Bizarna akcentuacija

Urvan Hroboatos

Veoma poznat
Poruka
13.003
U redu, nije u redu da Hrvat Srbima nješto umuje oko njihova jezika, no vidim i u pravilima za hrvatski jezik iste gluparije kakve je Lane Gutović ismijao, doduše malo retorički povišeno, no svejedno....


Na hrvatskom jezičnom portalu,http://hjp.znanje.hr/, vidim da je "pravilno":

istòznačan (na O)

parlàment (na A)

ȉstorodan (OK, ali zašto nije na O)

ìskliznuti (a ne na drugom I)
...

Tih burgija raznih filologa i folklorista iz 19. st. koji su tumarali po raznim vukoyebinama bi se trebalo riješiti, jer ovo sve djeluje seljoberski (svaka čast pravim seljacima) i nitko normalan tako ne govori....
 
Glavni promoter toga o čemu Gutović govori u Srbiji je RTS. Ljudi se sa tim odavno sprdaju ovde.

No kako je moj maternji srpski jezik, koga su vukovci proglasili dijalektom, još u SFRJ brendiran kao nešto što izaziva gađenje i podrazumeva kvalifikaciju glupa seljačina iz unutrašnjosti ova me se polemika ne dotiče mnogo jer me i vAtrogasci i vatrOgasci smatraju nižim bićem po pitanju jezika a posledično i svega ostalog.
 
Generalno o pravonaglasku višesložnih reči. Pošto niko nije pre mene, ja sam stvar sagledao ovako. Imaju dva pravca u funkcionalnom razvoju srpske akcentuacije i ortoepije. Jedan je ekonomični, koji štedi vreme i gleda da informaciju prenese jezgrovito, a drugi je akustički koji gleda da auditivno efikasno prenese govornu informaciju. Dakle, jedan štedi vreme potrebno za izgovor reči, a drugi akustiku i poželjan je za komunikaciju na daljinu ("s brda na brdo").

Prema karakteristikama, prvi gleda da reč rastavlja na logičko-morfološke celine i tako ih akcentuje (teleVIzor, radiJAtor, vatroGAsaca), dok se drugi bazira isključivo na fonološkim komponentama reči i njihovom transferu (teLEvizor, raDIjator, vaTROgasaca). Prvi gleda da otkloni zanaglasačne dužine, dok se drugii trudii da ih jasnoo izgovaaraa

Nekada se drugi način čini malo smešnim (1) jer asocira na govoriočevo nepoznavanje značenja same reči (što nije slučaj), (2) jer zahteva veći artikulacijski angažman govorioca i (3) jer asocira na govore provincije, pasivnih krajeva, periferije, brda i sl.

Oba modaliteta imaju jasan motiv i opravdanje po pitanju funkcionalnosti.

https://forum.krstarica.com/threads/omaz-slobu-slobov-slucaj.807135/post-35643599
 
Да је Југ, акценат би био на крају.
Са Југа сигурно није стигло ни Отварање, ни зАтварање, ни прАшина, ни АлЕксандар.

Једна моја стрина је из Пећи и увек ме је чудило како наглашава неке речи - ПАризер, стеПЕнице,итд итд.
Отуда претпоставка о пореклу чудних акцената.
 
Једна моја стрина је из Пећи и увек ме је чудило како наглашава неке речи - ПАризер, стеПЕнице,итд итд.
Отуда претпоставка о пореклу чудних акцената.
Трудила се да вам угоди, вероватно се плашила подсмеха, што није неуобичајено.
Али, акценат на телевизији је потпуно необјашњив, поготово што из ових крајева, чак и да је тако како ти кажеш, нема новинара који би искварили некога ко влада и акцентовањем и дикцијом.
Пре бих рекла да је пресудан колорит становништва у Београду, мало Црне Горе, мало Југа, мало Војводине, мало Босне и ето проблема.
 
Онда јесте необјашњиво. Неко жели да нам огади властити језик.
РТС је раније водио рачуна о чистоти језика, имао запослене професионалце који су са новинарима и спикерима радили на дикцији и акцентовању.
Сад спикера више нема, а новинари на факултетима изгледа спавају на тим часовима, ако их уопште и имају.
Мени се живот смучи кад чујем оног Гвоздена, и на то нико не реагује, али би неког из Врања разапели да извештава својим изворним акцентом.
 
Човек гази по речима и језику...притиска, муља, развлачи...мењам канал кад га чујем.
 
Generalno o pravonaglasku višesložnih reči. Pošto niko nije pre mene, ja sam stvar sagledao ovako. Imaju dva pravca u funkcionalnom razvoju srpske akcentuacije i ortoepije. Jedan je ekonomični, koji štedi vreme i gleda da informaciju prenese jezgrovito, a drugi je akustički koji gleda da auditivno efikasno prenese govornu informaciju. Dakle, jedan štedi vreme potrebno za izgovor reči, a drugi akustiku i poželjan je za komunikaciju na daljinu ("s brda na brdo").

Prema karakteristikama, prvi gleda da reč rastavlja na logičko-morfološke celine i tako ih akcentuje (teleVIzor, radiJAtor, vatroGAsaca), dok se drugi bazira isključivo na fonološkim komponentama reči i njihovom transferu (teLEvizor, raDIjator, vaTROgasaca). Prvi gleda da otkloni zanaglasačne dužine, dok se drugii trudii da ih jasnoo izgovaaraa

Nekada se drugi način čini malo smešnim (1) jer asocira na govoriočevo nepoznavanje značenja same reči (što nije slučaj), (2) jer zahteva veći artikulacijski angažman govorioca i (3) jer asocira na govore provincije, pasivnih krajeva, periferije, brda i sl.

Oba modaliteta imaju jasan motiv i opravdanje po pitanju funkcionalnosti.

https://forum.krstarica.com/threads/omaz-slobu-slobov-slucaj.807135/post-35643599

Realno, ti spekuliraš, i to na temelju seoske znanosti 19. st.

Može se jasno postaviti pravilo u svim tim slučajevima: npr. kod isto- (istodobno, istosmjerno, istovremeno, istoimeno,...) naglasak je na početnom I. Gotovo. Nikakvih problema.

Ili u slučaju usvojenica, napose iz latinskog- neka bude kao u latinskom, ili iz jezika iz kojih su primljene (televizija, audiovizualni,...- naglasak je na vIzija; ili kod parlament, incident, dokument .... kao u talijanskom ili francuskom, iz kojih su već došli).

A neka navodna pravila koja su obično burgijanje preostalo iz 19. st.
 
Realno, ti spekuliraš, i to na temelju seoske znanosti 19. st.

Može se jasno postaviti pravilo u svim tim slučajevima: npr. kod isto- (istodobno, istosmjerno, istovremeno, istoimeno,...) naglasak je na početnom I. Gotovo. Nikakvih problema.

Ili u slučaju usvojenica, napose iz latinskog- neka bude kao u latinskom, ili iz jezika iz kojih su primljene (televizija, audiovizualni,...- naglasak je na vIzija; ili kod parlament, incident, dokument .... kao u talijanskom ili francuskom, iz kojih su već došli).

A neka navodna pravila koja su obično burgijanje preostalo iz 19. st.
Meni je drago svaki put kad se ne složiš sa mnom.
 
Професорка на ФПН, Оно што се јуче дЕшавало у Бечу, РТС Дневник 2, дан после терор.напада у Бечу.
Ако се не варам, она предаје будућим новинарима.
Шта мислите, како ће звучати Дневник за пар година?
 

Back
Top