mijak
Poznat
- Poruka
- 9.260
Па мозготрону један да није специјална готово би било за дан а камоли три.
Četiri godine ruske "specijalne vojne operacije" – ili kako se plan za tri dana pretvorio u istorijsku blamažu
- Začetnik teme zbiljaš
- Datum pokretanja
Па мозготрону један да није специјална готово би било за дан а камоли три.
zbiljaš
Poznat
- Poruka
- 9.651
Ne pričaj koješta. Vaseljenska patrijaršija, koja je "primus inter pares" među autokefalnim pravoslavnim crkvama, 2019. godine je priznala autokefalnost Pravoslavne crkve Ukrajine, čime je toj crkvi dodelila Tomos. Vaseljenski patrijarh Vartolomej je lično uručio Tomos mitropolitu Epifaniju, poglavaru Pravoslavne crkve Ukrajine. Inače, Vaseljenska patrijaršija uručuje Tomose i priznaje autokefalnost crkvama još od vizantijskog perioda, kada je bila centralna crkvena vlast Istočnog Rimskog Carstva. Arhiepiskopija srpska (ili Archiepiscopatus Serviae u zvaničnim dokumentima tog vremena), na čelu joj je bio Sveti Sava, dobila je autokefalnost 1219. godine od Vaseljenske patrijaršije; tako isto je dobila i Pravoslavna crkva Ukrajine 2019. godine.
Лички гусар
Buduća legenda
- Poruka
- 29.459
они милом а Руси и Укри силомBaba Vanga davno prorekla! Razvijene, 'demokratske' EU države već masovno zamenjuju stanovnike muslimanima.. ali zatucanim građanima, stoci sitnog zuba to još nije jasno!
исти исход
Лички гусар
Buduća legenda
- Poruka
- 29.459
fosilvaso
Buduća legenda
- Poruka
- 41.633
Pa u SSSR-u pravoslavlje baš i nije bilo 'na ceni'... a traume još traju....
zbiljaš
Poznat
- Poruka
- 9.651
EVROPSKA TAKTIKA DAJE REZULTATE: Rusija je u ozbiljnim problemima, a Putin uporno laže!
Obavještajne informacije su neumoljive, a naročito je zanimljivo i izvješće koje su objavili Šveđani.
Prije 1h
ilustracija
Ruska ekonomija danas je u najslabijoj poziciji od početka rata, sankcije funkcioniraju i ne treba nasjedati na laži Vladimira Putina - tako bi se u najkraćim crtama mogao sažeti tekst Rachel Reeves i Elisabeth Svantesson, britanske i švedske ministrice financija objavljen u Politicu.
Autorice na početku podsjećaju da je prije četiri godine Rusija pokrenula nezakonitu invaziju na Ukrajinu, narušivši mir u Evropi i ozbiljno ugrozivši globalnu sigurnost. Od tada Putinov propagandni aparat neumorno pokušava uvjeriti domaću i svjetsku javnost da je ruska ekonomija snažno i otporno na sankcije. No sve je očitije da službene brojke ne odražavaju stvarno stanje.
Izvješće koje je prošle godine naručila švedska vlada upozorilo je na rastuće neravnoteže u ruskoj ekonomiji te na vjerojatne manipulacije ključnim pokazateljima poput inflacije i realnog rasta BDP-a. Naknadne obavještajne informacije dodatno potvrđuju da ruske vlasti svjesno prikrivaju stvarne podatke kako bi prikazale stabilnost i otpornost koje u praksi nema.
Ruska ekonomija danas je u najslabijoj poziciji od početka rata, a trendovi upućuju na daljnje pogoršanje tijekom sljedeće godine. Ogromna budžetska izdvajanja za rat, koja diktira Kremlj, potaknula su inflaciju i rast troškova života. Ruska kućanstva sve teže podnose teret poskupljenja, pa su mnogi prisiljeni štedjeti i na osnovnim životnim namirnicama. Istodobno, Putin nastoji potkopati međunarodnu potporu sankcijama, preuveličavajući snagu ruske ekonomije i ukazujući na izazove u drugim državama kako bi skrenuo pozornost s problema kod kuće.
Sankcije, međutim, imaju konkretne učinke. Prihodi od energetskog sektora pali su za oko trećinu nakon novih mjera usmjerenih na kompanije poput Rosnefta i Lukoila. Evropska unija postigla je dogovor o potpunoj zabrani uvoza ruskog plina, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo potpunu zabranu pomorskih usluga za ruski ukapljeni prirodni plin (LNG). Sljedeći logičan korak jest proširenje zabrana na sve ruske izvoze sirove nafte i rafiniranih naftnih proizvoda.
Dodatnim smanjenjem prihoda Rusiji se izravno ograničava sposobnost finansiranja rata. Već sada je znatan dio ruskog Nacionalnog fonda bogatstva — finansijske rezerve namijenjene mirovinskom sustavu i infrastrukturnim projektima — potrošen na ratne potrebe. Ruska vlada prestala je povlačiti sredstva iz fonda i sve se više oslanja na domaće banke koje kupuju državne obveznice, čime raste javni dug. Preostala sredstva u fondu nisu dovoljna ni za pokrivanje planiranog proračunskog manjka u 2025. godini.
Procjene pokazuju da je Rusija zbog međunarodnih sankcija izgubila više od 450 milijardi dolara — iznos koji odgovara četverogodišnjem finansiranju rata. Iako to ne znači da je kolaps neposredan, jasno potvrđuje da gospodarski pritisak djeluje. Upravo zato ga treba dodatno pojačati.
Ujedinjeno Kraljevstvo zato je ovoga tjedna predstavilo najveći paket sankcija od ranih mjeseci invazije 2022. godine, usmjeren na ruske banke, LNG industriju te međunarodne dobavljače koji sudjeluju u održavanju ruske ratne mašinerije.
stodobno, ključno je osigurati da Ukrajina ima stabilnu i dugoročnu finansijsku podršku za odbranu i funkcioniranje države. Stoga je dobra odluka Evropskog vijeća o odobravanju zajma od 90 milijardi eura, koji Ukrajini mora biti stavljen na raspolaganje bez odgode. Kontinuirano europsko jedinstvo presudno je za približavanje pravednom i trajnom miru.
Jačanjem ukrajinske pozicije šaljemo jasnu poruku da Rusija ne može iscrpiti njezin otpor niti čekanjem ostvariti svoje ciljeve. Ne smijemo dopustiti da nas zastraše prijetnje ili retorika iz Moskve. Samo odlučnim i koordiniranim pritiskom na rusku ekonomiju te snažnom podrškom Ukrajini možemo stvoriti uvjete u kojima će Rusija biti prisiljena odustati od ilegalnog rata i ozbiljno pristupiti pregovorima o pravednom i trajnom miru.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska ostaju ujedinjeni i nepokolebljivi u svojoj potpori Ukrajini, poručuju na kraju britanska i švedska ministrica finansija.
zbiljaš
Poznat
- Poruka
- 9.651
Udari moćnim Flamingom: Čini se da Ukrajina ima novu strategiju
Index Vijesti
27. veljače 2026.
Screenshot iz videa koji je na društvenim mrežama objavio Denys Shtilierman, suvlasnik Firepointa, na kojoj se vidi lansiranje projektila Flamingo.Foto: FirePoint
UKRAJINA sve češće koristi krstareće projektile domaće proizvodnje Flamingo, a nedavni udar na ključnu tvornicu projektila duboko u Rusiji mogao bi signalizirati novu fazu u strategiji Kijeva, usmjerenu na uništavanje visokovrijednih ruskih ciljeva. Glavni stožer ukrajinske vojske potvrdio je napad izveden projektilom koji stručnjaci identificiraju kao FP-5 Flamingo, što upućuje na jačanje ukrajinskih kapaciteta za duboke udare, piše The Kyiv Independent.
Glavni stožer je 21. veljače objavio da je tijekom noćnog napada korišten projektil Flamingo za gađanje ruske državne tvornice projektila Votkinsk, koja se nalazi oko 1400 kilometara od ukrajinske granice.
Kijev je o projektilu Flamingo počeo otvoreno govoriti još u ljeto 2025., kada ga je predsjednik Volodimir Zelenski nazvao ukrajinskim "najuspješnijim projektilom" s dometom od 3000 kilometara, najavivši početak masovne proizvodnje za zimu 2025.-2026. Iako je Ukrajina prvu upotrebu Flaminga prijavila u studenom 2025., detalji o projektilu i njegovoj primjeni ostaju tajni zbog operativne sigurnosti.
Prvi uspješan udar teškim projektilom
Fabian Hoffmann, doktorand na Sveučilištu u Oslu koji se bavi raketnom tehnologijom, smatra da sve dostupne informacije, uključujući videozapise lansiranja i pogotka, ukazuju na korištenje Flaminga. "Napad izveden u noći s 20. na 21. veljače prvi je slučaj u kojem je Ukrajina teškim projektilom uspješno pogodila ključni cilj unutar ruske raketne industrije", napisao je Hoffmann na svom blogu.
Do sada se Ukrajina za napade unutar Rusije uglavnom oslanjala na bespilotne letjelice dugog dometa, gađajući vojne objekte, rafinerije i zračne baze. Suočena s brojčanom i tehničkom nadmoći Rusije na bojišnici, Ukrajina je dalekometnim udarima nastojala iscrpiti ruske vojne kapacitete. Hoffmann ocjenjuje da će se Kijev vjerojatno sve više oslanjati na raketne sustave poput Flaminga kako bi "nadopunio arsenal za duboke udare" i lakše probio rusku protuzračnu obranu.
Brzina i razorna moć
U usporedbi s dronovima, čija se brzina kreće između 250 i 350 kilometara na sat, projektili Flamingo lete brzinom od oko 1000 kilometara na sat, što ih čini znatno težom metom za rusku protuzračnu obranu. Hoffmann ističe i njihovu sposobnost prodiranja u cilj prije eksplozije. "Dron u osnovi eksplodira na vanjskim slojevima, dok s Flamingom imate dobre izglede da će prvo probiti metu i tek onda eksplodirati, čime se šteta maksimizira", pojasnio je.
Najveća prednost Flaminga je njegova razorna snaga. Nosi veliku bojevu glavu tešku preko 1100 kilograma, od čega otprilike polovicu čini visokoeksplozivno punjenje, što je deset puta više od dronova dugog dometa. "Dakle, ako pogodi metu, šteta je neusporedivo veća nego kod udara drona", rekao je Hoffmann.
Index Vijesti
27. veljače 2026.
Screenshot iz videa koji je na društvenim mrežama objavio Denys Shtilierman, suvlasnik Firepointa, na kojoj se vidi lansiranje projektila Flamingo.Foto: FirePoint
UKRAJINA sve češće koristi krstareće projektile domaće proizvodnje Flamingo, a nedavni udar na ključnu tvornicu projektila duboko u Rusiji mogao bi signalizirati novu fazu u strategiji Kijeva, usmjerenu na uništavanje visokovrijednih ruskih ciljeva. Glavni stožer ukrajinske vojske potvrdio je napad izveden projektilom koji stručnjaci identificiraju kao FP-5 Flamingo, što upućuje na jačanje ukrajinskih kapaciteta za duboke udare, piše The Kyiv Independent.
Glavni stožer je 21. veljače objavio da je tijekom noćnog napada korišten projektil Flamingo za gađanje ruske državne tvornice projektila Votkinsk, koja se nalazi oko 1400 kilometara od ukrajinske granice.
Kijev je o projektilu Flamingo počeo otvoreno govoriti još u ljeto 2025., kada ga je predsjednik Volodimir Zelenski nazvao ukrajinskim "najuspješnijim projektilom" s dometom od 3000 kilometara, najavivši početak masovne proizvodnje za zimu 2025.-2026. Iako je Ukrajina prvu upotrebu Flaminga prijavila u studenom 2025., detalji o projektilu i njegovoj primjeni ostaju tajni zbog operativne sigurnosti.
Prvi uspješan udar teškim projektilom
Fabian Hoffmann, doktorand na Sveučilištu u Oslu koji se bavi raketnom tehnologijom, smatra da sve dostupne informacije, uključujući videozapise lansiranja i pogotka, ukazuju na korištenje Flaminga. "Napad izveden u noći s 20. na 21. veljače prvi je slučaj u kojem je Ukrajina teškim projektilom uspješno pogodila ključni cilj unutar ruske raketne industrije", napisao je Hoffmann na svom blogu.
Do sada se Ukrajina za napade unutar Rusije uglavnom oslanjala na bespilotne letjelice dugog dometa, gađajući vojne objekte, rafinerije i zračne baze. Suočena s brojčanom i tehničkom nadmoći Rusije na bojišnici, Ukrajina je dalekometnim udarima nastojala iscrpiti ruske vojne kapacitete. Hoffmann ocjenjuje da će se Kijev vjerojatno sve više oslanjati na raketne sustave poput Flaminga kako bi "nadopunio arsenal za duboke udare" i lakše probio rusku protuzračnu obranu.
Brzina i razorna moć
U usporedbi s dronovima, čija se brzina kreće između 250 i 350 kilometara na sat, projektili Flamingo lete brzinom od oko 1000 kilometara na sat, što ih čini znatno težom metom za rusku protuzračnu obranu. Hoffmann ističe i njihovu sposobnost prodiranja u cilj prije eksplozije. "Dron u osnovi eksplodira na vanjskim slojevima, dok s Flamingom imate dobre izglede da će prvo probiti metu i tek onda eksplodirati, čime se šteta maksimizira", pojasnio je.
Najveća prednost Flaminga je njegova razorna snaga. Nosi veliku bojevu glavu tešku preko 1100 kilograma, od čega otprilike polovicu čini visokoeksplozivno punjenje, što je deset puta više od dronova dugog dometa. "Dakle, ako pogodi metu, šteta je neusporedivo veća nego kod udara drona", rekao je Hoffmann.
zbiljaš
Poznat
- Poruka
- 9.651
Ne trebaju Tomahavci. Ukrajinci za četiri godine rata sami napravili krstareću raketu koja iebe kevu 
Konrad-19
Buduća legenda
- Poruka
- 37.722
Botoksirani Putin uskoro na onaj svijet, i ruski i ukrajinski narod ulaze u period EU mira od milion godina 
