Brzom reakcijom spašen mužjak risa na Đerdapskoj magistrali

Poruka
6.338
(izvor: danas.rs)

Nadležne službe JP “Nacionalni park Đerdap” su brzom reakcijom spasili mužjaka risa koga je na Đerdapskoj magistrali povredio automobil.

Povređenog risa videli su radnici Štrabaga zaduženi za održavanje Đerdapske magistrale i obavestili nas o tome. Na teren su odmah izašli rukovodilac Službe zaštite i unapređenja lova i ribolova i čuvar Nacionalnog parka i vrlo brzo, između 12. i 13. tunela pronašli su povređenu životinju. Reč je o mužjaku, starom između pet i sedam godina, težine oko 20 kilograma koji je imao oderotinu i ranu na gornjem delu tela – reklao je za Danas direktor JP “Nacionalni park Đerdap” Donji Milanovac, Saša Janošević.

S obzirom na to da ovo preduzeće koje je upravljač Nacionalnim parkom “Đerdap” nema mogućnosti da pruži odgovarajuću veterinarsku pomoć, povređena jedinka risa transportovana je istog dana u ZOO vrt u Boru. Prema informaciji kojom raspolažu u JP “Nacionalni park Đerdap” oporavak povređenog risa, nakon hitne hirurške intervencije u borskom ZOO vrtu, je u toku i odvija se uz kontrolu veterinarskih stručnjaka.

Po potpunom ozdravljenju, jedinka ove značajne vrste za biodiverzitet Srbije, biće vraćena u svoje prirodno stanište odnosno na Đerdap.

Budući da je hirurška intervencija bila neophodna očigledno je da je brza i adekvatna reakcija nadležnih službi JP “Nacionalni park Đerdap” spasila život povređenog risa, jedne od desetine ugroženih vrsta u Srbiji.

sl-1.jpg


Ako je suditi po reakcijama na društvenim mrežama kada je u pitanju povređeni ris sa Đerdapa, svest o važnosti biodiverziteta i očuvanja prirode postoji u Srbiji i da je priroda visoko na listi vrednosti kod mladih generacija.

O važnosti edukacije i razvijanju svesti o očuvanju prirode i bioraznolikosti za Danas govori i Goran Milićev, profesor biologije u XIV Beogradskoj gimnaziji.

Odziv i pozitivna reakcija koju sam dobio na svoju objavu o povređenom risu (na Linkdinu) govori da u društvu postoji svest o važnosti biodiverziteta i očuvanja prirode. Dosta istraživanja, tokom poslednjih godina, ukazuje na to da su životna sredina i priroda visoko na listi vrednosti do kojih drže mlađe generacije – kaže Milićev.

:heart:💕

sl-2.jpg


Inače, na području Nacionalnog parka „Đerdap“ prema procenama živi između deset i 12 jedinski risa. Ris (Lynx lynx Linnaeus 1758) vrsta zveri iz porodice mačaka je visokospecijalizovani predator čiji plen čine pretežno sisari, najčešće srne, divokoze i zečevi, ređe jeleni i divlje svinje. Vrsta je zaštićena nacionalnim (strogo zaštićena divlja vrsta) i međunarodnim zakonodavstvom i lov na risa je trajno zabranjen.

____________________________
(izvor: danas.rs)
 
(izvor: danas.rs)

Nadležne službe JP “Nacionalni park Đerdap” su brzom reakcijom spasili mužjaka risa koga je na Đerdapskoj magistrali povredio automobil.

Povređenog risa videli su radnici Štrabaga zaduženi za održavanje Đerdapske magistrale i obavestili nas o tome. Na teren su odmah izašli rukovodilac Službe zaštite i unapređenja lova i ribolova i čuvar Nacionalnog parka i vrlo brzo, između 12. i 13. tunela pronašli su povređenu životinju. Reč je o mužjaku, starom između pet i sedam godina, težine oko 20 kilograma koji je imao oderotinu i ranu na gornjem delu tela – reklao je za Danas direktor JP “Nacionalni park Đerdap” Donji Milanovac, Saša Janošević.

S obzirom na to da ovo preduzeće koje je upravljač Nacionalnim parkom “Đerdap” nema mogućnosti da pruži odgovarajuću veterinarsku pomoć, povređena jedinka risa transportovana je istog dana u ZOO vrt u Boru. Prema informaciji kojom raspolažu u JP “Nacionalni park Đerdap” oporavak povređenog risa, nakon hitne hirurške intervencije u borskom ZOO vrtu, je u toku i odvija se uz kontrolu veterinarskih stručnjaka.

Po potpunom ozdravljenju, jedinka ove značajne vrste za biodiverzitet Srbije, biće vraćena u svoje prirodno stanište odnosno na Đerdap.

Budući da je hirurška intervencija bila neophodna očigledno je da je brza i adekvatna reakcija nadležnih službi JP “Nacionalni park Đerdap” spasila život povređenog risa, jedne od desetine ugroženih vrsta u Srbiji.

Pogledajte prilog 1261173

Ako je suditi po reakcijama na društvenim mrežama kada je u pitanju povređeni ris sa Đerdapa, svest o važnosti biodiverziteta i očuvanja prirode postoji u Srbiji i da je priroda visoko na listi vrednosti kod mladih generacija.

O važnosti edukacije i razvijanju svesti o očuvanju prirode i bioraznolikosti za Danas govori i Goran Milićev, profesor biologije u XIV Beogradskoj gimnaziji.

Odziv i pozitivna reakcija koju sam dobio na svoju objavu o povređenom risu (na Linkdinu) govori da u društvu postoji svest o važnosti biodiverziteta i očuvanja prirode. Dosta istraživanja, tokom poslednjih godina, ukazuje na to da su životna sredina i priroda visoko na listi vrednosti do kojih drže mlađe generacije – kaže Milićev.

:heart:💕

Pogledajte prilog 1261174

Inače, na području Nacionalnog parka „Đerdap“ prema procenama živi između deset i 12 jedinski risa. Ris (Lynx lynx Linnaeus 1758) vrsta zveri iz porodice mačaka je visokospecijalizovani predator čiji plen čine pretežno sisari, najčešće srne, divokoze i zečevi, ređe jeleni i divlje svinje. Vrsta je zaštićena nacionalnim (strogo zaštićena divlja vrsta) i međunarodnim zakonodavstvom i lov na risa je trajno zabranjen.

____________________________
(izvor: danas.rs)
Jadna maca. Ris je mačka, prede i mjauče i ponaša se kao kućni Cicos Macos. Najpogodniji za čuvanje su Kanadski i Evroazijski Ris, pitomi su i umiljati kao i obične mace.
 
Divlje životinje treba da budu slobodne i divlje.. da slobodno trče kroz prirodu.. i čovek treba da sebe drži što dalje od njih.. da im ne smeta u njihovom životu i da ih ne ugrožava..

Ne moramo sve što vidimo da zarobimo i zatvorimo, samo da bi se osećali važnijim kada se pogledamo u ogledalo.. je li tako? :)

Ljudi tvrde kako vole životinje, a onda im oduzimaju slobodu i pravo da budu ono što uistinu jesu. I to još onda snimaju i kače na društvene mreže (jer kako drugačije da podignu osećanje lične važnosti? - nesigurni ljudi bez aplauza publike ne postoje.. :)), i onda tako i drugim ljudima daju ideju da se ponašaju tako ružno.

Ni jedan čovek sa zdravim karakterom i čvrstim duhom nema potrebu da slama duh u bilo kojem drugom živom biću. Naprotiv - može jedino da ga poštuje i da mu se divi.
 
Divlje životinje treba da budu slobodne i divlje.. da slobodno trče kroz prirodu.. i čovek treba da sebe drži što dalje od njih.. da im ne smeta u njihovom životu i da ih ne ugrožava..

Ne moramo sve što vidimo da zarobimo i zatvorimo, samo da bi se osećali važnijim kada se pogledamo u ogledalo.. je li tako? :)

Ljudi tvrde kako vole životinje, a onda im oduzimaju slobodu i pravo da budu ono što uistinu jesu. I to još onda snimaju i kače na društvene mreže (jer kako drugačije da podignu osećanje lične važnosti? - nesigurni ljudi bez aplauza publike ne postoje.. :)), i onda tako i drugim ljudima daju ideju da se ponašaju tako ružno.

Ni jedan čovek sa zdravim karakterom i čvrstim duhom nema potrebu da slama duh u bilo kojem drugom živom biću. Naprotiv - može jedino da ga poštuje i da mu se divi.
Ne oduzima im se ništa osim “prava” da se muče po divljini i da se izgube i upropaste i sebe i sekiraju one kojima je jedinima stalo do njih.

Koja se vrsta pridružila ljudima sišla je sa liste ugroženih. Prosto naprosto može da se vidi da se carnivora sama pridruži ljudima, oni pripitomljavaju nas, isto koliko i mi njih. Lisica i rakuni su primer - gde ih ljudi ne teraju ni sami, niti pomoću pasa, oni umeju da se obrate za pomoć i potraže hranu, koju jedino mi imamo u višku. Rakun vrlo rado sam dođe da živi kod ljudi, nisu one glupe pa da ne znaju da je bolje biti sit, u toplom, zdrav i bezbedan nego gladan i bolestan bežati zimi po šumi da te neko veći ne pojede.

 
Ne oduzima im se ništa osim “prava” da se muče po divljini i da se izgube i upropaste i sebe i sekiraju one kojima je jedinima stalo do njih.

Koja se vrsta pridružila ljudima sišla je sa liste ugroženih. Prosto naprosto može da se vidi da se carnivora sama pridruži ljudima, oni pripitomljavaju nas, isto koliko i mi njih. Lisica i rakuni su primer - gde ih ljudi ne teraju ni sami, niti pomoću pasa, oni umeju da se obrate za pomoć i potraže hranu, koju jedino mi imamo u višku. Rakun vrlo rado sam dođe da živi kod ljudi, nisu one glupe pa da ne znaju da je bolje biti sit, u toplom, zdrav i bezbedan nego gladan i bolestan bežati zimi po šumi da te neko veći ne pojede.

Divlje životinje treba da budu slobodne i divlje.. da slobodno trče kroz prirodu.. i čovek treba da sebe drži što dalje od njih.. da im ne smeta u njihovom životu i da ih ne ugrožava.. -- dopuniću tu svoju rečenicu sada sa 👉 praveći ih zavisnim od njega i njegove proizvodnje.

Životinja koja navikne na komfor urbanog življenja menja se i psihički i fizički i fiziološki.. pa tako domaći pas koji živi u našem stanu nikada neće opstati u prirodi na način na koji opstaje vuk i dobiće najverovatnije upalu pluća ako izađe iz stana napolje bez prsluka. Verujem u tvoju inteligenciju, pa neću predugo da elaboriram spisak svih problema ovog tipa koji "inteligentna" životinja koja se pridružila ljudima ima u momentu kada dođe u susret sa neurbanom prirodom. Ovde govorimo o risovima, rakunima i ostalim divljim životinjama i o čovekovoj potrebi da ih ima za ljubimce i time uništi ono što one prirodno jesu.

Čovek nema održive ekosisteme ni za sebe - pogledaj kako živimo.. a sad još u njih hoće da ubaci i divlje životinje. Da im proizvodi granuliranu hranu i prsluke, ležaljke, penjalice i ostale potrepštine.. (koristeći, naravno, fabrike u tu svrhu.. automobile za transport svega toga.. prodavnice za prodaju.. itd.) i praveći neizmernu količinu smeća koju više nema gde da odlaže, jer je njome već podavio i sebe i sve oko sebe.

Urbani čovek treba da se liši enormih količina sopstvenog komfora i živi više "divljački", ako želi da preživi na ovoj planeti.. a nipošto da svojim nezdravim i po čitavu planetu pogubnim navikama podučava ostala živa bića.

Ponoviću, zato, još jednom.. i svaki put kada budem u prilici i potrebi da to činim:
👇
Divlje životinje treba da budu slobodne i divlje.. da slobodno trče kroz prirodu.. i čovek treba da sebe drži što dalje od njih.. da im ne smeta u njihovom životu i da ih ne ugrožava. I svako ko voli Zemlju i prirodna bogatsva na njoj će to sasvim lako razumeti i sa time se 100% složiti. Jer - toliko je jednostavno!

:) :heart:💕
 
Inače, @Casual Observer .. (ne stoji ti u profilu kog si pola, pa ne znam koji rod u pisanju da upotrebim :)).. npr. u tom videu koji si podelio/la se veliki broj rakuna najeo viršli (proivedenih u fabrikama sa emisijom štetnih materija u prirodu, preveženih vozilima sa još emisije štetnih materija, itd.) i neće imati ni potrebe ni želje da love sebi hranu tipa insekata ili plodova kojima bi se inače prirodno hranili. Rezultat toga je da će se insekti prenamnožiti, jer im je čovek zbog potrebe da se oseti važnim i voljenim suzbio prirodnog predatora.. a kada se prenamnože - onda će taj isti čovek ići u prodavnicu (verovatno kolima) da kupi insekticid (proizveden u fabrici i širokog spektra delovanja) da bi se odbranio od insekata.. :)

Jedući plodove, rakuni raznose kroz svoj izmet seme i obezbeđuju razmnožavanje biljaka.. (a koje onda opet doprinose na svoj način pticama i drugim vrstama u ekosistemu).. Međutim, onako siti od viršli - rakuni neće jesti plodove.. i narušava se puno veća i inače harmonična celina prirodnog ekosistema -- samo angažmanom čoveka koji želi da se oseti važnim. I, razume se, da to okači na mreže.. kao što vidimo.

I sad to vidi kamara drugih ljudi koji nemaju širu svest.. i požele to isto.. i onda imamo kamare pregojenih rakuna, prenamnoženih insekata i narušenih ekosistema - kako to već jesu - gde god se umešao čovek. Tamo gde nije, vlada harmonija.

Čovek sebe treba da drži po strani što više može.. a svoje psihološke anomalije da sređuje radom na sebi i na neke zdravije načine.. a ne mešajući se stalno u nečije tuđe živote i praveći večito neki dar mar gde god dođe. :)
 
Hahaha.. ali nisi normalan.. :zcepanje::zcepanje::zcepanje:

Ne spamuj mi bre temu.. ovde pričamo o vrlo ozbiljnim stvarima.. :cistinaocare:Pogledajte prilog 1262796
inače bih te pitala kako ti izgledaš nakon te divlje trke... :rotf:
Da znas da nisam. Morao sam da se izujem da bih ga stigao. :/

Dobro, necu spamovati.

Ali, kad bi me pitala to sto nisi, rekao bih ti da nisam lose, odmorio. Sto ne bih rekao i za macke po dvoristu. Nekako... se uzbude kad ga vide, a rano za februar. :think:
E, idem po novu turu flastera.
 
Šalio se, vučji čopore, 100%.. i ja to uopšte ne mislim, nego sasvim pouzdano znam.. :D On je čuveni šaljivdžija..

Inače, životinja na toj slici je kanadski kojot.. jedan čovek ga je udario na autoputu kolima dok se vozio na posao, i odmah je tu stao da mu pomogne. Odvezao ga je kod veterinara i kojot je sada OK.


"Kanađanin koji je prošle nedelje udario "psa" svojim automobilom bio je iznenađen kada je saznao da je to zapravo mladi kojot. Kojot je dobrog zdravlja i biće pušten nazad u divljinu u narednim nedeljama."
Ceo tekst o tome možete pročitati ovde.. a za ljude koji ne znaju engleski, evo u spojleru skraćenog prevoda.

Eli Borodicki se vozio na posao u noćnu smenu u Manitobi 27. novembra, kretao se brzinom od oko 55 milja na sat, kada je životinja iskočila na autoput, tačno ispred njegovog automobila. Kada je udario kojota, „mislio je da je to nemački ovčar ili haski“.

Rekao je za CBC News da je skrenuo svoj automobil u stranu i otišao do uzdužne trake, gde je kojot ležao, šokiran nakon udara.

Podigao je kojota i stavio ga na zadnje sedište svog automobila. On je za novinsku kuću rekao: "Neverovatno je koliko je pitom bio. Mazio sam ga."

Kojot je prevežen u rehabilitacioni centar za životinje gde mu je ukazana pomoć. Spasioci su rekli da je kojot zadobio samo nekoliko posekotina na telu i da je dobrog zdravlja. Biće pušten nazad u divljinu u narednim nedeljama.

Izvršna direktorka centra upozorava da se ne sakupljaju divlje životinje, bez obzira na situaciju. Ako je životinja velika i po svojoj prirodi je grabljivac - uvek, uvek treba pozvati stručna lica da izađu na teren.

Borodicki je, sa svoje strane, rekao da je zaista mislio da je kojot pas i da se brinuo „da, ako naiđe životinja predator, će ga ubiti“.

sl-02.jpg
...
sl-01.jpg

Eto, i u toj priči su svi pozitivci.. i ona takođe ima srećan kraj.. :heart2: 🐺
 
Inače, @Casual Observer .. (ne stoji ti u profilu kog si pola, pa ne znam koji rod u pisanju da upotrebim :)).. npr. u tom videu koji si podelio/la se veliki broj rakuna najeo viršli (proivedenih u fabrikama sa emisijom štetnih materija u prirodu, preveženih vozilima sa još emisije štetnih materija, itd.) i neće imati ni potrebe ni želje da love sebi hranu tipa insekata ili plodova kojima bi se inače prirodno hranili. Rezultat toga je da će se insekti prenamnožiti, jer im je čovek zbog potrebe da se oseti važnim i voljenim suzbio prirodnog predatora.. a kada se prenamnože - onda će taj isti čovek ići u prodavnicu (verovatno kolima) da kupi insekticid (proizveden u fabrici i širokog spektra delovanja) da bi se odbranio od insekata.. :)

Jedući plodove, rakuni raznose kroz svoj izmet seme i obezbeđuju razmnožavanje biljaka.. (a koje onda opet doprinose na svoj način pticama i drugim vrstama u ekosistemu).. Međutim, onako siti od viršli - rakuni neće jesti plodove.. i narušava se puno veća i inače harmonična celina prirodnog ekosistema -- samo angažmanom čoveka koji želi da se oseti važnim. I, razume se, da to okači na mreže.. kao što vidimo.

I sad to vidi kamara drugih ljudi koji nemaju širu svest.. i požele to isto.. i onda imamo kamare pregojenih rakuna, prenamnoženih insekata i narušenih ekosistema - kako to već jesu - gde god se umešao čovek. Tamo gde nije, vlada harmonija.

Čovek sebe treba da drži po strani što više može.. a svoje psihološke anomalije da sređuje radom na sebi i na neke zdravije načine.. a ne mešajući se stalno u nečije tuđe živote i praveći večito neki dar mar gde god dođe. :)
“Psihološke anomalije” i pomaganje gladnim životinjama da prežive, bez komentara.
 

Back
Top