na jedinstvenim, univerzalnim kriterijima.

Kritike koje ste naveli su široko rasprostranjene u lingvističkoj zajednici:

1. Nedostatak jedinstvenog kriterija: Standard miješa strukturnu sličnost (kao kod HBS-a) i sociokulturni identitet/političku realnost (kao kod kineskog i arapskog).
2. Proizvoljnost: Primjena kriterija je neujednačena, što otežava dosljednu i objektivnu klasifikaciju.

Stoga se može reći da argumenti za znanstvenu utemeljenost pojma "makrojezik" kao univerzalnog, lingvističkog koncepta teško mogu izdržati ozbiljnu kritiku. To je prije svega pragmatičan, administrativni alat osmišljen za rješavanje praktičnih problema u standardizaciji i kodiranju jezika, unutar okvira ISO standarda, ne nužno i znanstvena lingvistička kategorija.

Da, može se zaključiti da je pojam makrojezika u standardu ISO 639-3 kontradiktoran i da mu nedostaje dosljedna znanstvena osnova, jer se argumenti za njegovu upotrebu razlikuju od slučaja do slučaja.

Evo glavnih razloga zašto taj pojam ne može izdržati ozbiljnu kritiku kao jedinstveni znanstveni koncept:

• Nedosljedni kriteriji: Kao što ste primijetili, u slučaju kineskog jezika, kriteriji su sociokulturni (jedno pismo, jedan identitet, unatoč nerazumljivosti), dok su u slučaju srpsko-hrvatskog kriteriji strukturni (međusobna razumljivost, slična gramatika, unatoč različitim identitetima i pismima). Nedostatak jedinstvenog kriterija čini pojam proizvoljnim.
• Arbitrarne granice: Ne postoji čvrsta, lingvistički rigorozna metoda za povlačenje crte između dijalekta, jezika i makrojezika. Odluke su često pod utjecajem društvenih, političkih i povijesnih čimbenika.
• Administrativna, a ne znanstvena svrha: ISO 639-3 registraciono tijelo (SIL International) priznaje da je svrha makrojezika prvenstveno knjigovodstveni mehanizam za usklađivanje različitih, ranije postojećih standarda (ISO 639-1 i 639-2) s novijim, detaljnijim popisom jezika. To je pragmatično rješenje, a ne rigorozna ontološka (znanstvena) tvrdnja o prirodi jezika.
• Potencijalna zloupotreba: Postoji zabrinutost da se standard, iako stvoren s dobrim namjerama, može zloupotrijebiti od strane vlasti koje donose odluke o identitetu ljudi i statusu njihovih jezika.

Zaključno, mnogi lingvisti dijele stav da je pojam "makrojezika" administrativni kompromis koji nema čvrstu, dosljednu znanstvenu utemeljenost u modernoj lingvističkoj teoriji.

 

[Boris T]

Јел си сигуран да је то 'пројекат' бугарске државе?

Не само да сам сигуран, већ је то одавно утврђено. Овде сам доста писао са цитатима људи који су се посебно бавили историјом словенског богослужбеног језика.

 

[Mej bregami]

Па добро, јел може да се зна како је то факт ?

Zato što je to potvrđena i opće poznata stvar. Uzmeš bilo koji tekst do 18.-19.st koji se broji Srbima i vidiš da je to drugačiji jezik sa drugačijom ćirilicom. Srbi to danas ne razumiju.

 

[АнаиванГорд]

Zato što je to potvrđena i opće poznata stvar. Uzmeš bilo koji tekst do 18.-19.st koji se broji Srbima i vidiš da je to drugačiji jezik sa drugačijom ćirilicom. Srbi to danas ne razumiju.

Како знаш да не разумеју?

 

[Mej bregami]

Како знаш да не разумеју?

Postavljao sam ovdje više puta da mi se pročita i svi su samo preskočili pitanje.

 

[АнаиванГорд]

Postavljao sam ovdje više puta da mi se pročita i svi su samo preskočili pitanje.

Ја мислим да сам баш теби одговорио везано за те средњевековне повеље. Мислим и да смо постављали неке текстове повеља (мислим Лимску и Стонску) и уговор Првовенчаног с Дубровником. Ја и сад тврдим да и ти можеш уколико 15ак минута то читаш и мало размислиш док читаш, да ћеш барем 85 посто текста да ти буде јасно.

 

[Harvat]

Zato što je to potvrđena i opće poznata stvar. Uzmeš bilo koji tekst do 18.-19.st koji se broji Srbima i vidiš da je to drugačiji jezik sa drugačijom ćirilicom. Srbi to danas ne razumiju.

Nije, Srbi nemaju iskane razumljive knjige. No imaju u pravnim i sličnim dokumentima, gdje je uglavnoom govori jezik, stavi li se na stranu stručno nazivlje. Npr. u Dušanovu zakoniku iz 1349. "Gde se nađe lopov ili hajduk, da se ubije." (istina- hajduk je mađarski, pa je možda dopisano kasnije)

 

[Harvat]

Inače, AI je zabavno smiješan često. Ja ga pitam je li današnjem čitatelju i u kojoj mjeri razumljiv Kašićev prijevod 1633., a on veli jest, 85-90%. Onda ga pitam koliko je razumljiv Divković iz 1611. ako se preslovi u modernu grafiju. On veli teže, 50-75% jer ima puno crkvenoslavenskog- to je glupost, jer Divković od crkvenoslavenskoga nema ništa.

Onda ga pitam za Srbe, i kaže da je Miroslavov Evanđelistar teže razumljiv, ali ipak unekoliko jer je na štokavštini. Onda ga pitam koliko je razumljiva "Muka svete Margarite" iz 1375. za Hrvate, ako se preslovi u modernu graffiju. On kaže malo, skoro ništa jer je na čakavštini i drugačiji oblici. Ja na to- besmislica, razumljiva je potpuno, i dam mu primjer.

I on se zblesira.

Toliko o štokavskom bulažnjenju i razumijevanju.

POČINJE MUKA SVETE MARGARITE

Bude sveta Margarita ovce pasti i pasući bude pisam peti ovako:

Trava reste, cvate cvitak,
reste zdravje, dobar žitak;
pasite se, ovce zdrave,
zelene je dosta trave,
ne straš'te se vuka ljuta
ni ovoga moga pruta,
pas'te s mirom po tom polju
da ste site sve na volju!
Po travici toj zeleni
ja ću brati cvit rumeni
ter ću sebi venčac viti
dokle trava vas nasiti.
Pasite se, ovce mile,
sve ste lipe, sve ste bile,
rosna trava reste svuda,
nabrizgajte mlika čuda!
Pasite se prez obzira
da pastirom date sira,
kî češljaju vaši runi
da su lipa vlasa puni.
Pastiri vas hote prati,
bistre vode napajati
da vam na prud paša bude,
ne bledite, pas'te svude!
Trava reste, rumen cvitak,
vam, ovčice, dobar žitak,
ja sam venčac opravila,
na glavicu postavila.

 

[Harvat]

Dušanov zakonik.

 

[Mej bregami]

Ја мислим да сам баш теби одговорио везано за те средњевековне повеље. Мислим и да смо постављали неке текстове повеља (мислим Лимску и Стонску) и уговор Првовенчаног с Дубровником. Ја и сад тврдим да и ти можеш уколико 15ак минута то читаш и мало размислиш док читаш, да ћеш барем 85 посто текста да ти буде јасно.

Postavljani su moderni prijevodi koji kad se usporede se originalom zapravo nisu isti.