Nema to nikakve veze sa Evropom, fiskalni sistem je strogo centralizovan a pored toga se i ono malo transfernih sredstava koja se po ustavu prosledjuju sto je predvidjeno ne postuje odavno.
Proces decentralizacije je spuštanje nadležnosti i odgovornosti za obavljanje javnih funkcija sa centralnog na niže nivoe vlasti. Kada govorimo o decentralizaciji, imamo tri oblasti decentralizacije: jedna je politička, druga je adminisrativna i treća je fiskalna decentralizacija.
Sto se tice fiskalne decentralizacije lokala nju u poslednjih 12 godina karakterise cinjenica da sve manja sredstva ostaju lokalu i to su podaci ministarstva finansija. Lokalnom nivou je 2012. godine pripalo 17,7 odsto, 2013 ‒ 14,20 odsto, 2014‒ 12,28 odsto, a 2015 ‒ 11,68 odsto ukupnih javnih prihoda u državi. Centralni nivo vlasti je 2012. u proseku inkasirao 82,83 odsto, 2013 ‒ 85,80 odsto, 2014 ‒87,72 odsto, a 2015. godine 88,32 odsto svih budžetskih prihoda u Srbiji. Tu vidimo jasnu tendenciju.
Prema podacima Eurostata , veliki broj evropskih država teži finansijskoj decentralizaciji koja po definiciji doprinosi jačanju autonomije lokalnog nivoa vlasti i uloge građana u obavljanju javnihposlova. Ucesce centralnih vlasti u javnim prihodima država EU su najdecentralizovaniji u skandinavskim državama Finskoj, Danskoj i Švedskoj, koje su za lokalni nivo vlasti izdvojile 47,9, 47,4 i 45,6 odsto ukupnih budžetskih prihoda . Srbija za lokalni nivo izdvaja samo 11,7 odsto ukupnih javnih prihoda.