petarbosni4
Zainteresovan član
- Poruka
- 136
Brzina svjetlosti, c što je to?
Ova brzina koja u vakuumu iznosi 299.792.458 metara u sekundi. nije, kako se obično misli, brzina hipotetskih fotona, niti elektromagnetskih valova, nego sposobnost praznog prostora da upravo i isključivo tom brzinom prenosi elektromagnetske impulse ili valove. Kako smo upravo rekli, prazan prostor ne može prenostiti impulse ni većom ni manjom brzinom, pa se stoga ta famozna «brzina svjetlosti» smatra fizikalnom konstantom.
Jako je važno imati na umu slijedeće; brzina c nije brzina kretanja, nego brzina prenošenja. Kreću se čestice, i to kroz prostor i neovisno o prostoru, a impulsi bivaju prenošeni. Brzina prenošenja ovisna je o svojstvima medija koji ih prenosi. Metalni vodići prenose elektromagnetske impulse (svjetlost) nešto sporije nego vakuum, a zrak i voda još sporije. Ionizirani mediji prenose svjetlost nešto malo brže od brzine c.
Osim tzv. brzine svjetlosti postoje još neke fizikalne konstante, ili konstante transferencije (prenosa) impulsa, npr. brzina zvuka. Zrak prenosi zvučni impuls brzinom od oko 333m/sec., čelik brzinom od 6100m/sec. Morska voda, oko 1430 m/sec.
Brzina prenošenja impulsa u nekom mediju je nepromjenjiva konstantna. Brzina kretanja čestica je promijenjiva. Avion ili neki projektil mogu se kroz zrak kretati brzinom koja je manja od zvuka ili i većom.
Čestice se kroz vakuum mogu kretati najrazličitijim brzinama manjim od svjetlosti ili većim, a elktromagnetski valove vakuum može prenositi isključivo brzinom c.
Evo jednog primjera koji će na prenošenje svjetlosti baciti nešto više svjetla. Pretpostavimo da imamo brod koji putuje upravo brzinom c. On pošalje lasersku zraku u pravcu svog kretanja. Zraka neće otići naprijed ni jedan milimetar, zato jer ju prazan prostor, prenosi u tom pravcu istom brzinom kojom putuje brod. Ako okrenemo laser natrag dogodit će se isto. No ako brod ubrza i premaši brzinu svjetlosti, za npr. 3 m/sec laserska zraka ispaljena unatrag odvojit će se od lasera i polako zaostajati za brodom jer će se on kretati 3 m/sec brže nego što prostor može prenijeti lasersku zraku. Laserska zraka ispaljena prema naprijed, poput dima cigarete poviti će se unatrag, odvojiti od lasera i polako (tri metra u sekundi) zaostajati za brodom.
Tako će se stvari zbivati izvan broda, a u unutrašnjosti broda onako kao da brod miruje, pa makar se kretao i deset ili sto puta brže od svjetlosti. Do toga dolazi zato što brod svoj unutrašnji prostor nosi sa sobom. Brod može biti i potpuno prazan i evakuiran, ali će se i prazan prostor, vakuum kojeg on zaprema kretati zajedno s njim kroz mirujući svemirski vakuum.
No kako stvar stoji sa česticama? Brzine čestica koje su manje od brzine c nisu nikakav problem, nego one veće, i to zato što je najveća brzina djelovanja sile kojom se čestice ubrzavaju upravo brzina svjetlosti, c. To je najveća poznata brzina rasprostiranja ili djelovanja (prenošenja) sile uopće. Ovdje imamo u vidu sile koje proizlaze iz elektriciteta, magnetizma i gravitacije.
Kad se brzina ubrzavane čestice približi brzini svjetlosti, relativna veličina sile za nju veoma opadne, a kod brzine svjetlosti pada na nulu, jer ju sila koja ju ubrzava više ne može sustići da bi djelovala na nju.
Gore smo već naveli da se čestice kroz prazan prostor mogu kretati i brzinama koje su, veće, čak puno veće od brzine svjetlosti. To je od presudne važnosti za opstanak ljudske vrste i ostvarivanje nekih od onih ciljeva za čije je ostvarivanje i stvorena i od čijeg joj ostvarenja uvelike ovisi i sam opstanak.
Kako, dakle, česticu ubrzati na brzinu koja može biti čak i nekoliko stotina puta veća od brzine svjetlosti?
Odgovor se nalazi ovdje:
http://www.petar-bosnic-petrus.com/...i-paraboloidni-nadsvjetlosni-akceleratori.pdf
Ova brzina koja u vakuumu iznosi 299.792.458 metara u sekundi. nije, kako se obično misli, brzina hipotetskih fotona, niti elektromagnetskih valova, nego sposobnost praznog prostora da upravo i isključivo tom brzinom prenosi elektromagnetske impulse ili valove. Kako smo upravo rekli, prazan prostor ne može prenostiti impulse ni većom ni manjom brzinom, pa se stoga ta famozna «brzina svjetlosti» smatra fizikalnom konstantom.
Jako je važno imati na umu slijedeće; brzina c nije brzina kretanja, nego brzina prenošenja. Kreću se čestice, i to kroz prostor i neovisno o prostoru, a impulsi bivaju prenošeni. Brzina prenošenja ovisna je o svojstvima medija koji ih prenosi. Metalni vodići prenose elektromagnetske impulse (svjetlost) nešto sporije nego vakuum, a zrak i voda još sporije. Ionizirani mediji prenose svjetlost nešto malo brže od brzine c.
Osim tzv. brzine svjetlosti postoje još neke fizikalne konstante, ili konstante transferencije (prenosa) impulsa, npr. brzina zvuka. Zrak prenosi zvučni impuls brzinom od oko 333m/sec., čelik brzinom od 6100m/sec. Morska voda, oko 1430 m/sec.
Brzina prenošenja impulsa u nekom mediju je nepromjenjiva konstantna. Brzina kretanja čestica je promijenjiva. Avion ili neki projektil mogu se kroz zrak kretati brzinom koja je manja od zvuka ili i većom.
Čestice se kroz vakuum mogu kretati najrazličitijim brzinama manjim od svjetlosti ili većim, a elktromagnetski valove vakuum može prenositi isključivo brzinom c.
Evo jednog primjera koji će na prenošenje svjetlosti baciti nešto više svjetla. Pretpostavimo da imamo brod koji putuje upravo brzinom c. On pošalje lasersku zraku u pravcu svog kretanja. Zraka neće otići naprijed ni jedan milimetar, zato jer ju prazan prostor, prenosi u tom pravcu istom brzinom kojom putuje brod. Ako okrenemo laser natrag dogodit će se isto. No ako brod ubrza i premaši brzinu svjetlosti, za npr. 3 m/sec laserska zraka ispaljena unatrag odvojit će se od lasera i polako zaostajati za brodom jer će se on kretati 3 m/sec brže nego što prostor može prenijeti lasersku zraku. Laserska zraka ispaljena prema naprijed, poput dima cigarete poviti će se unatrag, odvojiti od lasera i polako (tri metra u sekundi) zaostajati za brodom.
Tako će se stvari zbivati izvan broda, a u unutrašnjosti broda onako kao da brod miruje, pa makar se kretao i deset ili sto puta brže od svjetlosti. Do toga dolazi zato što brod svoj unutrašnji prostor nosi sa sobom. Brod može biti i potpuno prazan i evakuiran, ali će se i prazan prostor, vakuum kojeg on zaprema kretati zajedno s njim kroz mirujući svemirski vakuum.
No kako stvar stoji sa česticama? Brzine čestica koje su manje od brzine c nisu nikakav problem, nego one veće, i to zato što je najveća brzina djelovanja sile kojom se čestice ubrzavaju upravo brzina svjetlosti, c. To je najveća poznata brzina rasprostiranja ili djelovanja (prenošenja) sile uopće. Ovdje imamo u vidu sile koje proizlaze iz elektriciteta, magnetizma i gravitacije.
Kad se brzina ubrzavane čestice približi brzini svjetlosti, relativna veličina sile za nju veoma opadne, a kod brzine svjetlosti pada na nulu, jer ju sila koja ju ubrzava više ne može sustići da bi djelovala na nju.
Gore smo već naveli da se čestice kroz prazan prostor mogu kretati i brzinama koje su, veće, čak puno veće od brzine svjetlosti. To je od presudne važnosti za opstanak ljudske vrste i ostvarivanje nekih od onih ciljeva za čije je ostvarivanje i stvorena i od čijeg joj ostvarenja uvelike ovisi i sam opstanak.
Kako, dakle, česticu ubrzati na brzinu koja može biti čak i nekoliko stotina puta veća od brzine svjetlosti?
Odgovor se nalazi ovdje:
http://www.petar-bosnic-petrus.com/...i-paraboloidni-nadsvjetlosni-akceleratori.pdf
