Brefor: Bez reformi Srbija mora da pozajmi 3,5 milijarde evra

gost 23146

Buduća legenda
Poruka
46.396
Šef kancelarije Svetske banke u Srbiji Lu Brefor upozorio je danas da bi Srbija, ako buduća Vlada brzo ne preduzme ozbiljne i bolne mere, mogla da se do kraja godine zaduži i s tri i po milijarde evra novih kredita za pokrivanje budžetskog deficita.
Brefor je Radioteleviziji Srbije rekao da je srpska privreda u ozbiljnom problemu zbog opasno visokog nivoa javnog duga i taj problem uporedio s nivoom holesterola u krvi.


"Svi imaju holesterol, ali kada dostigne određeni nivo, to postaje ozbiljno oboljenje koje može da dovede do smrti. Da bi se to rešilo, moraju se preduzeti ozbiljne i bolne mere i lečenje. Nivo javnog duga Srbije je veoma iznad bezbednog nivoa holesterola", rekao je Brefor.

Upitan da li je moguće da Srbija bankrotira i upadne u krizu javnog duga ako se uskoro ne formira Vlada Srbije, Brefor je odgovorio da on ne bi govorio o bankrotstvu, ali da bi kašnjenje u reformama moglo da se pretvori u veoma ozbilje probleme javnih finansija i da bi Srbija mogla da se nađe u situaciji u kojoj mora da plaća mnogo više nego što sada plaća da bi pokrila budžetski deficit.

Brefor je objasnio da Srbija mora da radi na strani prihoda i na strani rashoda, i dodao da se na strani prihoda moraju veoma brzo preduzeti mere kojim će poboljšati poslovna klima za investicije i rad onih koji su već investirali, jer oni državi plaćaju poreze.

"Sa strane rashoda ima mnogo mera koje se moraju preduzeti, naročito s penzionim fondom. Mnogi ljudi govore o zamrzavanju penzija. To bi moglo da bude rešenje, ali svakako postoje i druge opcije, jer nijedna zemlja ne može da priušti da se većina stanovnika penzioniše u 55. godini života. Kada se tako rano penzionišete, ne možete očekivati da penzioni fond pokriva sve vaše troškove",
rekao je Brefor.


Šef kancelarije Svetske banke u Srbiji naveo je da je prvo potrebno razumeti kako je nastao veliki javni dug.

"Razlog je to što je godinama postojao veliki budžetski deficit koji se povećava. Cilj Vlade za 2012. bio je deficit od 4,25 odsto (bruto društvenog proizvoda), ali je Fiskalni savet procenio da će do kraja godine deficit stići do šest procenata, a čak i do sedam ako se ništa ne učini", rekao je Brefor.

Brefor je naveo da budžetski deficit od 4,25 odsto znači da Srbija i dalje mora da pozajmljuje gotovo dve milijarde godišnje da bi ga pokrila.

"Ali, ako taj deficit dođe do sedam odsto do kraja 2012. godine, što je veoma moguće ako buduća Vlada ne preduzme mere, onda to znači da će Srbija morati da pozajmi tri i po milijarde evra za ovu godinu", rekao je Brefor.

RTS je naveo da je analiza duga Srbije, koji je sačinila Narodna banka Srbije, pokazala da je u prva tri meseca učešće javnog duga u bruto društvenom proizvodu veće za 3,4 odsto i da je dostiglo 51,1 odsto.

Time je za šest odsto probijena gornja granica kojom je zakonom propisano da država može da se zaduži i koja je određena na 45 odsto bruto društvenog proizvoda.

http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/...ormi-Srbija-mora-da-pozajmi-35-milijarde-evra

Очекујем да ће нова влада задужити инспекторе да отимају просјацима буђав хлеб а милиција ће да даје асистенције.
 
Šef kancelarije Svetske banke u Srbiji Lu Brefor upozorio je danas da bi Srbija, ako buduća Vlada brzo ne preduzme ozbiljne i bolne mere, mogla da se do kraja godine zaduži i s tri i po milijarde evra novih kredita za pokrivanje budžetskog deficita.
Brefor je Radioteleviziji Srbije rekao da je srpska privreda u ozbiljnom problemu zbog opasno visokog nivoa javnog duga i taj problem uporedio s nivoom holesterola u krvi.


"Svi imaju holesterol, ali kada dostigne određeni nivo, to postaje ozbiljno oboljenje koje može da dovede do smrti. Da bi se to rešilo, moraju se preduzeti ozbiljne i bolne mere i lečenje. Nivo javnog duga Srbije je veoma iznad bezbednog nivoa holesterola", rekao je Brefor.

Upitan da li je moguće da Srbija bankrotira i upadne u krizu javnog duga ako se uskoro ne formira Vlada Srbije, Brefor je odgovorio da on ne bi govorio o bankrotstvu, ali da bi kašnjenje u reformama moglo da se pretvori u veoma ozbilje probleme javnih finansija i da bi Srbija mogla da se nađe u situaciji u kojoj mora da plaća mnogo više nego što sada plaća da bi pokrila budžetski deficit.

Brefor je objasnio da Srbija mora da radi na strani prihoda i na strani rashoda, i dodao da se na strani prihoda moraju veoma brzo preduzeti mere kojim će poboljšati poslovna klima za investicije i rad onih koji su već investirali, jer oni državi plaćaju poreze.

"Sa strane rashoda ima mnogo mera koje se moraju preduzeti, naročito s penzionim fondom. Mnogi ljudi govore o zamrzavanju penzija. To bi moglo da bude rešenje, ali svakako postoje i druge opcije, jer nijedna zemlja ne može da priušti da se većina stanovnika penzioniše u 55. godini života. Kada se tako rano penzionišete, ne možete očekivati da penzioni fond pokriva sve vaše troškove",
rekao je Brefor.


Šef kancelarije Svetske banke u Srbiji naveo je da je prvo potrebno razumeti kako je nastao veliki javni dug.

"Razlog je to što je godinama postojao veliki budžetski deficit koji se povećava. Cilj Vlade za 2012. bio je deficit od 4,25 odsto (bruto društvenog proizvoda), ali je Fiskalni savet procenio da će do kraja godine deficit stići do šest procenata, a čak i do sedam ako se ništa ne učini", rekao je Brefor.

Brefor je naveo da budžetski deficit od 4,25 odsto znači da Srbija i dalje mora da pozajmljuje gotovo dve milijarde godišnje da bi ga pokrila.

"Ali, ako taj deficit dođe do sedam odsto do kraja 2012. godine, što je veoma moguće ako buduća Vlada ne preduzme mere, onda to znači da će Srbija morati da pozajmi tri i po milijarde evra za ovu godinu", rekao je Brefor.

RTS je naveo da je analiza duga Srbije, koji je sačinila Narodna banka Srbije, pokazala da je u prva tri meseca učešće javnog duga u bruto društvenom proizvodu veće za 3,4 odsto i da je dostiglo 51,1 odsto.

Time je za šest odsto probijena gornja granica kojom je zakonom propisano da država može da se zaduži i koja je određena na 45 odsto bruto društvenog proizvoda.

http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/...ormi-Srbija-mora-da-pozajmi-35-milijarde-evra

Очекујем да ће нова влада задужити инспекторе да отимају просјацима буђав хлеб а милиција ће да даје асистенције.
Ostavimo se stranih placenika injihovih procena DAJ DA REFORMISEMO ovu drzavu da reformisemo STVARNO javni sektor da
stvorimo tu 1-u milijardu koaj nam ocajnicki treba da se ne bi smo sledece godine zaduzili 2 milijarde.
 
https://www.facebook.com/groups/nepartijskisistemusrbiji/doc/396814913677347/

https://www.facebook.com/groups/nepartijskisistemusrbiji/doc/442335792458592/
https://www.facebook.com/notes/nepa...i-efikasnije-drustvo-u-srbiji/137775739611186

1-na opstina 1-an poslanik, USTEDA oko 3 miliona evra godisnje
ugradnja pokrajinske u drzavnu skupstinu, usteda oko 3 miliona evra godisnje
finansijski efekat drasticnog umanjenja vlade zbog prenosa velikog dela nadleznosti na vec postojece opstinske vlade kojima bi se dodao mozda jos neki resor, oko 30 miliona evra godisnje.
NE ODRZAVANJE IZBORA kao i nepostojanje politickih kampanja, usteda oko 40 miliona evra za svake 4 godine
gasenje nepotrebnih agencija, usteda oko 500-600 miliona evra godisnje.
reforma javnog sektora, NESTAJANJE GUBITAKA SVIH JAVNIH preduzeca sto ne znam koliko iznosi trenutno ali su ukupna dugovanja
sigurno veca od 50 miliona evra godisnje.
delimicno resenje pitanja crnih tokova novca, usled EFKASNIJEG delovanja SISTEMA DIREKTNE DEMOKRATIJE i VECIH OVLASCENJA
OPSTINSKIH VLASTI koje je NAROD DIREKTNO ODABRAO i KOJE MOGU NEUPOREDIVO BRZE I INFORMISANIJE DA DELUJU, oko 800
miliona evra a mozda i 1 milijarda.

SVE UKUPNO, CIRKA oko 2milijarde evra godisnje. JEL TO MALO NA OVU SKUPOCU I KRIZU?.
 

Back
Top